1              Poslovni broj: Gž-1914/2018-2

 

 

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-1914/2018-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Amare Trgo, kao predsjednice vijeća, mr. sc. Senije Ledić, kao članice vijeća i izvjestiteljice te dr. sc. Lidije Vojković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz S., OIB: …, koga zastupaju punomoćnici Ž. B., J. T. K. i M. T. iz K., protiv prvotuženika H. P. N. iz A., OIB: … i drugotuženika M. N. iz A., OIB: …, obojica zastupani po punomoćnicima M. D. i M. G. D., odvjetnicima u R., radi predaje u posjed, odlučujući o žalbi tuženika protiv djelomične presude zbog ogluhe Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku poslovni broj P-97/2018 od 5. travnja 2018., u sjednici vijeća održanoj 6. veljače 2020.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Ukida se djelomična presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Rijeci, Stalne službe u Krku poslovni broj P-97/2018. od 5. travnja 2018. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom je djelomičnom presudom zbog ogluhe utvrđeno da su tuženici uznemiravali tužitelja u pravu vlasništva na k.č.br. 569/4 z.k.ul. 6486 k.o. D., na način da su postavili žičanu ogradu dužine cca 20 m, okupiravši cca 60 m² zemljišta u vlasništvu tužitelja i pripojili je svom posjedu, pa su obvezani ukloniti postavljenu ogradu i vratiti u posjed opisanu površinu.

 

Protiv te presude žalbu podnose tuženici pobijajući je zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11,148/11 - pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14, dalje: ZPP) koji se primjenjuje temeljem odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), s prijedlogom da se presuda ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

Na žalbu nije odgovoreno.

 

Žalba je osnovana.

 

Utemeljeno žalitelji ukazuju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 5. ZPP-a koja uvijek postoji ako je protivno odredbama ovoga Zakona sud donio presudu zbog ogluhe.

 

Odredbom su članka 331.b stavka 1. ZPP-a propisani uvjeti za donošenje presude kojom se prihvaća tužbeni zahtjev (presuda zbog ogluhe) ako tuženik ne podnese odgovor na tužbu, a ti uvjeti su:

 

- ako su tuženiku tužba i poziv za davanje odgovora na tužbu uredno dostavljeni,

- ako osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi,

- ako činjenice na kojima se temelji tužbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tužitelj podnio ili s činjenicama koje su općepoznate,

- ako ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da podnese odgovor na tužbu.

Tuženici u žalbi tvrde da nisu zaprimili tužbu i da ne razumiju hrvatski jezik te da im je za prijevod i saznanje o čemu se uopće u predmetu radi bilo potrebno dulje vrijeme jer se nalaze u Republici Austriji.

 

Iako se to izrijekom ne navodi u spisu, iz sadržaja tužbe i odgovora na tužbu kojima se ukazuje na poznavanje (tužitelj) odnosno nepoznavanje (tuženik) hrvatskog jezika tuženika, dade se neizravno razabrati da su tuženici austrijski državljani što znači da je pitanje pravilnosti dostave odgovora na tužbu valjalo ispitati s aspekta primjene Uredbe (EZ) br. 1393/2007 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. studenoga 2007. o dostavi, u državama članicama, sudskih i izvansudskih pismena u građanskim ili trgovačkim stvarima ("dostava pismena"), i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1348/2000 (dalje: Uredba).

 

Ova Uredba, sukladno njezinu članku 20. stavku 1., u predmetima u kojima se primjenjuje (u građanskim i trgovačkim stvarima kada sudsko ili izvansudsko pismeno mora biti poslano iz jedne države članice u drugu radi njegove dostave - članak 1. Uredbe) ima prednost u primjeni pred drugim odredbama bilateralnih ili multilateralnih sporazuma ili dogovora koje su države članice sklopile, a posebno odredbama članka IV. Protokola uz Konvenciju iz Bruxellesa iz 1968. i Haške konvencije od 15. studenoga 1965.

 

Dostava pismena se, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe, obavlja na način da sud kao tijelo koje je zaprimilo pismeno za dostavu, pismeno samo dostavlja bilo u skladu s propisima države članice primateljice ili na poseban način koji zahtijeva tijelo za slanje, osim ako takav način nije sukladan pravu države članice. Kako Uredba u Republici Hrvatskoj predstavlja propis koji regulira poseban način dostave u građanskim stvarima s prekograničnim elementom koji način nije protivan austrijskim propisima jer se Uredba primjenjuje i u Austriji kao državi članici (članak 1. stavak 3. Uredbe), to je sud pravilno postupio kada je sam (izravno) izvršio dostavu tuženicima.

 

Međutim, odredbom je članka 8. Uredbe propisana obveza suda kao "tijela za zaprimanje", korištenjem standardnog obrasca iz Priloga II., obavijestiti adresata (u konkretnom slučaju tuženike) da može odbiti primitak pismena koje se dostavlja u vrijeme dostave ili njegovim vraćanjem sudu ("tijelu za zaprimanje") u roku od tjedan dana, ako pismeno nije napisano, ili se u njegovu prilogu ne nalazi prijevod, na jeziku koji adresat razumije ili službenom jeziku države članice primateljice.

 

Iz sadržaja spisa, međutim, ne proizlazi da je sud pri dostavi tužbe s prilozima i poziva tuženicima na davanje odgovora na tužbu koristio Prilog II. Uredbe ni da je obavijestio tuženike o mogućnosti odbijanja primitka navedenih pismena, u smislu odredbe članka 8. Uredbe.

 

S druge strane, iz sadržaja spisa proizlazi da sud nije postupio ni prema odredbi članka 5. Uredbe jer nije upozorio tužitelja da tuženici mogu odbiti primitak pismena koje se dostavlja ako nije napisano na jednome od jezika iz članka 8.

 

Kako tuženici osporavaju u tužbi navedenu, ali nedokazanu, činjeničnu tvrdnju tužitelja da tuženici poznaju hrvatski jezik, opisani propusti suda imaju za posljedicu neurednost dostave tužbe s prilozima i poziva na davanje odgovora na tužbu slijedom čega žalbeni sud ocjenjuje da je djelomična presuda zbog ogluhe donesena protivno odredbi članka 331.b stavka 1. točke 1. ZPP-a.

 

Budući da pretpostavke za donošenje presude zbog ogluhe iz članka 331.b ZPP-a moraju biti ispunjene kumulativno, opisanim je postupanjem sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 5. ZPP-a zbog čega je pobijanu djelomičnu presudu zbog ogluhe valjalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje temeljem odredbe članka 369. stavka 1. ZPP-a.

 

U nastavku će postupka sud prvog stupnja otkloniti uočenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na način ukazan ovim rješenjem i nastaviti s postupkom u ovisnosti o rezultatima otklanjanja predmetne bitne povrede.

 

Split, 6. veljače 2020.