Poslovni broj: 27. Kovm-163/2019-9

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

                                                                                             Poslovni broj: 27. Kovm-163/2019-9             

 

 

 

 

 

R J E Š E N J E

 

 

Općinski kazneni sud u Zagrebu u optužnom vijeću sastavljenom od suca za mladež toga suda Ike Peranović kao predsjednika vijeća te sudaca istog suda Jasne Zoretić Rendulić i Ivane Bujas, kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Jasne Berger u kaznenom predmetu protiv okrivljenog I.1 B., zbog kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11., 144/12., 56/15, 61/15., 101/17 i 118/18 – dalje u tekstu: KZ/11), zatim zbog kaznenog djela iz članka 174. stavka 1. i 2. KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11, povodom optužnice oštećene kao tužitelja I.2 O. od 24. prosinca 2019. godine, dana 10. veljače 2020. godine,

 

r i j e š i o   j e

 

I) Na temelju članka 355. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku   („Narodne novine“ br: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14.  70/17 i 126/19 -  dalje u tekstu: ZKP/08) u vezi članka 355. stavka 1. točke 1. ZKP/08, odbacuje se optužnica oštećene kao tužitelja I.2 O. od 24. prosinca 2019. godine, protiv okrivljenog  I.1 B., zbog kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. KZ/11, zatim zbog kaznenog djela iz članka 174. stavka 1. i 2. KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11.

 

II) Na temelju članka 149. stavka 3. ZKP/08, troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 na ime paušalne svote u iznosu od 1.000,00 kuna, te nužne izdatke okrivljenika i nužne izdatke i nagradu njegova branitelja, dužna je naknaditi oštećena kao tužitelj I.2 O., u roku od 15 dana od pravomoćnosti rješenja, o čijoj visini će se odlučiti posebnim rješenjem.

 

Obrazloženje

 

Oštećena kao tužitelj  I.2 O., podnijela je ovom sudu optužnicu od 19. prosinca 2018. godine, protiv okrivljenog I.1 B., zbog kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. KZ/11, zatim zbog kaznenog djela iz članka 174. stavka 1. i 2. KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11.

 

Nakon zaprimanja optužnice, predsjednik optužnog vijeća je dostavio optužnicu na odgovor okrivljenom I.1 B. koji je pravovremeno podnio odgovor na optužnicu po svojem branitelju. U odgovoru na optužnicu, okrivljenik je naveo da je podizanju ove optužnice nadležno državno odvjetništvo nakon opsežno provedenog postupka, odbacilo kaznenu prijavu oštećene kao tužitelja smatrajući da nema elemenata bilo kakvog kaznenog djela počinjenog na njezinu štetu ili na štetu maloljetnog F. B. Naveo je da je nakon utvrđenja pred sudom da je majka počinila kazneno djelo na štetu djeteta F. B., donijeta privremena mjera kojom je dijete povjereno okrivljeniku na čuvanje i odgoj i temeljem koje okrivljenik već tri godine samostalno brine o interesima djeteta koje je još uvijek u liječničkom tretmanu te pod stalnim nadzorom i pratnjom nadležnog Centra za socijalnu skrb. Istaknuo je da ni iz jednog izvješća stručnih službi Centra za socijalnu skrb  ne proizlazi da je okrivljenik počinio bilo kakvo kazneno djelo na štetu djeteta, te da će dijete uskoro napuniti 15 godina i više puta je ispitivan od strane stručnih osoba Centra za socijalnu skrb  te je pregledan i od strane liječnika specijalista te je utvrđeno  da su sve radnje koje je otac poduzimao, u interesu djeteta. Također je istaknuo da oštećena kao tužitelj nema ovlasti "proširiti" optužnicu te da je optužnica usmjerena samo da bi se bivšem bračnom drugu i ocu djeteta nanijela šteta, da ga se ocrni i prikaže kriminalcem. I na koncu istaknuo je da nema dokaza da bi on kao okrivljenik bio osnovano sumnjiv za počinjenje navedenih kaznenih djela.

 

Rješenjem ovog suda od 20. veljače 2019. godine, broj Kovm-262/2018, optužnica oštećene kao tužitelja od 19. prosinca 2018. godine je odbačena na temelju članka 355. stavka 1. točke 3. ZKP/08, a koje rješenje je prihvaćanjem žalbe oštećene kao tužitelja, ukinuto rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj Kžzd-57/2019 od 23. svibnja 2019. godine te je predmet vraćen ovom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Dana 29. studenog 2019. godine, održana je ponovno sjednica vijeća sukladno članku 350. stavku 1. u vezi s člankom 348. stavkom 4. ZKP/08, na kojoj je vijeće riješilo vratiti optužnicu oštećenoj kao tužitelju na temelju članka 356. stavka 1. ZKP/08, radi ispravljanja nedostataka koji se odnose na sastavne dijelove optužnice iz članka 342. stavka 1. točke 2. i 3. ZKP/08.

 

Oštećena kao tužitelj je dana 24. prosinca 2019. godine u ostavljenom roku dostavila "nadopunu optužnice" koja je po sadržaju istovjetna ranije podnijetoj optužnici, te je dana 10. veljače 2020. godine ponovno održana sjednica optužnog vijeća, na kojoj je vijeće riješilo odbaciti optužnicu iz osnove članka 355. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. ZKP/08, nalazeći da djela koja oštećena kao tužitelj inkriminira okrivljeniku kako su opisana u optužnici oštećene kao tužitelja, ne sadrže bitne elemente kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. KZ/11, zatim kaznenog djela iz članka 174. stavka 1. i 2. KZ/11 te kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11 a za koja oštećena kao tužitelj tereti okrivljenika.

 

Naime, kazneno djelo iz članka 173. stavka 1. KZ/11, čini tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, Centar za socijalnu skrb ili državno tijelo, a kazneno djelo iz članka 174. stavka 1. KZ/11 čini ona tko dijete oduzme od roditelja, posvojitelja, skrbnika, druge osobe ili ustanove kojoj je ono povjereno, protupravno ga zadrži ili mu onemogućava da živi s osobom ili ustanovi kojoj je povjereno, a stavak 2. istog članka propisuje visinu kazne ako kazneno djelo iz stavka 1. počini roditelj ili posvojitelj. Kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. KZ/11 čini tko zlostavi dijete ili ga prisili na pretjerani rad ili na rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, na  prosjačenje ili ga navodi na drugo ponašanje koje je  štetno za njegov razvoj ili na drugi način grupo povrijedi djetetova prava.

 

U činjeničnom opisu optužnice oštećene kao tužitelja navedeno je da je okrivljenik "protivno presudi Općinskog … suda u …, poslovni broj … od 11. 11.2013. godine, pravomoćnoj i ovršnoj 27.11.2013. godine, kojom je određeno da malodobni F. B. živi s majkom te su određeni susreti i druženja I.1 B. s djetetom, koji će se odvijati utorkom i četvrtkom po tri sata, svaki drugi vikend od petka u 17:00 sati do nedjelje u 20:00 sati, svaki drugi državni i vjerski blagdan koji je neradan dan, trideset dana ljetnih i deset dana zimskih praznika. Temeljem ovog rješenja malodobni F. je živio s majkom do zaključno 20.05.2016. godine, kada ga je otac protivno pravomoćnom sudskom rješenju uzeo nakon škole te više nije vratio majci na skrb, iako je prema navedenom sudskom rješenju trebao 22.05.2016. (nedjelja) do 20:00 sati". U odnosu na ovakav činjenični opis oštećena kao tužitelj označava da je okrivljenik počinio kazneno djelo opisano u članku 173. stavku 1. (KZ/11) i kazneno djelo opisano u članku 174. stavku 1. (KZ/11).

 

Nadalje u činjeničnom opisu se navodi "Nadalje, I.1 B. ne dozvoljava nikakav kontakt djeteta s majkom kao niti s bakom, djecom te ostalom porodicom s majčine strane te počevši od rujna 2015. godine, emocionalno i psihički zlostavlja dijete što je dovelo do otuđenja djeteta od majke, što su neosporno utvrdili i vještaci nalazom od 17. 10. 2017. Ovime je I.1 B. počinio kazneno djelo iz članka 177. stavka 2. jer ga je naveo da pod pritiskom odbaci majku čime je počinio nepopravljivu štetu za djetetov normalan emocionalni i psihički razvoj". U odnosu na ovakav činjenični opis oštećena kao tužitelj označava da je okrivljenik počinio kazneno djelo opisano u članku 177. stavka 2. (KZ/11).

 

              Cjelokupni činjenični opis međutim ne sadrži bitne elemente navedenih kaznenih djela  koja oštećena oštećena kao tužitelj inkriminira okrivljeniku, pa stoga ovako opisana djela, po zakonu nisu kaznena djela. Naime, prije svega u činjeničnom opisu u odnosu ni na jedno kazneno djelo nije naznačeno ni mjesto počinjenja kaznenih djela niti je ispravno naznačeno vrijeme počinjenja kaznenih djela a što je bitni element svakog kaznenog djela. Nadalje, što se tiče kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. KZ/11 ovo kazneno djelo čini onaj tko ne provodi, spriječi ili onemogući provođenje odluke za zaštitu dobrobiti djeteta koju je odredio sud, centra za socijalnu skrb ili državno tijelo. Dakle bitni element ovog kaznenog djela je postojanje konkretne odluke koja je donesena radi zaštite dobrobiti djeteta a protivno kojoj počinitelj postupa te svojim radnjama sprječava, odnosno onemogućuje provođenje takve odluke, pri čemu u činjeničnom opisu mora biti opisana kako konkretna odluka kojom je odlučeno o zaštiti dobrobiti djeteta, tako i sadržaj dobrobiti djeteta koja se njome štiti te svijest počinitelja o zaštiti te dobrobiti tom odlukom, kao i radnje počinitelja (činjenje ili nečinjenje) kojim se sprečava ili onemogućuje provođenje takve odluke. U činjeničnom opisu djela mora biti opisana i svijest da se postupanjem protivno istoj, povređuje dobrobit djeteta

te subjektivni odnos prema vlastitom nepravu koji uključuje i svijest i volju povređivanja dobrobiti djeteta nepoštivanjem autoriteta tijela koje je odluku donijelo, kroz njezino sprečavanje i/ili onemogućavanje izvršenja takve odluke.

 

              Nadalje što se tiče kaznenog djela iz članka 174. stavka 1. KZ/11, to kazneno djelo čini tko dijete oduzme od roditelja, posvojitelja, skrbnika, druge osobe ili ustanove kojoj je ono povjereno, protupravno ga zadrži ili mu onemogućava da živi s osobom ili ustanovi kojoj je povjereno, a stavak 2. istog članka propisuje visinu kazne ako kazneno djelo iz stavka 1. počini roditelj ili posvojitelj. Prije svega valja reći da navedeno kazneno djelo oštećena kao tužitelj inkriminira okrivljeniku istim činjeničnim opisom kao i u odnosu na kazneno djelo iz članka 173. stavka 1. KZ/11, to jest opisuje iste radnje i okolnosti i za ovo kazneno djelo, što nije moguće. No, neovisno o tome obzirom da je sud vezan za činjenični opis, utvrđeno je da ni u odnosu na ovo kazneno djelo iz članka 174. stavka 1. KZ/11 činjenični opis ne sadrži subjektivni element tog kaznenog djela  pri čemu valja reći da se ovo kazneno djelo može počiniti samo s namjerom. U činjeničnom opisu su opisane radnje koje bi se eventualno mogle podvesti pod radnju protupravnog zadržavanja djeteta kao načina počinjenja ovog kaznenog djela, međutim u činjeničnom opisu mora biti uz subjektivni element opisana i protupravnost radnje jer je to sastavni dio bića ovog kaznenog djela, što međutim predmetni činjenični opis također ne sadrži.

 

              I u konačnici što se tiče kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11, ovo kazneno djelo čini tko zlostavi dijete ili ga prisili na pretjerani rad ili na rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, na prosjačenje ili ga navodi na drugo ponašanje koje je štetno za njegov razvoj ili na drugi način grubo povrijedi djetetova prava. Dakle, radnje počinjenja ovog kaznenog djela mogu biti zlostavljanje, prisiljavanje djeteta na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, prisila na prosjačenje, druga ponašanja štetna za razvoj djeteta te drugi načini grube zlouporabe djetetovih prava. Iz činjeničnog opisa oštećene kao tužitelja nejasno je što se zapravo činjenično okrivljeniku inkriminira jer prije svega nije naznačen subjektivni element kaznenog djela iz člana 177. stavka 2. KZ/11, a niti su jasno opisane okolnosti iz kojih proizlaze objektivna obilježja ovog kaznenog djela, to tim više što nije naznačen zakonski opis. U činjeničnom opisu moraju biti jasno i određeno naznačene radnje koje se okrivljeniku inkriminiraju kao radnje izvršenja a koje bi se mogle podvesti pod ovo kazneno djelo, što sve međutim izostaje u činjeničnom opisu i u odnosu na ovo kazneno djelo.

 

              Kako dakle činjenični opis optužnice oštećene kao tužitelja, ne sadrži zakonska obilježja inkriminiranih kaznenih djela, prije svega ne sadrži subjektivnu komponentu bića ni jednog kaznenog djela koja oštećena kao tužitelj inkriminira okrivljeniku, a ne sadrži niti sve objektivne komponente, ne sadrži mjesto i vrijeme počinjenja djela, to djela za koja oštećena kao tužitelj tereti okrivljenika nisu kaznena djela. Također valja reći da optužnica oštećene kao tužitelja ne sadrži zakonski opis ni jednog kaznenog djela koja oštećena kao tužitelj inkriminira okrivljeniku a što je obvezan sastavni dio svake optužnice.

 

              Slijedom svega iznijetog, sud je na temelju članka 355. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. ZKP/08, odbacio optužnicu oštećene kao tužitelja, protiv okrivljenog  I.1 B., zbog kaznenog djela iz članka 173. stavka 1. KZ/11, zatim zbog kaznenog djela iz članka 174. stavka 1. i 2. KZ/11 i zbog kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11.

 

Što se tiče odluke o trošku, odredbom članka 149. stavka 3. ZKP/08 , propisano je da je oštećenik kao tužitelj obvezan naknaditi troškove kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. do 6. ZKP/08 kao i nužne izdatke okrivljenika te nužne izdatke i nagrade njegovog branitelja, a koji postupak je završen između ostalog i rješenjem o obustavi postupka, a sa čime se u konkretnom slučaju u procesno pravnom smislu ima izjednačiti i predmetno rješenje o odbačaju optužnice. Stoga je sud odlučio da je oštećena kao tužitelj obvezna naknaditi troškove postupka iz članka 145. stavka 2. točke 6. ZKP/08 u iznosu od 1.000,00 kuna a koji trošak se odnosi na paušalnu svotu, a visinu ovog iznosa, sud je odredio imajući na umu težinu predmeta te do sada provedene radnje. Što se tiče nužnih izdataka okrivljenika i nužnih izdataka i nagrade njegovog branitelja, oštećena kao tužitelj ih je dužna također naknaditi, s tim da će se o visini istih odlučiti posebnim rješenjem sukladno odredbi članka 148. stavka 4. ZKP/08, nakon što sudu budu dostavljeni podaci o visini njihovih troškova.             

 

U Zagrebu, dana 10. veljače 2020. godine.

 

 

                                                                                                                                            Predsjednik vijeća

                                                                                                                            Ika Peranović, v.r.

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

            Protiv ovog rješenja može se podnijeti žalba u roku od 3 (tri) dana od primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu u pisanom obliku, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

 

 

 

 

DNA:

1. oštećena kao tužitelj I.2 O., Z.
2. okrivljeni I.1 B., Z.
3. branitelj okrivljenika, odvjetnik P. H. - pretinac
4. u spis