Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Splitu
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split

Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu Josip Mrkonjić u pravnoj stvari tužitelja: D.
S., OIB:. (ranije: P.), P. zastupane po punomoćniku K. B., odvj. u S., protiv tuženika: 1.
I. G., OIB: P. zastupanog po punomoćniku S. G., odvj. u S., 2. M. G., OIB: P., zastupan po punomoćniku S. G., odvj. u S. i 3. J. G., OIB: P., zastupan po punomoćniku S. G., odvj. u S. radi Stvarno činidba, dana 13. veljače 2020. god.

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

„I. Utvrđuje se tužiteljica, D. S., OIB: vlasnicom za cijelo,
čest. zem. 1489/8 K.O. D. P., naziva P., dvorište, površine 24 m2, Z.U.
339 K.O. D. P., te se ista ovlašćuje temeljem ove presude, zatražiti i postići u
zemljišnoj knjizi, uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, bez bilo
kakvog daljnjeg pitanja sudjelovanja tuženika, te uz istovremeno brisanje prava vlasništva s
imena tuženika, i to I. G., JMBG:, OIB:, za 282/571 dijela cijelog, M. G., JMBG:, OIB:, za 141/571 dijela cijelog, te J. G. J.:, OIB: za 148/571 dijela cijelog.“

r i j e š i o j e

I Odbacuje se kao nedopušten tužbeni zahtjev koji glasi:

„Dužna je tužena D. S. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti
srušiti betonski dio građevine tlocrtnih dimenzija 17,90 x 4.60 visine prizemlja koja je
izgrađena od zidova armiranog betona debljine 20 cm, visine cca 3 m u zapadnom dijelu i
visine cca 3,20 m u istočnom dijelu građevine sa armiranom betonskom stropnom
konstrukcijom debljine 20 cm na lokaciji P., čest. zem. 1489/8 K.O.





Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

P., a koji dio je označen u skici lica mjesta sudskog vještaka T. Č. od 14.
svibnja 2014. god. i označen slovima A B i C.“

II Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 7.325,00 kuna.

Obrazloženje

U odgovoru na tužbu tužitelja punomoćnik D. S. navodi da tužena nije izgradila
svoju garažu opisanu u naraciji tužbe bez dozvole i suglasnosti tužitelja, dapače tužitelj je i
pomagao u samoj izgradnji garaže tužene kao dobar susjed te je i sam istovremeno u
dogovoru sa tuženom izgradio i svoju garažu koju je naslonio na zid od sporne garaže.
Kao jedini pravi materijalni dokaz na ovu okolnost prilaže se u sudski spis potpisani
sporazum stranaka koje su još 1998. godine formirale novu granicu među između tužitelja i
tužene koja je na terenu izmijenila liniju ucrtane katastarske granice i to uz sudjelovanje
prednika i tužitelje i tuženika, oboje su kupili nekretnine od I. C., i uz sudjelovanje
sudskog vještaka koji izradio novu skicu oblika međe i granice između tužitelja i tuženika.
Dakle, tužitelj više nije vlasnik predmetnog trokuta označenog kao čest.zem.1489/8
površine 24 m2 koja je čestica nastala prisilno kao posljedica legalizacije kuće tužitelja jer je
ista morala biti izdvojena iz osnovne čestice 1489/1 s obzirom da je to bio uvjet lokacijske
dozvole tužitelja br. UP/I-350-05/08-01/0194 od 17.11.2009, te je uz navedenu lokacijsku
dozvolu formiran i novi katastarski oblik granica na terenu i to upravo onako kako su stranke
dogovorile sporazumom od svibnja 1998 godine.

Dakle, tužena je građenjem stekla pravo vlasništva nad predmetnom nekretninom i uz suglasnost tužitelja pa se postavlja protu-tužbeni zahtjev koji glasi :

Utvrđuje se da je tužena - protutužiteljica D. S. O.:. isključiva
vlasnica i posjednica čest. zem. 1489/8 k.o. D. P. površine 24 m2 pa se ovlašćuje
tužena - protutužiteljica D. S. O. na upis prava vlasništva čest. zem.
1489/8 k.o. D. P. na svoje ime za cijelo, uz istodobni izbris tog prava sa imena
tužitelja, a što je tuženik dužan trpjeti, sve temeljem ove presude.

Dužan je tuženik naknaditi svekoliki trošak ovog postupka

Podneskom od 5. ožujka 2018. godine pun. tužiteljice navodi slijedeće:

Podneskom od dana 13. listopada 2014. godine, tužiteljica u ovom postupku, je kao
tuženica - protutužitellica u postupku pod poslovnim brojem Pst-664/2014, ustala
protutužbenim zahtjevom te je podneskom od dana 16. veljače 2017. godine, ista dostavila
dokaze na okolnost svog protutužbenog zahtjeva.

Tužiteljica u cijelosti ostaje kod navoda iz tužbe, predlaže se u daljnjem tijeku
postupka, izvesti dokaze pregledom dokumentacije priložene u dosadašnjem tijeku postupka,
osobito podneska s prilozima od dana 16. veljače 2017. godine (predmet Pst-664/2014),
predlaže izvršiti uvid u predmet pod poslovnim brojem Pst-664/14, te Pst-120/13 u kojem je i
provedeno vještačenje na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju T. Č.,
izvesti dokaze saslušanjem parničnih stranaka, a po potrebi i očevidom na licu mjesta, uz
sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke, kao i saslušanjem svjedoka G. Š.,
Podstrana.

2



Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

S obzirom da ovaj parnični postupak predstavlja nastavak raspravljanja po
spomenutom protutužbenom zahtjevu, tužiteljica uređuje predmetni tužbeni zahtjev kako bi
isti bio podoban za raspravljanje o ovom postupku, a radi čega se predlaže Sudu, donijeti
sljedeću P R E S U D U :

Utvrđuje se tužiteljica, D. S., OIB: vlasnicom za cijelo, čest.
zem. 1489/8 K.O. D. P., naziva P., dvorište, površine 24 m2, Z.U. 339
K.O. D. P., te se ista ovlašćuje temeljem ove presude, zatražiti i postići u
zemljišnoj knjizi, uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, bez bilo
kakvog daljnjeg pitanja sudjelovanja tuženika, te uz istovremeno brisanje prava vlasništva s
imena tuženika, i to I. G., JMBG:., OIB:., M. G., OIB:.., te J. G., OIB:.

Podneskom od 28. ožujka 2018. godine pomoćnik tuženika navodi da se protivi svim navodima iznesenim u činjeničnom opisu tužbe kao netočne i neistinitim.

Tužiteljice već jednom bila pokrenula postupak pred ovim istim sudom iste činjenične
i pravne osnove kao u ovom postupku, a koji postupak je voden pod poslovnim brojem P-
7337/15, i koji postupak je tužiteljica završila povlačenjem tužbe.

Tužiteljica je u nepoštenom posjedu dijela nekretnine koja je predmetom ovog
postupka i to na način da bi ista, bez suglasnosti i znanja tuženika „ušla" sa svojom
nekretninom „rugobom" od garaže u predmetnu nekretninu, vlasništva tuženika.
Ovim postupkom tužiteljica očigledno postupa na način da zloupotrebljava procesna
ovlaštenja započinjanjem, potom povlačenjem, a onda opet iniciranjem postupaka.
Isto tako, tužiteljica je prvotno tužila gore označenog tuženika iako je već tada stanje u
zemljišnim knjigama bilo sasma drugačije. Tuženici navedeni u podnesku tužiteljice od 5.
ožujka 2018.g. do današnjeg dana nemaju saznanja o ovom postupku.

Dakle, ovakvoj preinaci tužbe protivi se tuženik jer ista predstavlja zlouporabu procesnih ovlaštenja.

Podneskom od 23. 10. 2018. godine pomoćnik tužiteljice navodi da obavještava sud da
pokušaj mirnog rješenja predmetnog spora između parničnih stranaka nije uspio, te ovim
putem, tužiteljica ustraje u svim navodima iz predmetne tužbe i dosadašnjeg tijeka postupka,
te precizira točku I. predmetnog tužbenog zahtjeva, koja sada glasi kako slijedi:

I. Utvrđuje se tužiteljica, D. S., OIB:., vlasnicom za cijelo,
zem. 1489/8 K.O. D. P., naziva P., dvorište, površine 24 m2, Z.U. 339
K.O. D. P., te se ista ovlašćuje temeljem ove presude, zatražiti i postići u
zemljišnoj uknjižbu prava vlasništva predmetne nekretnine na svoje ime, bez bilo kakvog
daljnjeg pitanja sudjelovanja tuženika, te uz istovremeno brisanje prava vlasništva s imena
tuženika., i to I. G., JMBG:, OIB:, za 282/571 dijela cijelog, M. G., JMBG:, OIB:, za 141/571 dijela cijelog, te J. G. JMBG:, OIB: za 148/571 dijela cijelog.

