Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

Poslovni broj: 24 Pž-726/2020-2

1

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Berislavićeva 11, Zagreb

 

 

Poslovni broj: 24 Pž-726/2020-2

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Kamelija Parać, u izvanparničnom postupku predlagatelja osiguranja D. C. iz Z., OIB , kojeg zastupa punomoćnik T. G., odvjetnik u Odvjetničkom društvu G., H., Ž. d.o.o., Z., protiv protivnika osiguranja 1. M. L. iz Z., OIB ; 2. A. B. iz Z., OIB i 3. B P. d.o.o. Z., OIB , svi zastupani po punomoćniku K. K., odvjetniku u K. & P., odvjetničko društvo d.o.o., Z., radi prijedloga za određivanje privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-162/2019 od 27. prosinca 2019., 7. veljače 2020.

 

r i j e š i o  j e

 

I. Odbija se žalba predlagatelja osiguranja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-162/2019 od 27. prosinca 2019.

 

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev protivnika osiguranja da im je predlagatelj osiguranja dužan naknaditi trošak odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 kn.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-162/2019 od 27. prosinca 2019. odbijen je prijedlog za izdavanje privremene mjere od koji glasi:

„I 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja M. L., iz Z., OIB: , korištenje pravima po osnovi vlasništva nad poslovnim udjelom u trgovačkom društvu B P. d.o.o. sa sjedištem u Z., OIB: .

2. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom poslovni broj
P-1625/2019.

II 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja A. B., iz Z., OIB: , korištenje pravima po osnovi vlasništva nad poslovnim udjelom u trgovačkom društvu B P. d.o.o., sa sjedištem u Z., OIB:

2. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom poslovni broj
P-1625/2019.

III 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja trgovačkom društvu B P. d.o.o., sa sjedištem u Z., OIB: , korištenje pravima po osnovi vlasništva nad vlastitim poslovnim udjelom.

2. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom poslovni broj
P-1625/2019.

IV 1. Zabranjuje se protivniku osiguranja trgovačkom društvu B P. d.o.o., sa sjedištem u Z., OIB: donošenje odluke, odnosno primjena odluke skupštine društva, o:

- podjeli i povlačenju poslovnih udjela;

- upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitaka; - financijskim izvješćima društva;

- zahtjevu za uplatama temeljnih uloga; - davanju prokure;

- mjerama za ispitivanje nadzora nad vođenjem poslova; - imenovanju revizora;

- izmjeni društvenog ugovora;

- statusnim promjenama društva; te

- prestanku rad i likvidaciji društva.

2. Ova privremena mjera stupa na snagu danom donošenja a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji se vodi pred ovim sudom poslovni broj
P-1625/2019. Nalaže se protivnicima osiguranja M. L., iz Z., OIB: ; A. B., iz Z., OIB: ; te trgovačkom društvu B P. d.o.o., sa sjedištem u Z., OIB: , naknaditi parnični trošak tužitelju D. C., iz Z., OIB: , zajedno sa zateznim kamatama po stopi zatezne kamate koja se određuje, sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do dana namirenja, u roku od 8 dana.“

 

II Odbija se kao neosnovana alternativno postavljena privremena mjera koja glasi: „ Zabranjuje se protivniku osiguranja trgovačkom društvu B P. d.o.o. sa sjedištem u Z., OIB: donošenje odluke, odnosno primjenu odluke skupštine društva, o upotrebi ostvarene dobiti od 2.426.955,77 kn u svrhu isplate dobiti ili povrati pozajmice prvo i drugo protivnicima predlagatelja, članovima treće protivnika predlagatelja , te da sud ograniči treće protivnika predlagatelja trgovačko društvo B P. d.o.o. sa sjedištem u Z., OIB: na donošenje odluke, odnosno primjenu odluke skupštine društva o upotrebi samo razlike (dijela iznosa ukupno ostvarene dobiti društva koji nadilazi iznos od 2.426.955,77 kn.

 

III Nalaže predlagatelju osiguranja da nadoknadi protivnicima osiguranja trošak izvanparničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn ,sve u roku osam dana.“

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio predlagatelj osiguranja zbog svih žalbenih razloga. Predlaže da drugostupanjski sud uvaži žalbu, preinači pobijano rješenje i prihvati prijedlog ili da ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

Protivnici osiguranja u odgovoru na žalbu navode da je ista neosnovana i predlažu sudu potvrditi prvostupanjsko rješenje uz naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 kn.

 

Žalba nije osnovana.

 

Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. i članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; u daljnjem tekstu: ZPP), u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17; u daljnjem tekstu: OZ), u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjsko rješenje pravilno i zakonito.

 

Iz spisa proizlazi da je predlagatelj podnio prijedlog radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere u kojoj navodi kako je protiv treće-protivnika osiguranja podnio tužbu, koja se pod poslovnim brojem P-1625/2019 vodi kod naslovnog suda radi poništaja/utvrđenja ništenosti odluka skupštine društva, o isključenju predlagatelja, kao člana Društva, uz naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela koja je utvrđena u procjeni vrijednosti društva od 1. srpnja 2019. godine u iznosu od 5.449.858,33 kn te upisu isključenja člana u Knjigu poslovnih udjela Društva i prijavi za upis u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu, po cjelokupnoj isplati naknadu tržišne vrijednosti poslovnog udjela isključenom članu, kao i odluke da poslovni udio isključenog člana postaje vlastiti udjel Društva te odluke opozivu predlagatelja kao člana uprave društva. Navedene odluke donijela je skupština koja se sastoji od prvo i drugo protivnika osiguranja, kao preostala dva člana društva – ovdje treće protivnika osiguranja. Nadalje pojašnjava kako sukladno članku 36. Društvenog ugovora trećeprotivnika osiguranja, „Odluka skupštine smatra se donesenom, ako za nju glasuju članovi koji zajedno imaju većinu od 76% danih glasova. Samim time, a uzevši u obzir sve navode iz tužbenog zahtjeva, smatra da je evidentno da je predlagatelj „smetao“ prvo i drugo protivnicima da donose odluke i raspolažu sa imovinom društva treće- protivnika po svom nahođenju, što je u kombinaciji sa asimetričnim sudjelovanjem članova u dobiti društva – glede određenih kapitalnih poslova, te popriličnim postojećim iznosom zadržane dobiti (6.494.451,00 kn), navedene članove (ovdje prvo i drugo protivnike) motiviralo da razmotre opciju isključenja predlagatelja uz relativno simboličnu naknadu vrijednosti njegova udjela (u odnosu na stvarnu vrijednost), temeljem procjene koju su sami platili, čime su željeli postići da sami donose sve odluke u društvu, posebice o upotrebi dobiti, te akcesorno povlačenju bivšeg poslovnog udjela predlagatelja, sada poslovnog udjela društva treće-protivnika, čime bi povećali iznos svojih poslovnih udjela u društvu i među sobom podijeliti „plijen“ postojeće i buduće dobiti, te kapitala, poslovnih partnera, zakupljenih prostora i goodwill-a društva. Predlagatelj napominje da je u cijelosti isključen iz poslovanja treće protivnika i ne može kontrolirati poslovanje istog te povezanih društava, niti ima uvid u njega, kao ni poslovne odluke koje izravno utječu na vrijednost poslovnog udjela kao i na insolventnost društva. Prvo i drugo protivnici osiguranja tako mogu pokrenuti primjerice postupak likvidacije društva, smanjiti temeljni kapital, povući poslovne udjele, rasprodati imovinu te na drugi način smanjiti vrijednost poslovnih udjela, a s ciljem umanjenja prava predlagatelja. Kako postoji stvarna opasnost od nepovratne štete predlagatelju, isti predlaže donošenje privremene mjere.

 

Smatra kako iz svega izloženog proizlazi opravdan pravni interes predlagatelja za ovom privremenom mjerom, a naročito što određivanjem iste za protivnike ne nastaje nikakva šteta (jer poslovni udio sadržava skup prava koji proizlaze iz njegova članstva u društvu koja se mogu podijeliti na upravljačka i imovinska, slijedom čega privremenim ograničavanjem imovinskih prava, prvo i drugo protivnici i dalje mogu voditi redovne poslovne aktivnosti treće protivnika, bez ikakve opasnosti od nastanka štete), u kojem slučaju prema članku 344. stavku. 2 i članku 346. stavku 2. OZ-a, predlagatelj nije dužan dokazivati opasnost za namirenje tražbine, iako u ovom predmetu, a kako je to gore izloženo, opasnost postoji te je stvarna i prijeteća u odnosu na tražbinu predlagatelja. Uzimajući u obzir sve izloženo, predlaže se da sud u smislu članka. 346. te članka 347. stavka 1. točke 2. OZ-a privremeno uredi sporni odnos donošenjem Rješenja o određivanju privremene mjere.

 

U odgovoru na prijedlog radi osiguranja protivnici osiguranja ističu kako je isti u cijelosti neosnovan prvenstveno iz razloga što ne postoji tražbina predlagatelja osiguranja koja bi se ostvarivala u ovom postupku, jer osnovna svrha sredstva osiguranja sprječavanje štetnih posljedica koje za vjerovnika mogu nastati zbog nemogućnosti provedbe ovrhe njegove tražbine. Predlagatelj mora prema protivnicima osiguranja imati tražbinu u vidu prava na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje, a što predlagatelj osiguranja u ovom slučaju nema. Isto tako prvoprotivnik osiguranja i drugoprotivnik osiguranja ističu da kako prijedlog u odnosu na njih je nezakonit odnosno nedopušten jer predlagatelj osiguranja nema pravni interes za određivanje predložene privremene mjere u odnosu na njih jer isti nisu označeni kao parnične stranke u postupku pod poslovnim brojem P-1625/2019.

 

Člankom 346. OZ-a određeno je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine time što bi promijenio postojeće stanje ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nenadoknadiva šteta koja prijeti. Pri tome predlagatelj osiguranja nije dužan dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ-a).

 

Iako predlagatelj osiguranja nema tražbinu koja bi se ostvarivala u ovom postupku, on ima pravni interes, sukladno članku 347. stavku 2. OZ-a, tražiti da se privremeno uredi pravni odnos među strankama, obzirom na činjenicu da je u tijeku parnični postupak poslovni broj P-1625/2019 kojim predlagatelj osiguranja traži deklaratornu pravnu zaštitu odnosno utvrđenje ništetnosti odluke skupštine treće protivnika društva B P. d.o.o.

 

Pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da u odnosu na prvo i drugoprotivnika osiguranja nije ispunjena opća pretpostavka sukladno Ovršnog zakona, a to je vjerojatnost postojanja konkretnog spornog odnosa između stranaka, jer prvo i drugoprotivnici osiguranja nisu stranke u parničnom postupku poslovni broj
P-1625/2019 kojom se traži deklaratorna zaštita.

 

Dakle, predlagatelj konkretno ima sporan odnos sa društvom, jer smatra da odluke koje su donesene na skupštini ništetne. Time je ispunjena prva pretpostavka iz članka 346. OZ-a za donošenje privremene mjere.

 

Nadalje, predlagatelj osiguranja svoj prijedlog temelji na neposrednoj opasnosti od toga da prvoprotivnik i drugoprotivnik osiguranja donesu odluku o isplati zadržane dobiti na koju bi predlagatelj eventualno imao pravo. Ovdje se radi o zadržanoj dobiti trećeprotivnika osiguranja odnosno dobiti društva i tek eventualnim donošenjem odluke skupštine društva o tome da se ta dobit ima isplatiti članovima društva (a koja nije donesena niti je sazvana skupština na kojoj bi ista imala biti donesena) ista bi se mogla smatrati dobiti članovima društva.

 

Slijedom navedenog i na temelju činjenica utvrđenih tijekom prvostupanjskog postupka, prvostupanjski je sud pravilno zaključio da predlagatelj nije učinio vjerojatnom postojanje subjektivne opasnosti, tj. ukazao na konkretnu radnju odnosno propuštanje trećeprotivnika osiguranja kojim bi isti nastojao spriječiti ostvarenje njegove tražbine time što bi promijenio postojeće stanje kao niti da bi mjera bila potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nenadoknadiva šteta.

 

Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio neosnovanim i alternativno postavljen prijedlog za određivanje privremene mjere. Naime, predlagatelj navedenim prijedlogom traži da sud zabrani društvu B P. d.o.o. primjenu odluke skupštine o upotrebi ostvarene dobiti od 2.426.955,77 kn ili o upotrebi samo razlike dijela iznosa ukupno ostvarene dobiti društva koji nadilazi iznos od 2.426.955,77 kn, a nigdje ne navodi da je skupština društva B P. d.o.o. održana i da su na njoj donesene navedene odluke te da je pokrenut postupak radi utvrđivanja ništetnosti navedenih odluka, a iz dokumentacije sadržanoj u ovom predmetu to ne proizlazi.

 

Slijedom navedenog, prvostupanjski je sud na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je utvrdio da nisu ispunjene obje pretpostavke iz članka 346. stavka 1. OZ-a za donošenje predložene privremene mjere.

 

Stoga razlozima svoje žalbe predlagatelj osiguranja nije doveo u sumnju zakonitost i pravilnost prvostupanjskog rješenja.

 

Iz navedenih je razloga, na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, riješeno kao u izreci.

 

Zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troška odgovora na žalbu u iznosu od 1.250,00 kn je odbijen kao neosnovan jer, s obzirom na njegov sadržaj, nije bio sukladno članku 155. ZPP-a, potreban trošak.

 

Zagreb, 7. veljače 2020.

 

Sudac

Kamelija Parać

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu