- 1 -

Broj: Jž-261/2020

 

  

 

Broj: Jž-261/2020

                                                   R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

                                          R J E Š E N J E

                                                       

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sutkinja - Goranke Ratković kao predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene B.V. zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17.), odlučujući o žalbi okrivljene B.V., podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, broj: 25. Pp J- 2774/2019 od 22. listopada 2019., u sjednici vijeća održanoj 19. veljače 2020.

 

r i j e š i o   j e

 

              I.  U povodu žalbe okrivljene B.V., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

             II. Uslijed odluke pod I., žalba okrivljene B.V. je bespredmetna.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom okrivljena B.V. je proglašena krivom zbog prekršaja iz članka 22. stavka 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično opisanog u izreci te joj je primijenjena uvjetna osuda koja se sastoji od 90 dana kazne zatvora i roka kušnje od 12 mjeseci. Nadalje, presudom je određeno da će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme za koje je okrivljenica bila lišena slobode u trajanju od 15 dana tako da za izdržati ima 75 dana zatvora.

 

Istom presudom okrivljenici je, na temelju članka 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu u trajanju do 12 mjeseci, a na temelju članka 16. istog Zakona, izrečena joj je zaštitna mjera zabrane približavanja žrtvi nasilja – majci K.N. na rok od 1 godine.

 

              Nadalje, prvostupanjskom presudom okrivljenica je oslobođena obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

 

Protiv pobijane presude je okrivljenica, pravodobno, podnijela žalbu iz koje nije razvidno iz kojih žalbenih osnova i razloga ju okrivljenica podnosi.

 

              Žalba je bespredmetna.

 

Ispitivanjem prvostupanjske presude, u povodu podnesene žalbe, a po službenoj dužnosti, u smislu članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 70/17., 118/18.), ovaj Sud je utvrdio da je počinjena apsolutna bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, budući da se pobijana presuda temelji na nezakonitom dokazu.

 

Naime, iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je prvostupanjski sud svoju odluku temeljio na iskazu svjedokinje K.N., majke okrivljenice, koja je ispitana na ročištu 27. rujna 2019.

 

Međutim, uvidom u zapisnik sa navedenog ročišta utvrđeno je da je svjedokinja K.N., iako se radi o majci okrivljenice koja uživa blagodat nesvjedočenja, ispitana bez potpunog prethodnog upozorenja u smislu članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. – pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19.), koja zakonska odredba propisuje da je tijelo koje vodi postupak dužno osobe koje su oslobođene obveze svjedočenja, a o tome se ovdje radi, prije njihova ispitivanja upozoriti da ne moraju svjedočiti te da će se njihov iskaz, ako odluče svjedočiti, bez obzira na njihovu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz. Također je propisano da se navedena upozorenja i odgovori unose u zapisnik.

 

Kako to proizlazi iz zapisnika s ročišta od 27. rujna 2019., prvostupanjski sud je svjedokinju K.N. upozorio samo na blagodat nesvjedočenja, koju je svjedokinja otklonila, dok ju nije upozorio da će se njezin iskaz, ako odluči svjedočiti, bez obzira na njezinu kasniju odluku, moći koristiti kao dokaz, a što je bio dužan učiniti.

 

Prema odredbi članka 300. stavka 1. točke 3. Zakona o kaznenom postupku, iskaz svjedoka se ne može upotrijebiti kao dokaz u postupku ako upozorenja iz članka 285. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku i odricanje nisu ubilježena u zapisnik.

 

Bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona postoji ako se presuda temelji na dokazu iz članka 90. Prekršajnog zakona, pri čemu treba naglasiti da „utemeljiti“ presudu znači da je sud, slobodnom ocjenom tog dokaza, ocjenjujući taj dokaz u zajedništvu s drugim, zakonitim dokazima, utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio svoju odluku. A to upravo čini prvostupanjski sud u ovom prekršajnom postupku kada koristi iskaz svjedokinje K.N. te ga u obrazloženju presude ocjenjuje i analizira, uspoređuje s drugim dokazima izvedenim u postupku i na taj način utvrđuje činjenično stanje i donosi zaključak o krivnji okrivljene B.V..

 

Prema tome, na opisani način je ostvarena bitna povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 10. Prekršajnog zakona, zbog čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

Stoga je valjalo prihvatiti žalbu i ukinuti pobijanu presudu, pri čemu se ukazuje da se ovaj Sud nije upuštao u razmatranje osnovanosti ostalih žalbenih osnova, jer je naprijed navedeni razlog dovoljna osnova za ukidanje prvostupanjske presude i vraćanje predmeta prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

U ponovnom suđenju, prvostupanjski sud će ponovno ispitati okrivljenicu, a u svojstvu svjedoka – K.N. na način kako je to propisano svim relevantnim zakonskim odredbama, te će po potrebi izvesti i druge dokaze, nakon čega će pravilnom i kritičnom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti, uzimajući u obzir i navode ovog rješenja u odnosu na činjenično utvrđenje.

 

              Stoga je, na temelju članka 206. stavka 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

              Zagreb, 19. veljače 2020.

 

     Zapisničarka                                                                                  Predsjednica vijeća

                                                                                                            

    Martina Bastić, v. r.                                                                       Goranka Ratković, v.r.             

 

 

  Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.