Podneskom od dana 13. listopada 2014. godine, tužiteljica u ovom postupku, je kao
tuženica-protutužiteljica u postupku pod poslovnim brojem Pst-664/2014, ustala
protutužbenim zahtjevom te je podneskom od dana 16. veljače 2017. godine, ista dostavila
dokaze na okolnost svog protutužbenog zahtjeva.

Tužiteljica u cijelosti ostaje kod navoda iz tužbe, predlaže se u daljnjem tijeku postupka, izvesti dokaze pregledom dokumentacije priložene u dosadašnjem tijeku postupka,

3



Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

osobito podneska s prilozima od dana 16. veljače 2017. godine (predmet Pst-664/2014),
predlaže izvršiti uvid u predmet pod poslovnim brojem Pst-664/14, te Pst-120/13 u kojem je i
provedeno vještačenje na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju T.
Č., izvesti dokaze saslušanjem parničnih stranaka, a po potrebi i očevidom na licu
mjesta, uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke, kao i saslušanjem svjedoka G.
Š., P., te, po potrebi, uvidom u zemljišnu knjigu za predmetnu
nekretninu.

Na raspravi dana 6. studenog 2018. sud je donio raspravno rješenje kojim je zaključio prethodni postupak.

Na raspravi dana 8. siječnja 2020. godine punomoćnik tužitelja navodi da će
precizirati tužbeni zahtjev budući je omaškom označena u pod broju pogrešno čestica zemlje
pa isti tužbeni zahtjev uređuje tako da isti glasi:

Dužna je tužena D. S. u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe ukloniti
srušiti betonski dio građevine tlocrtnih dimenzija 17,90 x 4.60 visine prizemlja koja je
izgrađena od zidova armiranog betona debljine 20 cm, visine cca 3 m u zapadnom dijelu i
visine cca 3,20 m u istočnom dijelu građevine sa armiranom betonskom stropnom
konstrukcijom debljine 20 cm na lokaciji P., čest. zem. 1489/8 K.O.
P., a koji dio je označen u skici lica mjesta sudskog vještaka T. Č. od 14.
svibnja 2014. god. i označen slovima A B i C.

U preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostaje ne promijenjen.

U dokaznom postupku sud je pregledao spis ovog suda br. Pst-664/14, plana situacije
nagodbe od svibnja 1998. godine A. Z., sporazum o utvrđenju činjeničnog stanja 13.
kolovoza 2008. godine, priloženu fotodokumentaciju, preris katastarskog plana od 14. 3.

2011. godine, lokacijsku dozvolu od 17 11. 2009. godine, preris katastarskog plana od 16.
lipnja 2009. godine, od 27. 12. 2012. godine i 04. 10. 2007. godine, rješenje Ministarstva
zaštite okoliša, prostornog uređenja i zaštite okoliša od 21. travnja 2009. godine, zk izvatka
ZU 339 K.O. D. P. od 5. 3. 2018. godine, spisa ovog suda Pst-120/13 i P-7337/15,
obavio očevid na licu mjesta, saslušao svjedoke G. Š., te parnične stranke.

Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.
Tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

Tužiteljica u tužbi tvrdi da je građenjem garaže stekla pravo vlasništva na predmetnoj
nekretnini, da je za izgradnju garaže imala suglasnost tuženika I. G. koji joj je kao
dobar susjed pomogao u izgradnji garaže.

Pregledom izvatka iz zemljišne knjige z.k. uložak br. 339. K. O. D. P. sud
je utvrdio da je na spornoj čest. zem. 1489/8 u površini od 24 m2 upisano pravo vlasništva na
ime I. G., J. G. i M. G..

U svom iskazu tužiteljica D. S. navodi slijedeće:

4



Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

"Tuženik je svoje zemljište kupio od B., a 110 m2 od Cokarića, dok smo mi
cijelu površinu kupili od C.. Granica među nama nekoliko puta je dogovarana, bio je na
terenu sudski vještak geometar kada smo mi potpisali da se slažemo s tom granicom. Kuće
smo napravili prije od garaže, a garažu smo napravili negdje 2004. god. Tuženik je tražio od
mog supruga D. da granica između njega i nas bude 3 m od sada sporne garaže u cijeloj
dužini. Mi smo napravili i zid betonski zid koji dijeli naše zemljište od tuženikova.

Dok smo mi radili naše objekte nije bilo nikakva spora vezano za granicu između nas."

U svom iskazu tuženik I. G. navodi slijedeće:

"Ja sam svoje zemljište kupio negdje 1998. god. u 12. mjesecu i na tom zemljištu je
bila voda, struja i telefon. U to vrijeme ja sam s tužiteljicom odnosno njenim suprugom bio u
dobrim odnosima, pa smo se dogovorili i o granicama svojih nekretnina. Tako sam se s
suprugom tužiteljice dogovorio da on napravi zid koji se nalazi sa sjeverne strane od moje
kuće pa je on taj zid radio u dva navrata, prvi put 2001. god., te 2003. god. Ja sam tražio da se
taj zid napravi u visini od 1,5 m, dok je on zid napravio visine 3 m. Radi se o zidu koji je od
moje kuće udaljen 3 m u cijeloj dužini, jedan dio od 6 m suprug tužene nije napravio jer sam
ja tada išao na inspekciju koja je zabranila radove.

U isto vrijeme s ovim zidom suprug tužiteljice radio je i garažu, a ja mu nisam dozvoljavao da napravi tu garažu jer se za to nismo dogovorili.

Sporan je bio položaj tog zida s obzirom da je granice odredio sudski vještak Z. u
vrijeme dok je tu još bilo brdo, pa je kasnije suprug tužene ovaj zid radio bliže mojoj kući.
Naime, ja se s tužiteljicom odnosno njenim suprugom u to vrijeme nisam ni dogovorio
gdje je granica između naše dvije nekretnine, misleći na granicu sa sjeverne strane moje kuće.

Na pitanje koliku je površinu tuženik kupio isti odgovara da je kupio 520 m2 i to 400
m2 od I. B. i 120 m2 od C..

Sjeverna granica se nije vidjela u trenutku kupovanja budući da se na tom dijelu nalazilo brdo, a materijal s tog brda mi smo kasnije odvezli.

Granica sjeverna nije bila sporna među nama budući da se ona u to vrijeme nije ni znala upravo zbog brda koje je bilo na tom području.

Sa tužiteljicom odnosno njenim suprugom nikada nije bilo govora da bi on na tom
dijelu zemljišta gradio garažu.

Kada sam vidio da je suprug tužiteljice počeo graditi garažu ja sam se tome usprotivio,
bili smo više puta u dogovorima kao to riješiti, ja sam tražio da se sruši, međutim, dogovora
nije bilo.

Sva tri zida su prvo podignuta pa tek ona garaža te se na taj zid nalila taraca. D.
S. je napravio prvi i drugi segment tog zida.

Mi smo se bili dogovorili da ćemo zajednički na platou garaže napraviti zajednički
roštilj odnosno dvojni roštilj, da ću ja probiti vrata kroz zid s južne strane garaže, kako bi
postojala komunikacija između mene odnosno moje kuće i unutrašnjosti garaže, da će to biti
nekakav prostor za druženje, a kada mi je suprug tužiteljice rekao da će on na toj garaži
nastaviti graditi druge garaže onda sam ja odustao od tog prijedloga odnosno dogovora i
pozvao građevinsku inspekciju kako bi se uklonio cijeli objekt."

U svom iskazu saslušani svjedok G. Š., brat tužiteljice, navodi slijedeće:

5



Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

"Koliko je meni poznao moja sestra i zet su se sa tuženikom dogovorili oko granice
njihovih čestica, u to vrijeme su bili u dobrim i prijateljskim odnosima, pa su moj zet i sestra
prije otprilike 16 godina na svom dijelu nekretnine napravili garažu. Međutim, nakon otprilike
godinu dvije dana došlo je do prijepora među njima.

Oni su negdje u istom razdoblju kupili svoje nekretnine.

Na pitanje pun. tuženika da li je bio moguć pristup na sjeverni dio nekretnina stranaka
svjedok odgovara da su stranke kupile to zemljište u znatno izmijenjenom stanju nego što se
danas nalazi. Naime, obje stranke su morale izvršiti velike iskope, spustiti dio terena, skoro za
četiri metra te nasuti područje u kojem se nalazio tupinolom.

Tužiteljica nije ostavljala nikakav građevinski materijal na zemlji tuženika jer to nije
bilo ni fizički moguće. Taj sav materijal je trebalo odvesti dalje.

U to vrijeme odnosi među strankama su bili dobri.

U jednom danu je došlo do loših odnosa među strankama. To se dogodilo u proljeće

2004. god. U to vrijeme su svi objekti tu bili gotovi, i garaža moje sestre.
Naime, već sam rekao da su se oni prije toga dogovorili oko granice svojih nekretnina,
a ja pojedinosti i ne znam."

Među strankama nije sporna činjenica da je tužiteljica gradila garažu na čest. zem. 1489/8 K. O. D. P..

Na očevidu dana 15. veljače 2019. godine sud je utvrdio da se na spornoj nekretnini
nalazi izgrađena armirano betonska garaža podrum dimenzija 6-7 metara širine, 16-17 m
dužine i 3 m visine.

Stranke su suglasne da je ovaj objekt tužiteljica izgradila negdje od 2001. do 2004. godine.

Osnovanost tužbenog zahtjeva valja ocijeniti prema pravnim pravilima koja se
primjenjuju u trenutku stjecanja sukladno odredbama čl. 152-157 ZV-a.

Pravni učinci građenja na tuđem zemljištu nastupaju završenom izgradnjom objekta
odnosno kada je doveden u faktično stanje da se može upotrebljavati prema svojoj namjeni.
Pravni učinci su različiti ovisno o tome da li je graditelj bio savjestan ili ne u momentu
gradnje. Savjesnost odnosno poštenje se prosuđuje kroz utvrđenje da li je znao ili mogao znati
da gradi na tuđem zemljištu, odnosno da li je imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne
pripada pravo na posjed. Za odluku da li je graditelj u konkretnom slučaju tužiteljica bila
savjesna odnosno poštena sud odlučuje ovisno o konkretnim okolnostima ocjenom svih
provedenih dokaza.

Iz citiranih dokaza sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala da bi građenjem stekla pravo vlasništva spornog zemljišta koje je u zemljišnim knjigama upisano na tuženike.

Spornu garažu podrum tužiteljica je radila bez ishođene građevinske dozvole negdje
od 2001. do 2004. godine. Suvlasnik zemljišta tuženik pod 1 se tome odmah usprotivio pa
tužiteljica kao nesavjestan graditelj ne može temeljem građenja steći pravo vlasništva spornog
zemljišta.

6



Poslovni broj: Ref 29 P : P-4513/2017-19

Sud poklanja vjeru iskazu tuženika pod 1 kao vjerodostojnim što potvrđuje sama
činjenica da je predmetna garaža podrum nedovršen objekt, napravljen je od armiranog
betona, međutim, osim zidova i armirano betonske ploče na garaži podrumu sve drugo je
ostalo nedovršeno. Objekt bi tužiteljica zasigurno dovršila da se tuženik pod 1 izgradnji nije
protivio, čak što više, o tome je izvijestio i građevinsku inspekciju kako bi zaustavio radove.
Slijedom navedenog sud je tužbu tužiteljice odbio kao neosnovanu.

Na raspravi dana 6. 11. 2018. godine sud je zaključio prethodni postupak, a budući da
se nakon zaključenog prethodnog postupka ne mogu isticati novi tužbeni zahtjevi sud je
odbacio tužbeni zahtjev tužiteljice istaknut na ročištu za glavnu raspravu dana 8. siječnja

2020. godine kao nedopušten.

Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a.

Tuženicima je sukladno važećoj odvjetničkoj Tarifi, VPS i popisanom trošku trebalo
obistiniti trošak sastava jednog podneska 1.000,00 kuna, za zastupanje na 3 ročišta po

1.000,00 kuna, pristup na tri ročišta po 250,00 kuna, ukupno 4.750,00 kuna. Utvrđenom
iznosu je trebalo pridodati povećanje od 20 % za zastupanje tri stranke od 950,00 kuna, sve
uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 1.425,00 kuna, trošak pristojbe odgovora na tužbu 200,00
kuna, ukupno 7.325,00 kuna.

U Splitu, dana 13. veljače 2020. god.

Sudac

Josip Mrkonjić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana
dostave prijepisa presude i rješenja, putem ovog suda na Županijski sud, pisanim podneskom
u 3 primjerka.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika od 1) do 3)

7





Broj zapisa: 17893-eb6b5

Kontrolni broj: 0fbe0-ccfac-58ae4

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JOSIP MRKONJIĆ, L=SPLIT, O=OPĆINSKI SUD U SPLITU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Splitu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu