- 1 -              Gž 4/2020-2

 

 

 

 

 

Broj: Gž 4/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Gordane Jalšovečki članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja D. M., OIB: ... iz Z., protiv tuženika Z. V. d.o.o. OIB; ..., iz Z., A. D. 15, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužitelja protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1/2020-4 od 27. siječnja 2020., u sjednici održanoj 18. veljače 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja D. M. te se potvrđuje rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj P-1/2020-4 od 27. siječnja 2020.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbačena je tužba tužitelja od 23. siječnja 2019. zaprimljena istog dana na prvostupanjskom sudu.

 

Protiv tog rješenja žali se tužitelj iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Žalba tužitelja nije osnovana.

 

Kako je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju odredbe čl. 282. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) uz primjenu odredbe čl. 187. st. 1. ZPP, evidentno je riječ o rješenju koje se temelji isključivo na postupovnopravnim pravilima. U takvim okolnostima prvostupanjski sud nije se bavio činjeničnim pitanjima, a niti je primjenjivao materijalno pravo. Stoga neosnovan je žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

U postupku pred prvostupanjskim sudom nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, a na koje povrede sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP.

 

Suprotno žalbenim navodima tužitelja u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 187. st. 1. ZPP.

 

Prema odredbi čl. 187. st. 1. ZPP tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave.

 

Prema stavku 2. istog zakonskog članka takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da se utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

 

Kada predmetnom tužbom tužitelj zahtijeva da se utvrdi da je nezakonit i da ne proizvodi bilo kakve pravne učinke Odgovor tuženika Klasa: ZV-09-19-01 Urbroj: 06-01/01-19-23 od 5. ožujka 2019. kojim je tuženik otkazao važenje i primjenu predmetnog Temeljnog kolektivnog ugovora i dodatke istog, pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se u konkretnom slučaju ne radi o tužbenom zahtjevu za utvrđenje postojanja odnosno nepostojanja kakvog prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave.

 

Ovdje je za ukazati da predmetni Odgovor tuženika od 5 .veljače 2019. (koji je dopis tuženik uputio Sindikatu trgovine Hrvatske) po svom sadržaju niti ne predstavlja pravni akt kojim bi se određivalo pravo ili pravni odnos. Tim dopisom nije niti otkazan predmetni kolektivni ugovor sa pripadajućim dodacima. Stoga pravilno prvostupanjski sud zaključuje da predmetni spor niti ne predstavlja spor zbog otkaza kolektivnog ugovora iz čl. 204. st. 1. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 i 98/19 - dalje: ZR). K tome takav spor može pokrenuti samo stranka kolektivnog ugovora (čl. 204. st. 1. ZR) što tužitelj zasigurno nije.

 

Prvostupanjski sud u obrazloženju pobijanog prvostupanjskog rješenja dao je jasne i potpune razloge tom rješenju, pa nije u pravu tužitelj niti kada smatra da pobijano prvostupanjsko rješenje ima nedostatke radi kojih se ne bi moglo ispitati, odnosno nije u pravu kada smatra da je u postupku pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

 

Isto tako, a suprotno žalbenim navodima tužitelja, u postupku pred prvostupanjskim sudom nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 345. st. 2. toč. 6. ZPP. U konkretnom slučaju, iz prije navedenih razloga, nije niti bilo potrebno raspravljanje, pa već iz tog razloga prvostupanjski sud nije niti mogao počiniti navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka (onemogućavanje u raspravljanju).

 

S obzirom na ostale žalbene navode tužitelja koji se odnose na žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP vezano za nadležnost, stupanj postupka u kome je doneseno pobijano prvostupanjsko rješenje i dr., ovdje je za ukazati na slijedeće. Takvi žalbeni razlozi nisu do kraja jasno određeni, a niti obrazloženi. No unatoč tome sve i kada bi prvostupanjski sud u tom pravcu propustio primijeniti ili bi pogrešno primijenio određene odredbe ZPP, prvostupanjski sud time ne bi počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP, jer takve eventualne nepravilnosti nisu bile niti su mogle biti od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog prvostupanjskog rješenja. Naime, predmetnu tužbu je svakom slučaju valjalo odbaciti i to iz prije navedenih razloga vezanih za primjenu odredaba čl. 187. st. 1. i st. 2. ZPP. Također se ne radi o tužbi iz čl. 204. st. 1. ZR.

 

Kako ne postoje razlozi radi kojih tužitelj žalbom pobija prvostupanjsko rješenje, a niti razlozi na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti, to je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti kao neosnovanu žalbu tužitelja te potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

 

 

Zagreb, 18. veljače 2020.