Baza je ažurirana 09.07.2025. 

zaključno sa NN 77/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revr 1746/2014-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

 

Broj: Revr 1746/2014-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Željka Šarića člana vijeća, dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća i Željka Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice D. J. iz M. L., koju zastupa punomoćnici B. K. i M. M., odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu B. K. i M. M. u M. L., protiv prvotuženika Primorsko-goranske županije, R., drugotuženika Grada Mali Lošinj, koje zastupaju punomoćnici B. K. i drugi odvjetnici u Odvjetničkom društvu  K.1, K.2 i  partneri u R. i trećetuženika Grada Cres, radi isplate plaće, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Rijeci broj Gž-2712/2013-3 od 20. studenoga 2013. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Rijeci broj P-3275/10 od 27. ožujka 2012., u sjednici održanoj 12. veljače 2020.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

Revizija tužiteljice odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

Presudom suda prvog stupanja prihvaćen je tužiteljičin tužbeni zahtjev pa je naloženo prvotuženiku tužiteljici isplatiti naknadu umjesto plaće koju bi ostvarila da je radila kod prvotuženika za razdoblje od 1. siječnja 1994. do 8. srpnja 2001.,  te u razdoblju od 30.rujna 2007. do 31. srpnja 2011. u ukupnom iznosu 556.888,97 kuna sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke). Točkom II izreke naloženo je drugotuženiku i trećetuženiku tužiteljici solidarno isplatiti naknadu umjesto plaće koju bi ostvarila da je radila kod drugotuženika i trećetuženika u razdoblju od  14. listopada 1992. do 31. prosinca 1993. u iznosu od 6.970,78 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama. Nadalje, točkom III. izreke  naloženo je prvotuženiku tužiteljici naknaditi parnični trošak u iznosu 43.724,12 kuna, a kao neosnovan je odbijen tužiteljičin zahtjev za naknadu troška parničnog postupka u iznosu 46.025,88 kuna (točka IV. izreke).

 

 

Presudom suda drugog stupnja suđeno je:

 

„I Odbija se kao neosnovana žalba 1. tuženika,  te   s e   p o t v r đ u j e presuda Općinskog suda u Rijeci, posl.br. P-3275/10 od 27.  ožujka 2012. godine u točki I  izreke za razdoblje od 1. siječnja 2008. godine do 31. srpnja 2011. godine, za iznos od 279.299,00 kn uvećano za iznos zakonskih zateznih kamata koje teku od dospijeća svakog pojedinog  mjesečnog obroka pa do isplate i to od 01.01.2008.g. do 30.06.2011. g. po stopi od 14 godišnje, od  01.07.2011. g. pa do isplate po stopi od 12% godišnje, te u slučaju promjene zakonske zatezne kamate prema eskontnoj stopi HNB-a koja je vrijedila zadnjeg polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za 5%-tnih poena, kao i u točki III izreke, dok se u preostalom dio zahtjeva iz točke I izreke do iznosa od 556.888,97 kn (za iznos od 277.589,97 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama),  p r e i n a č u j e  prvostupanjska presuda na način da se odbija tužbeni zahtjev tužiteljice u odnosu na 1. tuženika kao neosnovan, uz ispravak citirane presude u točki I izreke u dijelu  u kojem je navedeno vremensko razdoblje za koje je 1. tuženik dužan isplatiti tužiteljici naknadu umjesto plaće, tako da umjesto: „ …u razdoblju od 01.01.1994. g. do 8.07.2001. g., te u razdoblju od 30.09.2007.g. do 31.07.2011. g. ...“ treba stajati: „…u razdoblju od 01.01.1994. g. do 8.07.2001. g., te u razdoblju od 01.01.2008.g. do 31.07.2011. g.“.

 

II Odbijaju se kao neosnovane žalbe 2. i 3. tuženika,  te  s e   p o t v r đ u j e   citirana prvostupanjska presuda u točki II izreke.“.

 

Protiv odbijajućeg dijela drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložila je Vrhovnom sudu Republike Hrvatske reviziju prihvatiti, preinačiti drugostupanjsku presudu i prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti u odnosu na prvotuženicu Primorsko-goransku županiju.

 

U odgovoru na reviziju prvotuženica je osporila navode revidentice iznesene u reviziji i predložila reviziju odbiti kao neosnovanu.

 

Revizija nije osnovana.

 

Na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 3/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – dalje: ZPP) pobijana presuda je ispitana samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Predmet revizijskog razmatranja pobijane drugostupanjske presude u okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava svodi se na ocjenu je li drugostupanjski sud, odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva u ovom postupku pravilno primijenio materijalno pravo iz odredbi Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 75/93), Uredbe o ustrojstvu županijskih ureda („Narodne novine“, broj 116/93) i Zakona o lokalnoj samoupravi i upravi („Narodne novine“, broj 90/92) kada je kao neosnovan djelomično odbio tužbeni zahtjev.

 

Odlučujući o revizijskom razlogu pogrešne primjene materijalnog prava ovaj sud je ocijenio da je drugostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev djelomično odbio kao neosnovan. Stoga ovaj sud prihvaća zauzeto pravno shvaćanje drugostupanjskog suda kao i razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude.

 

Odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP propisano je da se revizijski sud može, kad odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, umjesto posebnog obrazloženja, pozvati na razloge iz prvostupanjske, odnosno drugostupanjske presude, ako ih prihvaća ili na razloge iz neke ranije odluke revizijskog suda. Na temelju odredbe čl. 396.a st. 2. ZPP u slučaju iz st. 1. tog članka, revizijski sud je dužan na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluka na koje se poziva.

 

S obzirom da ovaj revizijski sud prihvaća razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude glede primjene materijalnog prava, revidentica se umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, u kojem bi te razloge samo trebalo ponoviti, u smislu već ranije citirane odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP upućuje na obrazloženje drugostupanjske presude, koje će se na temelju odredbe čl. 2. istog članka objaviti na internetskim stranicama.

 

Zbog navedenog je na temelju čl. 393. ZPP revizija tužiteljice odbijena kao neosnovana.

 

Zagreb, 12. veljače 2020.

 

Predsjednik vijeća:

Željko Glušić, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu