Baza je ažurirana 30.04.2025. 

zaključno sa NN 70/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 188/2014-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 188/2014-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Marine Paulić, predsjednice vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Dragana Katića, Darka Milkovića i Ivana Vučemila, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Republike Hrvatske, Ministarstvo financija, Porezna uprava, Područni ured P., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u P., protiv tuženika E. C. iz P., kojeg zastupa punomoćnik N. S., odvjetnik u P., i tuženika D. C. iz P., kojeg zastupa punomoćnik D. I., odvjetnik u P., radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Puli-Pola broj -2491/11-2 od 23. rujna 2013., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Puli-Pola, broj P-2623/09-21 od 1. lipnja 2011., u sjednici održanoj 17. prosinca 2019.

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I.              U odnosu na pitanje „Može li predmetom pobijanja dužnikovih pravnih radnji biti cjelokupna imovina dužnika-obrtnika, a ne samo ona unesena u obrt dužnika?“ prihvaća se revizija te se ukidaju presuda Županijskog suda u Puli-Pola broj Gž2491/11-2 od 23. rujna 2013. i presuda Općinskog suda u Puli-Pola, broj P-2623/09-21 od 1. lipnja 2011. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II.              U odnosu na ostala pitanja revizija se odbacuje kao nedopuštena.

 

              III.              Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„I. Ugovor o darovanju nekretnina zaključen između darodavatelja E. C. i daroprimatelja D. C. od 1. veljače 2007. godine ovjeren kod javnog bilježnika D. K. pod brojem OV-1380/07 gubi učinak prema tužiteljici u dijelu u kojem je potrebno za namirenje tužiteljičine tražbine od 106.770,87 kuna sa zateznom kamatom koja na iznos od 60.863,55 kn teče od 22. rujna 2009. godine po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena sve do dana isplate.

 

Drugotuženik D. C. dužan je dopustiti da tužiteljica svoju tražbinu prema prvotuženiku E. C. od 106.770,87 kuna sa zateznom kamatom koja na iznos od 60.863,55 kuna teče od 22. rujna 2009. godine po stopi od 14% godišnje, a u slučaju promjene stope zateznih kamata prema eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena sve do dana isplate namiri prodajom ½ dijela k.č.br.zgr. 3824 kuća površine 91 m2 i ½ dijela k.č.br. 4939/37 dvorište površine 517 m2, upisane u zk.ul. 6297 k.o. Pula.

 

Nalaže se tuženicima da tužiteljici solidarno naknade parnični trošak, u roku od 15 dana.“

 

Ujedno je tužiteljici naloženo da tužitelju E. C. naknadi troškove postupka u iznosu od 9.840,00 kn, a tuženiku D. C. u iznosu od 3.075,00 kn. U preostalom dijelu zahtjevi tuženika za naknadu daljnjeg troška postupka odbijeni su, odnosno odbačeni.

 

              Drugostupanjskom presudom odbijene su žalbe stranaka i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

              Protiv drugostupanjske presude u dijelu kojim je odbijena njezina žalba i potvrđena prvostupanjska presuda tužiteljica podnijela je reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 148/11-proč. tekst - dalje: ZPP) uz prijedlog da se nižestupanjske presude preinači prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u cijelosti.

 

Na reviziju nije odgovoreno.

 

Revizija djelomično nije dopuštena, a djelomično je osnovana.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima stranke ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, mogu je podnijeti protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

U reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP).

 

Nižestupanjski sudovi tužbeni zahtjev ocijenili su neosnovanim dijelom zbog toga što su zaključili da je dio potraživanja namirenje kojeg se zahtijeva iz imovine tuženika D. C. zastario, a dijelom zbog toga što imovina iz koje se zahtijeva namirenje nije imovina unesena u obrt tuženika E. C.. Pritom nisu izrazili jasno utvrđenje u kojem dijelu je potraživanje zastarjelo.

 

Smatrajući ih važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni tužiteljica naznačuje pitanja

 

„1. Da li o prigovorima zastare (relativne i apsolutne) prema Općem poreznom zakonu može odlučivati sud u parničnom postupku ili se postupak treba prekinuti do donošenja odluke o prigovorima zastare u posebnom upravnom postupku, posebno vodeći računa o odredbi čl. 94. st. 7. OPZ-a, koja određuje da kada se radi naplate poreza, kamata i troškova ovrhe vodi postupak pred sudom, za vrijeme trajanja tog postupka zastare ne teče?

 

2. Može li parnični sud preuzeti ovlaštenja upravnog tijela kod utvrđenja apsolutne zastare tj. može li parnični sud primjenom analogije instituta apsolutne zastare kaznenog progona, jednostavno utvrditi da je nastupila apsolutna zastara porezne tražbine, pa samim tim prestaje i tražbina, neovisno o odredbama čl. 241. ZOO-a i čl. 94. st. 7. OPZ-a?

 

3. Može li predmetom pobijanja dužnikovih pravnih radnji biti cjelokupna imovina dužnika – obrtnika, a ne samo ona unesena u obrt dužnika?“

 

Obrazlažući važnost prvog naznačenog pitanja tužiteljica ukazuje na odluku ovog suda broj Rev-538/08 od 6. travnja 2011. u kojoj da je izraženo shvaćanje da podizanjem tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji dolazi do prekida zastare budući da je ista usmjerena na ostvarivanje potraživanja vjerovnika“.

 

Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev za pobijanje dužnikovih pravnih radnji kojima je onemogućeno namirenje potraživanja tužiteljice nastalog u obavljanju obrta tuženika E. C. u razdoblju od 22. kolovoza 2001. do 11. lipnja 2004.

 

Presuda ovog suda broj Rev-538/08 od 6. travnja 2011. donesena je u primjeni Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ broj 25/95) na odnose nastale prije stupanja na snagu Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj 127/00,86/01 i 150/02 - dalje: OPZ), a koji je u primjeni od 1. siječnja 2001. i u navedenoj odluci je izraženo shvaćanje da se s obzirom na vrijeme nastanka obveze ne može primijeniti Opći porezni zakon – koji je, za razliku od Poreza na dohodak predviđao nastupanje apsolutne zastare po proteku šest godina od nastanka porezne obveze i koji nije imao odredbu „čl. 94. st. 7.“, koju sadrži kasniji Opći porezni zakon („Narodne novine“ broj 147/08). Budući da je presuda na koju se poziva tužiteljica donesena u bitno različitoj pravnoj situaciji to nema nepodudarnosti između shvaćanja izraženog u pobijanoj odluci i shvaćanja u odluci na koju se revidentica poziva.

 

Za drugo naznačeno pitanje revidentica nije izložila razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Prema odredbi čl. 392.b st. 2. ZPP vijeće sastavljeno od pet sudaca revizijskog suda odbacit će reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP kao nedopuštenu i ako u reviziji ne bude određeno naznačeno pitanje zbog kojega se podnosi i zato što u njoj nisu određeno izloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Vijeće revizijskog suda odbacit će reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP i ako ocijeni da pravno pitanje zbog kojeg je podnesena nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 392.b st. 3. ZPP).

 

Slijedom iznesenog valjalo je u odnosu na prva dva naznačena pitanja na temelju odredbe čl. 392.b st. 2. i 3. ZPP riješiti kao u izreci (pod II.).

 

U pobijanoj, jednako kao i u prvostupanjskoj presudi, izraženo je shvaćanje da u konkretnoj situaciji, a s obzirom na vrijeme nastanka potraživanja tužiteljice, treba primijeniti Zakona o obrtu („Narodne novine“ broj 77/93, 90/96, 64/01, 71/01, 49/03, 68/07 i 79/07), pa tako i odredbu čl. 20. st. 1., koju odredbu je kasnije, kao neustavnu ukinuo Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom broj U-I-2771/2008 od 17. ožujka 2010.

 

Pozivajući se na odluke ovog suda broj Rev-797/09 od 15. lipnja 2011. i Rev-378/08 od 28. ožujka 2012. tužiteljica ističe tvrdnju da je shvaćanje ovog suda o trećem naznačenom pitanju u suprotnosti sa shvaćanjem izraženom u pobijanoj presudi.

 

I u revizijskom stadiju postupka sporni su domašaj i važenje ukinute odredbe čl. 20. st. 1. Zakona o obrtu.

 

Odredbom čl. 55. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu (“Narodne novine” 49/02 - dalje: Ustavni zakon) propisano je:

 

(1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom i zakonom.

 

(2) Ukinuti zakon i drugi propis, odnosno njihove ukinute odredbe, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u “Narodnim novinama”, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.

 

(3) Ustavni sud može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, te imajući u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti:

 

- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom,

 

- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj.

 

Odlukom broj U-I-2771/2008 od 17. ožujka 2010. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinuo je (nije poništio) odredbu čl. 20. st. 1. Zakona o obrtu, prema kojoj odredbi obrtnik za obveze koje nastaju u obavljanju obrta odgovara cjelokupnom imovinom unesenom u obrt. Istom odlukom Ustavni sud Republike Hrvatske odredio je da odluka stupa na snagu 15. srpnja 2010. Dakle, odredio je da ukinuta odredba prestaje važiti 15. srpnja 2010.

 

Odredbom čl. 58. st. 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 49/02), propisano je da postupcima u kojima o pravnoj stvari, do dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukida zakon, odnosno poništava ili ukida drugi propis ili pojedina njihova odredba, nije pravomoćno odlučeno, a taj se zakon, odnosno drugi propis neposredno primjenjuje u toj pravnoj stvari, ukinuti zakon, odnosno poništeni ili ukinuti drugi propis ili njihova ukinuta ili poništena odredba neće se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda.

 

Stoga su nižestupanjski sudovi, polazeći od utvrđenja da darovana imovina nije bila unesena u obrt i da je sporno potraživanje najkasnije nastalo 11. lipnja 2004. pogrešno primijenili materijalno pravo kada su, unatoč odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-2771/2008 od 17. ožujka 2010. kojom je ukinuta odredba čl. 20. st. 1. Zakona o obrtu, istu odredbu primijenili (tako i ovaj sud u odlukama broj Rev-797/09 od 15. lipnja 2011. i Rev-378/08 od 28. ožujka 2012.).

 

Slijedom iznesenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa nižestupanjski sudovi nisu jasno razlučili koja potraživanja su zastarjela, nema mjesta preinaci presude već je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP valjalo ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Zagreb, 17. prosinca 2019.

 

 

 

Predsjednica vijeća:

Marina Paulić, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu