1

                                                                                                                                          Broj: Jž-2174/2019

 

                                                                                                                               

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. D. A. i dr., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17) odlučujući o žalbama okr. D. A. i okr. J. D., podnesenim protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 5. lipnja 2019., broj: 31. Pp J-141/2019-22, u sjednici vijeća održanoj 12. veljače 2020.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu žalbe okr. D. A. i okr. J. D., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana prvostupanjska presuda te se izriče:

             

              Na temelju čl. 182. toč. 1. u vezi sa čl. 24.a Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), okr. D. A. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)  i okr. J. D. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

 

OSLOBAĐAJU SE OD OPTUŽBE

 

              da bi:

              dana 22. prosinca 2018. godine nakon 19,00 sati počinili nasilje u obitelji u P. Z. na način da je 1.okr. D. A., 2. okr. J. D. koja je njegova bivša supruga s kojom ima zajedničko dijete, putem mobilnog uređaja nakon uspostavljanja veze vrijeđao riječima: „Marš u pičku materinu“, što je 2. okr. J.D.uznemirilo, dok je 2. okr. vrijeđala 1. okr. riječima: „Ti si niš koristi“, što je njega uznemirilo,

 

- pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

 

II. Uslijed gornje odluke, žalba okr. D. A. i okr. J. D. je bespredmetna.

 

III. Na temelju čl. 140. st. 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

             

             

Obrazloženje

 

              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku od 5. lipnja 2016., broj: 31 Pp J-141/2019-22, okr. D. A. i okr. J. D. su proglašeni krivima da su, počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji im je, na temelju čl. 15. u vezi s čl. 12. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izrečena, svakom okrivljeniku, zaštitna mjera obveznog psiho-socijalnog tretmana.

 

Protiv te presude, žalbu su pravodobno podnijeli okr. D. A. putem branitelja M. P., i okr. J. D. putem braniteljice D. V. Okr. D. A. u žalbi naznačuje da se žali zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, dok okr. J.D. naznačuje da se žalba podnosi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o prekršajnopravnim sankcijama.  Oboje okrivljenih u žalbama predlažu da se pobijana presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

 

              Žalbe okr. D. A. i okr. J. D. su bespredmetne.

 

Ispitujući pobijanu prvostupanjsku presudu u povodu žalbe okr. D.A. i okr. J. D., a po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske kao drugostupanjski sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. toč. 1. Prekršajnog zakona, jer je prekršaj za koji su okr. D. A. i okr. J. D. proglašeni krivim, u skladu s odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona, beznačajni prekršaj.

 

Naime, odredbom čl. 24.a Prekršajnog zakona propisano je da nema prekršaja, iako su ostvarena njegova bitna obilježja, ako je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da počinitelj bude kažnjen.

 

Prvenstveno treba navesti da je za zaključak o beznačajnosti nekog djela kojim se ostvaruju bitna obilježja prekršaja potrebno ostvarenje dva elementa: mora proizlaziti iz neznatnosti stupnja ugrožavanja ili povrede ne samo zaštićenog dobra, nego i onih vrijednosti koje se općenito štite prekršajnim pravom (objektivni element), ali i iz odsustva potrebe za kažnjavanjem počinitelja (subjektivni element). Obje te sastavnice moraju biti kumulativno ispunjene.

Pri razmatranju objektivnog elementa, relevantna je ocjena same težine počinjenog djela, pri čemu je potrebno uzeti u obzir sve konkretne okolnosti pojedinog slučaja. Po ocjeni ovog suda, imajući u vidu životnu situaciju u kojoj su se našli okrivljenici, odnosno da su se isti razveli te problemi vezani uz viđenje djeteta u kojima je očigledan ali i životno opravdan strah okr. D. A. od nemogućnosti viđanja djeteta, a zbog namjere okr. J. D. da zajedno sa djetetom ode živjeti u Irsku kod dečka sa kojim je u vezi, a nasuprot tome  nezadovoljstvo okr. J. D. zbog neslaganja okr. D.A. u ostvarivanju njezine namjere te da se radilo o jednoj psovci od strane okr. D. A. te vrijeđanju od strane okr. J. D., a koje po svom sadržaju nije grubo vrijeđanje, ovaj sud ocjenjuje da je stupanj ugrožavanja i povrede javnog poretka u konkretnom slučaju doista neznatan.

 

Nadalje, razmatrajući subjektivni element, ovaj sud je imao na umu stupanj krivnje okr. D. A. i okr. J. D. i pobude iz kojih je počinjen prekršaj (opisana životna situacija), ranije ponašanje oboje okrivljenih (prvenstveno nekažnjavanost), njeno ponašanje okrivljenih nakon počinjenog prekršaja (nema podataka da bi bio u tijeku neki drugi prekršajni postupak) te ukupnost društvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja, što sve, u svojoj ukupnosti, po ocjeni ovog suda, dovodi do zaključka da ne postoji potreba da okrivljenici bude kažnjeni.

Stoga, sve navedene okolnosti ukazuju na zaključak da je počinjeni prekršaj, s obzirom na način postupanja okr. D. A. i okr. J. D., njihovu krivnju i neznatne posljedice za zaštićeno dobro, očito beznačajan i kao takav ne zahtijeva osudu društva kroz izricanje kazne počiniteljima, čime su u cijelosti ispunjene zakonske pretpostavke za primjenu instituta beznačajnog prekršaja iz čl. 24.a Prekršajnog zakona.

 

Iz navedenih razloga je, u povodu žalbe oboje okrivljenih, a po službenoj dužnosti, na temelju čl. 182. toč.1. u vezi sa čl. 24.a Prekršajnog zakona, okr. D. A. i okr. J. D. trebalo osloboditi od optužbe,a uslijed čega su njihove žalbe postale bespredmetne.

 

Slijedom navedenog, na temelju čl. 207. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 12. veljače 2020.

 

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 7 ovjerenih prijepisa za spis, okrivljene, branitelje i tužitelja.