1                     Poslovni broj 11 Psp-76/2018-36

 

                                                                                   

           

 

 

Poslovni broj 11 Psp-76/2018-36

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu Ivi Kancijanić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja D. Š. iz M., OIB …, kojega zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda S. R. i R. K. iz P., protiv tuženoga V. Š. iz V., OIB … , kojega zastupaju punomoćnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda mr.sc. E. K. i A. K. iz P., radi smetanja posjeda, nakon zaključene glavne javne rasprave 10. prosinca 2019. u prisutnosti punomoćnika tužitelja R. K., odvjetnika u P. i zamjenice punomoćnika tuženika B. G. P., odvjetnici u P., 16. siječnja 2020. objavio i

 

r i j e š i o   j e

 

 

              I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

              „Utvrđuje se da je tuženi V. Š. smetao tužitelja D. Š. u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti staze, koja staza se proteže po k.č.br. 3725/5 upisanoj u zk.ul. 1213 k.o. F., k.č.br. 3725/8 upisanoj u zk.ul. 904 k.o. F. te k.č.br. 273/3 zgr. upisanoj u zk.ul. 19665 k.o. F. pa sve do k.č.br. 273/1 zgr. i k.č.br. 273/6 zgr., obje upisane u zk.ul. 1213 k.o. F., time  što je 9. srpnja 2018. na sredinu staze postavio metalni portun koji se nalazi na granici između k.č.br. 3725/5 upisane u zk.ul. 1213 k.o. F., k.č.br. 3725/8 upisane u zk. ul. 904 k.o. F. te k.č.br. 273/3 zgr. upisane u zk.ul. 19665 k.o. F., a sve kako je prikazano crvenom bojom s tekstualnom oznakom u preglednoj skici elaborata mjerničnog vještačenja K. H., stalnog sudskog vještaka mjernične struke, broj 12/2019 od 13. ožujka 2019., koja čini sastavni dio ovog rješenja, pa se nalaže tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje staze na način da ukloni predmetni metalni portun s puta koji vodi do nekretnina tužitelja, odnosno k.č.br. 273/1 zgr. stambena zgrada, gospodarska zgrada, dvorište i k.č.br. 273/6 zgr. dvorište, gospodarska zgrada, obje upisane u zk.ul. 1213 k.o. F., te se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje tužitelja u posjedu predmetne staze, sve pod prijetnjom izvršenja i novčane kazne, u roku od 8 dana.

              Nalaže se tuženiku da nadoknadi sve troškove ovog parničnog postupka u roku od 8 dana od pravomoćnosti rješenja, pod prijetnjom ovrhe.“

 

              II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.500,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku od 16. siječnja 2020. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 8 dana.

Obrazloženje

                           

              Tužitelj u tužbi od 7. kolovoza 2018. navodi da je vlasnik nekretnine k.č.br. 273/1 zgr. stambena zgrada, gospodarska zgrada, dvorište površine 221 m 2 i k.č.br. 273/6 zgr. dvorište, gospodarska zgrada površine 75 m2, obje upisane u zk.ul. 1213 k.o. F. Tuženik je vlasnik  nekretnine k.č.br. 273/3 zgr. kuća, štala, dvorište površine 983 m2, upisane u zk.ul. 19665 k.o. F. S obzirom na to da tužitelj do svoje kuće i dvorišta dolazi preko dijela k.č.br. 273/3 zgr. kuća, štala i dvorište, a tuženik mu na sve načine osporava pravo prolaza, provoza i progona, tužitelj je pokrenuo parnicu protiv istog tuženika koja se vodi kod suda u Labinu poslovni broj P-966/2018 radi upisa prava služnosti staze i kolnika. Na navedeni je prolaz tuženik postavio željezni portun te je tužitelju i na drugi način onemogućeno korištenje i dolazak do njegovih nekretnina. Tužitelj tvrdi da je, osim tim putem, pješice prolazio i putem koji se također proteže po k.č.br. 273/3 zgr., ali je 9. srpnja 2018. ostao zatečen kada je vidio da je tuženik postavio metalni portun kojim mu je zapriječen mirni posjed staze i dolazak pješke po putu koji vodi do nekretina u njegovom vlasništvu. Ističe da na taj način više nema nikakav pristup svojim nekretninama u kojima žive njegovi roditelji starije životne dobi i kojima je potrebna svakodnevna skrb i njega.  

Slijedom navedenoga, tužitelj je predložio donošenje rješenja kojim će se utvrditi da ga je tuženik smetao u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti staze, koja se proteže po k.č.br. 273/3 zgr. kuća, štala, dvorište upisanoj u zk.ul. 19665 k.o. F. do k.č.br. 273/1 zgr. stambena zgrada, gospodarska zgrada, dvorište površine 221 m2 i k.č.br. 273/6 zgr. dvorište, gospodarska zgrada površine 75 m2, obje upisane u zk.ul. 1213 k.o. F., time što je 9. srpnja 2018. na sredini staze postavio željezni portun, uz nalog tuženiku da uspostavi prijašnje posjedovno stanje staze na način da ukloni željezni portun s puta koji vodi do nekretnine tužitelja uz zabranu svakog takvog ili sličnog smetanja tužitelja u posjedu predmetne staze pod prijetnjom izvršenja i novčanih kazni.

 

Po pozivu suda da uredi tužbeni zahtjev na način da, i prije izvođenja dokaza uviđajem i mjerničnim vještačenjem, barem opisno navede o kojem pravcu posjeda prava služnosti se radi, tužitelj je istoga uredio podneskom od 5. studenoga 2018. te, nakon izvedenog dokaza mjerničnim vještačenjem, i podneskom od 9. travnja 2019. na način kako je navedeno u izreci ove odluke.

 

Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovan. Osporava tvrdnju tužitelja da do svoje kuće i dvorišta na k.č.br. 273/1 zgr. i k.č.br. 273/6 zgr., obje upisane u zk.ul. 1213 k.o. F., dolazi preko dijela k.č.br. 273/3 zgr. u njegovom vlasništvu, iz razloga što u predmetnoj kući žive tužiteljevi roditelji, a ne tužitelj te u vezi s time ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije. Taj prigovor obrazlaže i pozivom na postupak koji se radi smetanja posjeda vodio kod ovoga suda, tadašnje Stalne službe u Labinu pod poslovnim brojem Psp-80/15 kojega je tužitelj pravomoćno izgubio, a iz kojega je očito tko živi na predmetnim nekretninama i način dolaska do istih. Smatra da si tužitelj pokretanjem ovog postupka želi osigurati bolju poziciju u postupku kojega je pokrenuo protiv tuženika radi utvrđenja prava služnosti staze i kolnika, a koji se vodi pod poslovnim brojem P-966/2018. Tvrdi da tužitelj ima i uvijek je imao mogućnost kući u kojoj mu žive roditelji pristupiti na nekoliko drugih načina i pristupnih putova, i to po nekretninama koje su u njegovom vlasništvu, a koje okružuju predmetne nekretnine. Tuženik nadalje ističe da željezni portun čije uklanjanje tužitelj traži i čijim postavljanjem mu je tuženik navodno smetao posjed, a o kojemu tuženik zaključuje iz fotografije dostavljene uz tužbu, na tom mjestu postoji već preko stotinu godina pa ističe prigovor prekluzije. Tuženik navodi da su odnosi između stranka ozbiljno narušeni te na ovakav način tužitelj pokušava prisiliti tuženika da zatrpa kanal koji je bio predmet postupka smetanja posjeda 2015., a što tuženik ne može učiniti dok tužitelj ne sanira svoju septičku jamu koja svojim izlijevanjem dovodi u opasnost ljude i imovinu koji se nalaze u neposrednoj blizini, a što u suštini jedino i predstavlja problem u njihovim odnosima. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.   

 

U tijeku postupka pročitani su izvadci iz zemljišne knjige, izvršen je uvid u izvod iz katastarskog plana te sve fotografije priložene spisu i skicu lica mjesta iz spisa R1-422/2018, izvršen je uvid u spise nekadašnje Stalne službe u Labinu Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj P-966/18 i Psp-80/2015 te spis ovog suda R1-230/67, izveden je dokaz uviđajem i mjerničnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku K. H., saslušani su svjedoci V. K.,  M. Š., M. R., B. Š.,  L. B.-Š., D. M., N. B., S. Š., E. F., D. P., I. Š. i  I. Š. te su saslušane parnične stranke.

 

              Tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

Nakon što je tužitelj podnescima od 5. studenoga 2018. i 9. travnja 2019. precizirao tužbeni zahtjev, tuženik je prigovorio da je riječ o preinaci tužbe kojoj se protivi. Taj prigovor tuženika nije osnovan. Naime, prema članku 191. stavku 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11.-pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., dalje: ZPP) preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zakona, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Tužitelj nije povećao postojeći zahtjev niti je istaknuo drugi zahtjev uz postojeći već svakim od tužbenih zahtjeva zahtijeva zaštitu posjeda iste služnosti puta koji mu je smetan postavljen istog portuna (nesporno identificiranoga fotografijom priloženom uz tužbu), a po pozivu suda je u navedenim podnescima samo detaljnije opisao pravac izvršavanja toga posjeda.

 

Tužitelj u ovoj parnici zahtijeva zaštitu posjeda prava stvarne služnosti puta (staze) preko k.č.br. 3725/5 upisane u zk.ul. 11213 k.o. F., k.č.br. 3725/8 upisane u zk.ul. 904 k.o. F. i k.č.br. 273/3 zgr. upisane u zk.ul. 19665 k.o. F., a u korist k.č.br. 273/1 zgr. i k.č.br. 273/6 zgr., obje upisane u zk.ul. 19665 k.o. F., kojega da mu je tuženik smetao postavljanjem metalnog portuna (u Istri uobičajeni naziv za ulazna vrata u dvorišta) na granici između k.č.br. 372/5, k.č.br. 375/8 i k.č.br. 273/3 zgr. sve k.o. F.

 

Među parničnim strankama nije sporno da je metalni portun koji je predmet tužbenog zahtjeva postavio tuženik.

 

Sporna je:

 

- aktivna legitimacija tužitelja, jer tuženik tvrdi da tužitelj nije posjednik k.č.br. 273/1 zgr. i k.č.br. 273/6 zgr. pa time ni posjednik prava stvarne služnosti staze,

 

- osnovanost prigovora prekluzije, jer za razliku od tužitelja koji tvrdi da je portun postavljen 9. srpnja 2018., tuženik tvrdi da je portun postavljen više godina ranije te

 

- činjenica (posljednjeg mirnog) posjeda prava stvarne služnosti staze u korist k.č.br. 273/1 zgr. i k.č.br. 273/6 zgr. k.o. F., a na teret k.č.br. 273/3 zgr. k.o. F., jer tuženik tvrdi da tužitelj, ali ni posjednici njegovih nekretnina nisu nikada izvršavali taj posjed  već su svojim nekretninama pristupali s nasuprotne strane gospodarske zgrade koja se nalazi između toga puta i zgrade tužitelja.

Prema članku 21. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. To pravo prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (članak 21. stavak 3. ZVDSP-a). Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2. ZVDSP-a).

 

Posjed prava stvarne služnosti predstavlja (članak 10. stavak 5. ZVDSP-a) razmjerno trajnu faktičnu vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne koja se sastoji u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne.

 

Člankom 188. stavkom 3. ZVDSP-a kao moguće služnosti puta predviđeno je pravo staze, pravo progoniti stoku i pravo kolnika na poslužnoj nekretnini. Člankom 190. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da pravo staze podrazumijeva ovlaštenje vlasnika povlasne nekretnine hodati tom stazom te tako k sebi puštati druge ljude. Prema stavku 2. istoga članka, pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini.

 

Iz zemljišnoknjižnih izvadaka utvrđeno je da je tužitelj uknjižen kao vlasnik k.č.br. 273/1 zgr. stambena zgrada, gospodarska zgrada, dvorište sa 221 m2 i k.č.br. 273/6 zgr. dvorište, gospodarska zgrada sa 75 m2, obje upisane u zk.ul. 1213 k.o. F., dok je tuženik uknjižen kao vlasnik k.č.br. 273/3 zgr. kuća, štala, dvorište sa 983 m2, upisane u zk.ul. 19665 k.o. F.

 

Uviđajem i mjerničnim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku K. H., čiji nalaz i mišljenje je sud u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, utvrđeno je da pravac (staza) služnosti puta koji je predmet posjedovne zaštite obuhvaća dijelove k.č.br. 3725/5, k.č.br. 3725/8 i k.č.br. 273/3 zgr., sve k.o. F., što je vještak prikazao na preglednoj skici crvenom linijom. Portun koji je predmet spora nalazi se na granici između k.č.br. 3725/5, k.č.br. 375/8 i k.č.br. 273/3 zgr. k.o. F. Portun je metalne konstrukcije s dva krila koja su učvršćena za kamene kolone. Uže krilo, s lijeve strane gledajući s k.č.br. 273/3 zgr. je širine 0,85 metara te na dan uviđaja nije bilo zaključano, već je bilo zatvoreno kračunom, dok je šire, desno krilo širine 2,40 metara bilo zaključano lokotom na dnu portuna za metalnu cijev u zemlji. Širina prolaza između dviju kolona iznosi 3 metra, a kamene kolone širine su 0,5 metara. Tuženik je pokazao pravac kojim se tužitelj koristi za pristup od svoje nove kuće i kokošinjca do stare kuće kao stazu koja se proteže preko k.č.br. 3725/5 i k.č.br. 3725/9 u vidu utabane staze te nastavno preko k.č.br. 273/6 zgr. betoniranim prolazom uz gospodarsku zgradu tuženika. Na uviđaju je identificiran i makadamski put koji se proteže od predmetnog portuna pa sve do drugog metalnog portuna koji se nalazi na granici između k.č.br. 273/3 zgr. i k.č.br. 273/2 zgr., a vezi kojega se vodi postupak pred Općinskim sudom u Labinu.

 

Predmetni portun kojim je tužitelju navodno smetan posjed prava služnosti staze prikazan je na fotografiji s lista 9 sudskog spisa te na pravoj fotografiji fotodokumentacije očevida koja je prilog nalazu i mišljenju sudskog vještaka K. H. na listu 58 sudskog spisa. Sastoji se od metalnih elemenata sa širokim praznim prostorima između elemenata kroz koje se lako može provući ruka za otvaranje kračuna i s nasuprotne strane u odnosu na onu gdje je kračun postavljen.

 

Tužitelj u tužbi tvrdi da mu je posjed stvarne služnosti staze smetan samim postavljenjem metalnog (željeznog) portuna te je tako i postavio tužbeni zahtjev. U tijeku postupka spornom se ukazala činjenica je li taj portun u trenutku utuženog čina smetanja posjeda odnosno podnošenja tužbe bio zaključan, s obzirom na činjenicu da na dan uviđaja u ovom postupku nije bio zaključan već je samo bio zatvoren kračunom koji se jednostavno može otvoriti sa svake strane portuna s obzirom na njegovu konstrukciju. Svjedoci i parnične stranke su o činjenici (ne)zaključavanja portuna proturječno iskazivali. Međutim, tužbeni zahtjev ne odnosi se na eventualni čin zaključavanja portuna već isključivo na čin samog postavljanja portuna pa je nebitno iznositi utvrđenja suda vezano za činjenicu je li portun bio zaključan ili nije. Tužitelj je podnošenjem tužbe očito smatrao da mu je posjed smetan samim postavljanjem portuna kada traži da ga tuženik makne.

 

Na uviđaju je utvrđeno da je zaključano samo šire krilo portuna, dok je uže otključano. To uže krilo širine je 0,85 metara, zatvoreno je samo kračunom, a širina toga užeg krila dostatna je za prolaz pješice, što jedino  i uključuje posjed prava služnosti staze. Tuženik kao vlasnik nekretnine k.č.br. 273/3 zgr. k.o. F. ima pravo štiti svoje vlasništvo i postavljanjem portuna, s time što eventualnom ovlašteniku (a i mirnom posjedniku) prava služnosti puta mora biti omogućeno prolaženje unatoč postavljenom portunu i to na način da je portun ili otključan ili da mu preda ključeve. Samim postavljanjem portuna (bez zaključavanja) se posjed prava stvarne služnosti ne smeta.

 

Predmet ove parnice nije zaštita eventualnog posjeda stvari već isključivo posjeda prava stvarne služnosti staze, a taj posjed samim postavljanjem portuna (što je utuženi čin smetanja) nije smetan.

 

S obzirom na tu činjenicu koja sama po sebi rezultira neosnovanošću tužbenog zahtjeva, nema potrebe obrazlagati utvrđenja suda vezano za istaknuti prigovor nedostatka aktivne legitimacije, prigovor prekluzije i prigovor nepostojanja prava stvarne služnosti staze, jer je tužbeni zahtjev kako je postavljen, neovisno o osnovanosti ili neosnovanosti tih prigovora, u svakom slučaju neosnovan.

 

Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev i odlučiti kao u izreci.

 

Tužitelj je tuženiku dužan naknaditi trošak odvjetničkog zastupanja u vidu jednokratne nagrade od 2.000,00 kuna uvećano za PDV odnosno ukupno 2.500,00 kuna prema Tbr. 7. točka 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12., 103/14., 118/14., 107/15.). Odluka se temelji na članku 154. stavku 1. ZPP-a.

 

U Puli 16. siječnja 2020.

 

                                                                                                                            S u d a c

 

                                                                                                                        Iva Kancijanić, v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u tri istovjetna primjerka, u roku od osam (8) dana od dana od dana ročišta za objavu rješenja za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

 

 

Dna:

1. tužitelju po punomoćniku

2. tuženiku po punomoćniku