- 1 -              Rev 329/2016-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 329/2016-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice N. N. iz B., OIB: …, koju zastupa punomoćnik B. M., odvjetnik u Z., protiv prvotuženika A. Š. d.o.o., V. G., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica S. M.-L., odvjetnica u Z. i drugotuženika R. N. H. d.o.o., Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnica B. Č., odvjetnica u Odvjetničkom društvu Č. i partneri u Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-2158/14-2 od 25. kolovoza 2015., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-6577/10-43 od 22. srpnja 2014. dopunjena dopunskom presudom istog broja od 4. rujna 2014., u sjednici vijeća održanoj 11. veljače 2020.

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gžn-2158/14-2 od 25. kolovoza 2015. odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Općinski građanski sud u Zagrebu presudom poslovni broj Pn-6577/10-43 od 22. srpnja 2014. dopunjenom dopunskom presudom istog broja od 4. rujna 2014. pod točkom I. izreke odbio je tužbeni zahtjev kojim je tužiteljica tražila da joj tuženici solidarno isplate iznos od 232.000,00 kuna s pripadajućim zateznim kamatama (točka 1.) te da joj na ime rente s osnova tuđe pomoći i njege solidarno isplaćuju mjesečni iznos od 100,00 kuna počevši od 1. siječnja 2008. pa ubuduće s pripadajućom zateznom kamatom (točka 2.) kao i da se naloži tuženicima solidarno naknaditi tužiteljici parnični trošak s pripadajućim zateznim kamatama tekućim od donošenja prvostupanjske presude do isplate (točka 3.). Pod točkom II. izreke naložio je tužiteljici naknaditi prvotuženiku panični trošak u iznosu od 30.335,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 22. srpnja 2014. (točka II. izreke i izreka dopunske presude), a drugotuženiku parnični trošak u iznosu od 11.960,00 kuna (točka II.).

 

Županijski sud u Zagrebu presudom poslovni broj: Gžn-2158/14-2 od 25. kolovoza 2015. pod točkom I. izreke odbio je žalbu tužiteljice kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu, a pod točkom II. odbio je zahtjev prvotuženika za naknadu troškova odgovora na žalbu.

 

Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je podnijela reviziju pozivom na čl. 382. st. 1. toč. 1. Zakona o parničnom postupku zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da Vrhovni sud Republike Hrvatske reviziju prihvati i ukine drugostupanjsku i prvostupanjsku presudu i predmet vrati na ponovno suđenje.

 

Tuženici nisu odgovorili na reviziju.

 

Revizija nije osnovana.

 

Prema odredbi čl. 392.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - dalje: ZPP), koji se u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 117. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 70/2019), revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

Revidentica u reviziji ponavlja navode iz žalbe da je počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP jer da tužiteljica nije nikad predložila dokaz provođenjem kombiniranim sudsko-medicinskim vještačenjem pa da je nejasno zašto je sud odredio taj dokaz kao i da sud nikad nije donio odluku o prijedlogu tužiteljice za provođenje medicinskog vještačenja na okolnost zaostalih ozljeda uslijed štetnog događaja.

 

Sadržajno tužiteljica u okviru revizijskog razloga bitne povrede iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP tvrdi da je pred prvostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 7. st. 2. ZPP, time što je prvostupanjski sud izveo dokaz kojeg stranke nisu predložile, te bitna povreda odredbe čl. 354. st. 1. ZPP u vezi s čl. 290. st. 1. ZPP, time što prvostupanjski sud nije izveo dokaz koji je tužiteljica predložila, a da se drugostupanjski sud nije očitovao na žalbeni razlog bitne povrede odredbe parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP.

 

Bitna povreda odredbe postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

 

U ovom slučaju je drugostupanjski sud, u skladu s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP, odgovorio na žalbeni navod o navedenim relativno bitnim povredama odredaba postupka učinjenim pred prvostupanjskim sudom (list 3. presude). U obrazloženju je navedeno  je da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 7. st. 2. ZPP, kao i da nije donio posebno rješenje o prijedlogu za izvođenje dokaza, ali da to nije bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

 

U dijelu revizijskih navoda kojima tužiteljica u okviru bitne povrede odredaba parničnog postupka osporava utvrđeno činjenično stanje te se upušta u preocjenjivanje utvrđenog činjeničnog stanja (vezano za ocjenu datuma završetka liječenja, ispravnost zračnih jastuka, vršenje uvida u ožiljke tužiteljice), valja reći da prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP reviziju nije dopušteno podnijeti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga ovaj sud ovakve revizijske navode tužiteljice nije mogao ispitivati niti uzeti u razmatranje njezine činjenične navode iznesene u reviziji.

 

Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske štete zbog opeklina nastalih zbog, prema tvrdnji tužiteljice, neispravnog zračnog jastuka na automobilu.

 

U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

 

- da je tužiteljica 7. veljače 2007. sudjelovala u prometnoj nesreći u kojoj je zadobila ozljede za koje je tvrdila da su posljedica neispravnosti zračnog jastuka na automobilu R. C., reg. oznake … kojim je upravljala tužiteljica,

 

- da do opeklina može doći i kod aktiviranja ispravnog zračnog jastuka ako šake ili podlaktice vozača dođu ispred prostora između jastuka i prednjeg vjetrobranskog stakla,

 

- da jastuk u punoj veličini sadrži 60-75 litara zraka te se napuni u vremenu od 30-40 milisekundi, a nakon 120 milisekundi se ispuše,

             

- da se prilikom aktivacije razvija temperatura oko 1900 stupnjeva Celzijusa, plin naglo ulazi u jastuk te se ohladi na oko 150 stupnjeva Celzijusa pri čemu se površina jastuka ne zagrijava tako jako,

 

- da nije utvrđeno da je zračni jastuk bio neispravan,

 

- da ispravan zračni jastuk nije opasna stvar,

 

- da je vlasnica vozila sestra tužiteljice.

 

Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva nižestupanjski sudovi su odbili tužbeni zahtjev primjenom odredbe čl. 1073. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj: 35/05 - dalje: ZOO) s obzirom da je zračni jastuk bio ispravan te primjenom odredbi čl. 1064. ZOO budući da ispravan zračni jastuk nije opasna stvar i jer je vlasnik vozila čiji je sastavni dio zračni jastuk sestra tužiteljice, a ne tuženici.

 

Revidentica je reviziju podnijela i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Pogrešnu primjenu materijalnog prava tužiteljica vidi u tome što su sudovi propustili primijeniti odredbe čl. 1063.-1067. ZOO o odgovornosti za štetu od opasne stvari. Također smatra da je zračni jastuk opasna stvar jer prilikom ostvarivanja predviđene svrhe postiže temperaturu plina od 1900 stupnjeva Celzijusa, a tuženici nisu ničime dokazali okolnosti iz čl. 1067. ZOO kojima se mogu osloboditi odgovornosti.

 

Odbijanjem tužbenog zahtjeva pravilno je primijenjeno materijalno pravo iz čl. 1073. ZOO jer nije utvrđeno da je zračni jastuk bio neispravan te iz čl. 1064. ZOO budući da ispravan zračni jastuk nije opasna stvar i jer tuženici nisu vlasnici vozila, a ovaj sud u cijelosti prihvaća pravno shvaćanje na kojemu se temelji obrazloženje pobijane presude.

 

Odredbom čl. 396.a st. 1. ZPP propisano je da se revizijski sud može, kad odbije reviziju iz čl. 382. st. 1. ZPP, umjesto posebnog obrazloženja pozvati na razloge iz prvostupanjske odnosno drugostupanjske presude suda ako ih prihvaća ili na razloge iz neke ranije odluke revizijskog suda.

 

Na temelju odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP u slučaju iz st. 1. istog članka revizijski sud je dužan na internetskim stranicama objaviti razloge nižestupanjske odluke ili odluke na koju se poziva.

 

S obzirom da ovaj revizijski sud prihvaća razloge iznesene u obrazloženju drugostupanjske presude glede primjene materijalnog prava, revidentica se umjesto posebnog obrazloženja u ovoj odluci, u kojem bi te razloge samo trebalo ponoviti, u smislu već ranije citirane odredbe čl. 396.a st. 1. ZPP, upućuje na obrazloženje drugostupanjske presude, koja će se na temelju odredbe st. 2. istog članka objaviti na internetskim stranicama.

 

Stoga je valjalo odbiti reviziju kao neosnovanu po čl. 393. ZPP.

 

Zagreb, 11. veljače 2020.