- 1 -              I Kž 523/2019-4

 

 

 

 

 

Broj: I Kž 523/2019-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Ane Garačić kao predsjednice vijeća te Damira Kosa i dr. sc. Zdenka Konjića kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice specijalistice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog T. T. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 271. st. 2. u svezi s čl. 263. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07. i 152/08. - dalje u tekstu: KZ/97.) i dr., odlučujući o žalbi državnog odvjetnika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Karlovcu od 10. srpnja 2019. godine, broj Kio-9/2011 (Kv I-7/2019-9), u sjednici održanoj 11. veljače 2020. godine,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se pobijano rješenje na način da se na temelju čl. 507. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje u tekstu: ZKP/08.), prihvaća zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-4/11, KPO-DO-2/11 od 3. studenog 2017. za obnovu postupka protiv okrivljenog T. T. i okrivljene pravne osobe trgovačkog društva H. P. d.o.o., zbog kaznenog djela iz čl. 271. st. 2. u vezi čl. 263. st. 2. KZ/97. i dr.

 

II. Na temelju čl. 507. st. 3. ZKP/08., predmet se vraća Županijskom sudu u Karlovcu u postupak optuživanja.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanim rješenjem donesenim u ponovljenom postupku, na temelju čl. 507. st. 1. ZKP/08., odbijen je kao neosnovan zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-4/11, KPO-DO-2/11 od 3. studenog 2017. godine za obnovu kaznenog postupka protiv okrivljenog T. T. i okrivljene pravne osobe trgovačkog društva H.-P. d.o.o., zbog kaznenog djela iz čl. 271. st. 2. u svezi s čl. 263. st. 2 KZ/97. i dr.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08. te zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja iz čl. 470. st. 2. i 3. ZKP/08., s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Okrivljeni T. T. je putem branitelja Č. P., odvjetnika iz Z. podnio odgovor na žalbu državnog odvjetnika. Međutim, kako se, sukladno čl. 495. ZKP/08., na postupak o žalbi protiv rješenja ne primjenjuje odredba čl. 473. ZKP/08., kojom je propisano postupanje u povodu žalbe protiv prvostupanjske presude, to odgovor okrivljenog T. T. na žalbu državnog odvjetnika protiv pobijanog rješenja nije razmatran.

 

Sukladno čl. 474. st. 1. u svezi s čl. 495. ZKP/08., spis predmeta dostavljen je Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba je osnovana.

 

Žaleći se zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. st. 1. toč. 11. ZKP/08., državni odvjetnik ističe da u pobijanom rješenju nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno da su ti razlozi nejasni i u znatnoj mjeri proturječni. Ovo stoga što nije navedeno iz kojih razloga prvostupanjski sud otklanja odgovornost okrivljenika, već upire na postojanje kaznene odgovornosti Općine B., odnosno njezinog načelnika J. K. kao odgovorne osobe, pri čemu se nijednom riječju ne osvrće na postojanje proturječnosti u nalazima istovjetnih vještaka koji su najprije dani na temelju naloga Općinskog državnog odvjetništva u Karlovcu, a potom Županijskog suda u Karlovcu. Smatra da prvostupanjski sud nije nedvojbeno razjasnio okolnosti iz tih nalaza koje su prvotno nedvojbeno ukazivale na postojanje kaznene odgovornosti okrivljenika te da je, sukladno ukidnoj odluci VSRH, u tu svrhu trebao ocijeniti potrebnim održati još jedno ročište i na isto pozvati vještake koji su dali nalaz i mišljenje u ovom predmetu radi pojašnjenja i razjašnjenja stvari koje su obje stranke smatrale bitnima.

 

U odnosu na istaknute žalbene navode prije svega treba navesti da je prvostupanjski sud u ovom ponovljenom postupku, postupajući sukladno uputi iz ukidne odluke VSRH broj I KŽ-660/2018 od 5. ožujka 2019., održao ročište na kojemu je sadržaj pisanog nalaza i mišljenja kombiniranog vještačenja po vještaku zaštite na radu, dipl. ing. I. J. i građevinskom vještaku, dipl. ing. građ. I. Ž. izrađenog na temelju naloga predsjednika vijeća u okvirima izvida u ovom postupku izveo čitanjem, nakon čega su se branitelji okrivljenika očitovali, kako o tom, tako i o svim drugim izvedenim dokazima.

 

Time što prvostupanjski sud nije održao još jedno ročište radi pozivanja i ispitivanja vještaka u svrhu davanja usmenih pojašnjenja pisanog nalaza i mišljenja (na što mu je u citiranoj ukidnoj odluci VSRH  ukazano riječima "ako bi za to bilo potrebe") nije ostvarena bitna postupovna povreda na koju upire žalitelj. Naime, prvostupanjski sud je, smatrajući da je utvrdio sve odlučne činjenice, za iste u obrazloženju pobijanog rješenja dao jasne i dostatne razloge koji nisu međusobno proturječni, a kamoli ne znatno. Ovo tim više što se u ovoj fazi postupanja po izvanrednom pravnom lijeku dokazi ne provode kontradiktorno, već samo radi spoznaja suda postoje li uvjeti za obnovu postupka. Pobijano rješenje ispitano je i sukladno odredbi čl. 494. st. 4. ZKP/08., no ni pri tome nije utvrđeno postojanje neke od povreda na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Druga je stvar što se prvostupanjski sud, ipak upustio u ocjenu dokaza analizirajući pisane odgovore branitelja na nalaz i mišljenje vještaka, i to za sada preuranjeno, a time je i pogrešno zaključio da provedeni dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove kaznenog postupka u konkretnom slučaju.

 

Naime, obrazlažući svoju odluku, prvostupanjski sud, pozivajući se na argumentaciju iz očitovanja branitelja okrivljenika, navodi da iz nalaza i mišljenja kombiniranog vještačenja proizlazi da se prema projektnoj dokumentaciji, kojom je detaljno opisan i razrađen postupak punjenja jezera, ta aktivnost imala odvijati u sklopu izgradnje hidroelektrane L. Prije početka punjenja akumulacije obavijest o početku punjenja akumulacijskog jezera hidroelektrane L. (prema kojoj je isto trebalo trajati od 14. lipnja 2010. do nedefiniranog datuma), poslana je i Općini B. na kojoj se nalazila prometnica na kojoj se dogodio štetni događaj. Budući da je ta prometnica spadala u nerazvrstanu cestu, Općina B. je ta koja je bila zadužena za njezinu izgradnju, održavanje, rekonstrukciju i zaštitu, zbog čega je onda i postavljanje zapreke, odnosno prometne signalizacije koja upozorava na prestanak prometnice bilo u nadležnosti te općine, konkretno njezinog načelnika. Prvostupanjski sud se poziva i na pisano očitovanje Ministarstva ..., Uprave za ..., Klasa: ..., Ur. Broj: ... od 15. listopada 2010. u kojemu se navodi da u vrijeme štetnog događaja (10. listopada 2010.) nerazvrstana cesta koja vodi od naselja O. n. D. do naselja T. i ulazi u akumulacijsko jezero ne spada u gradilište niti je građevina jer glavnim projektom nisu bili predviđeni nikakvi radovi na lokalnim – nerazvrstanim cestama budući da za iste nisu bili utvrđeni niti lokacijski uvjeti u uvjetima uređenja prostora, nema niti tlocrta i situacija s prometnim znakovima.

 

Razmatrajući iznesene razloge prvostupanjskog suda, a imajući u vidu činjenični opis kaznenih djela za koja se okrivljeni T. T. i okrivljena pravna osoba trgovačko društvo H. P. d.o.o. terete istražnim zahtjevom Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu broj K-DO-4/11 od 21. veljače 2011., na temelju kojega je rješenjem Županijskog suda u Karlovcu broj Kio-9/11 od 24. svibnja 2011. određeno provođenje istrage, kao i navode žalitelja, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud za sada preuranjeno, a time i pogrešno zaključio da ranije citirani zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu za obnovu postupka u konkretnom slučaju nije osnovan.

 

Naime, prema činjeničnom opisu inkriminacije iz istražnog zahtjeva državnog odvjetnika i rješenja prvostupanjskog suda o određivanju provođenja istrage okrivljeni T. T. je kao zaposlenik trgovačkog društva H. P. d.o.o. na poslovima voditelja projekta izgradnje hidroelektrane L., kojem su prema glavnom projektu, između ostalih, povjereni i poslovi provjere provedbe mjera zaštite na radu u fazi korištenja objekta, postupio protivno čl. 252. st. 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 76/07. i 38/09.) te je propustio naložiti da se na odgovarajući način označe i zaštite mjesta na kojima ceste ulaze u akumulacijsko jezero te su trajno izvan uporabe, uslijed čega je vozilo u kojemu su se nalazile četiri osobe sletjelo u vodu i potonulo, pri čemu su dvije osobe smrtno stradale zbog utapanja, a iz čega onda proizlazi i odgovornost okrivljene pravne osobe trgovačkog društva H. P. d.o.o.

 

U navedenom činjeničnom opisu su, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sadržani svi bitni elementi kaznenog djela iz čl. 271. st. 2. u svezi čl. 263. st. 2. KZ/97. za koje se tereti okrivljeni T. T., odnosno  kaznenog djela iz čl. 271. st. 2. u svezi čl. 263. st. 2. KZ/97. i u svezi čl. 3. st. 1. i 2. Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela ("Narodne novine", broj 151/03., 110/07., 45/11. i 143/12. – dalje u tekstu: ZOPOKD), za koje se tereti okrivljena pravna osoba trgovačko društvo H. P. d.o.o., pa tako i uzročno-posljedična veza između propusta, odnosno nečinjenja okrivljenog T. T. (imajući u vidu njegovo svojstvo u inkriminiranom razdoblju) i stvaranja konkretne opasnosti za život ljudi koja se realizirala u težoj posljedici.

 

Ne dovodeći u pitanje moguću (su)odgovornost i drugih subjekata za isti štetni događaj (o kojoj se očitovao prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da osnovana sumnja u konkretnom slučaju proizlazi iz dokaza koji su prikupljeni tijekom provođenja istrage, kao i iz onih koji su provedeni u tijeku provođenja izvida u okviru odlučivanja o zahtjevu državnog odvjetnika za obnovu kaznenog postupka, a među kojima je svakako nalaz i mišljenje kombiniranog vještačenja po vještaku zaštite na radu, dipl. ing. I. J. i građevinskom vještaku, dipl. ing. građ. I. Ž. Iz zaključka ovih vještaka, između ostaloga, proizlazi da posao izgradnje hidroelektrane L. nije bio dovršen izlaskom komisije Ministarstva ... radi tehničkog pregleda i sastavljanja zapisnika o istom. Tehnički pregled jest vrlo važan čin u završetku svake građevine jer se pozitivnim mišljenjem članova komisije stječu preduvjeti za izdavanje uporabne dozvole, tj. korištenje građevine. Međutim, građevina se ne smije početi koristi dok se ne izda uporabna dozvola, tako da je taj "izlazak" tek jedna od aktivnosti koje prethode eventualnom izdavanju uporabne dozvole. No, prema osobnom sudu i iskustvu vještaka s brojnih gradilišta čak ni izdana i pravomoćna uporabna dozvola ne znači da su radovi na nekom objektu službeno završeni, već je to zapisnik o primopredaji radova koji potpisuju izvođač radova i investitor. Prema mišljenju vještaka, tek činom potpisa tog zapisnika investitor od izvođača preuzima potpunu ingerenciju nad izvedenim objektom. Na kraju, očitujući se o tome je li posao punjenja akumulacije još uvijek u fazi izgradnje hidroelektrane ili je to početna faza eksploatacije, vještaci su naveli da je to bila radnja koja se imala odvijati u sklopu izgradnje hidroelektrane L.

 

Uzevši u obzir sve izneseno, zahtjev Županijskog državnog odvjetništva u Karlovcu trebalo je prihvatiti i dopustiti obnovu postupka. S obzirom na to da je istražni postupak proveden,  stvar je vraćena u postupak optuživanja.

 

Slijedom svega izloženoga, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

 

Zagreb, 11. veljače 2020. godine