Broj: 1.Pp J- 889/2019.

 

 

REPUBLIKAHRVATSKA
OPĆINSKI  SUD U PULI-POLA

Ul. Svetog Teodora br.02

 

 

 

                                             U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

                                                             PRESUDA

 

Općinski sud u Puli-Pola, po sucu tog suda Ljiljani Božina kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Marijane Borić kao zapisničara, u prekršajnom predmetu okrivljenice K. M., zbog prekršaja iz članka 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (NN 5/90, 30/90, 47/90, 29/94), postupajući po optužnom prijedlogu ovlaštenog tužitelja, Policijske uprave Istarske, Policijske postaje Pula-Pola, pod brojem 511-08-21/1-19/246-2019. od dana 16.  studenog 2019.godine, nakon provedene usmene i javne rasprave  kod ovoga Suda, dana 16.  studenog  2019. godine, u prisutnosti okrivljenice osobno te odsutnosti zastupnika optužbe i provedenog dokaznog postupka, temeljem članka  222. stavka 3. i članka 183. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),  istoga dana objavio je i,

 

                                                      p r e s u d i o   j e

 

okrivljenica:

 

K. M., r. M., od oca D. i majke M., r. B., rođena dana u Puli, s prebivalištem u P., Ul. Š. br.08, po zanimanju studentica I godine Fakulteta kulture i turizma Sveučilišta J. D. u P. sa završenom srednjom stručnom spremom, nezaposlena, po narodnosti Hrvatica, neudana, bez djece, uzdržava ju otac, državljanka Hrvatske, prekršajno kažnjavana, osuđivana, 

 

                                                              k r i v a    j e

 

što je dana 16.  studenog  2019.godine, oko 03,10  sati, pod vidnim utjecajem alkohola ( nerazgovijetan govor, zadah na alkohol, teturanje ), u L. ulici u P., dolaskom pješice do raskrižja sa A. i S. ulicom rukama uzela tri postavljena prometna znaka koje je razbacala po kolniku i nogostupu, a kada joj se obratio redar M. B. te ju upozorio da to ne čini, počela ga je vrijeđati riječima: „ jebem ti mater, život je sranje“ te se nastavila kretati L. ulicom i došla do metalne ograde koju je uhvatila rukama i srušila na kolnik, gdje ju je opet upozorio redar M. B. i rekao joj da prestane, nakon čega je počela vikati i galamiti nerazgovjetnim riječima, mahati rukama, prišla redaru i unijela mu se u lice te odjednom počela pljuvati po podu, pa kako je redar uočio policijske službenike u blizini pozvao ih je, na što su policijski službenici D. R. i D. D. došli do nje i zatražili njenu osobnu iskaznicu na što je počela negodovati i počela se bahato ponašati na način da je počela bacati odjeću i osobne stvari po podu glasno govoreći: „ boli me kurac za onog redara, on je smeće bahato, a vas dvojica me pustite na miru i ne možete tako postupati prema meni i tako me gledati s visoka jer ste jebeni panduri“, na što su je policijski službenici upozorili na ponašanje i izdali joj naredbu da prestane sa protuzakonitim i nedoličnim ponašanje, na što im se obratila riječima: „šta me boli kurac ne možete mi ništa“, pa nakon upoznavanja da je uhićena zbog narušavanja javnog reda i mira prilikom smještanja u službeno vozilo

                                                                        2              Broj: 1. Pp J-889/2019.

 

počela je glasno vikati i vrijeđati policijske službenike govoreći im: „ jebem vam mater, zbog vas ću u zatvor ići, na uvjetnoj sam“,

dakle, na javnom mjestu na naročito drzak i nepristojan način narušavala javni red i mir,   

 

 

čime je postupila protivno članku 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjivo člankom 141.a Zakona o dopunama Zakona o izmjenama i dopunama zakona kojima su određene novčane kazne za privredne prijestupe i prekršaje,

 

 

 

                             pa se temeljem članka 35. stavka 1. Prekršajnog zakona,

 

                                                          o s u đ u j e

 

                                na kaznu zatvora u trajanju od  15 ( petnaest  ) dana

 

 

 

            temeljem članka 44. stavka 1. i stavka 3. Prekršajnog zakona,

 

                                             i z r i č e    s e

 

                                U V J E T N A   O S U D A

 

-kojom se odgađa izvršenje kazne zatvora, ukoliko okrivljenica kroz vrijeme provjeravanja od 10 ( deset ) mjeseci,  ne počini prekršaj za koji joj je izrečena  kazna zatvora

 

 

Temeljem članka 46. stavka 1. i stavka 5. Prekršajnog zakona, sud će opozvati uvjetnu osudu i  odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora ako počiniteljica u vrijeme provjeravanja počini jedan ili više prekršaja za koji joj je izrečena ista ili teža kazna od izrečene uvjetnom osudom, no bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne će moći opozvati nakon proteka godine dana od isteka vremena provjeravanja.

 

 

Temeljem članka 40. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona,

 

-vrijeme za koje je okrivljenica uhićena u vezi s prekršajem i zadržan u prostorijama PU-Istarske, Policijske postaje Pula-Pola,  od dana 16.  studenog  2019.godine u 03,20 sati pa do dana 16.  studenog  2019. godine do 10,30 sati, kao i vrijeme provedeno na zadržavanju u Zatvoru Pula-Pola u Puli, do dana 20.  studenog  2019. god. do 11,00 sati, uračunava se u izrečenu kaznu zatvora na način

da će se izjednačiti svaki započeti dan uhićenja i svaki započeti dan zadržavanja s jednim danom kazne zatvora, zbog čega se kazna zatvora umanjuje za 6 ( šest ) dana te ostaje za izvršenje još 9

( devet ) dana kazne zatvora.

 

 

Temeljem članka 139. u svezi članka 138. stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u prekršajnom postupku, okrivljenica je dužna nadoknaditi paušalni iznos troškova sudskog postupka od 300,00 ( tristo ) kuna, u korist žiro računa Državnog proračuna, u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom ti troškovi naplatiti putem tijela nadležnog za ovrhu ( čl.152. st. 4. PZ).  

 

                                                                      3                          Broj: 1. Pp J-889/2019.

 

                                                            Obrazloženje

 

Ovlašteno nadležno tijelo iz čl.111. PZ podnošenjem optužnog prijedloga pokrenulo je pred ovim sudom prekršajni postupak protiv okrivljenice K. M., zbog osnovane sumnje da je počinila djelo prekršaja iz izreke ove presude, uz prijedlog da se prema okrivljenici primijeni odredba iz članka 135. Prekršajnog zakona, jer da postoji opravdana bojazan da će ponoviti prekršaj, a da se nakon provedenog žurnog postupka proglasi krivom i kazni kaznom zatvora u trajanju od 30 dana.

Razmotrivši dostavljeni optužni prijedlog, sudac ovoga suda našao je kako su u pogledu okrivljenice ispunjene pretpostavke za vođenje žurnog postupka iz članka 221. stavka 1. točke 3. i točke 4. Prekršajnog zakona,  jer je okrivljenica uhićena prije pokretanja prekršajnog postupka , a potom i zadržana, zbog čega je primijenio procesne odredbe posebnog postupka, propisanog u Glavi XXVIII, Žurni postupak.

Pozvana kod ovoga suca da se očituje o odgovornosti za prekršaj i o krivnji, okrivljenica se izjašnjava krivom. Izjavljuje da je razumjela optužbu i da ju je užasno sram zbog svog ponašanja te da ni sama ne zna što bi mogla reći u svoju obranu. Navodi da je kritične večeri bila s društvom u klubu M. P. i da je popila oko 4 l vina, a potom da se u jutarnjim satima uputila pješice u grad te odgovara istini da je po cesti razbacivala prometne znakove i vrijeđala redara koji ju je upozorio na ponašanje, a nakon toga da je vrijeđala i policijske službenike. Izjavljuje kako sebe ne podnosi u stanju u kojem se nalazila, da se želi promijeniti ali da ne nalazi izlaz iz te situacije. Navodi da će potražiti pomoć stručne osobe kako bi joj pomogla. Upoznata s presudom ovoga suca od 07. 11. 2017.god., kada je bila kažnjena zbog istovrsnog prekršaja odgovara da zna za tu presudu ali da ni nakon te presude nije potražila liječničku pomoć . Iznosi da joj je iskreno žao zbog ostvarenog prekršaja i da djelo više ne će ponoviti.

S obzirom da je okrivljenica priznala svoju krivnju sudac je sveo dokazivanje na nužnu mjeru, odnosno na ocjenu suglasnosti priznanja s drugim dokazima u spisu i to: Izvješća o uhićenju, od 16. 11. 2019.god., Zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, pod brojem 511-08-21/1-53/495/19. od 16. 11. 2019.god., Obavijesti okrivljenici iz čl.109.a PZ , pod ser. brojem 00349905 od 16. 11. 2019.god., potvrde Uprave za kazneno pravo,  Odjela za prekršajnu evidenciju, o dosadašnjem kažnjavanju počiniteljice ( list br. 4. do br. 8. spisa)  te je izvršio uvid u presudu Prekršajnog suda u Puli-Pola, pod brojem 1. Pp J-1042/17. od 07. 11. 2017. god., i Rješenje ovoga suda  kojim se određuje zadržavanje

( list br 12. do br.17. spisa).

Temeljem obrane okrivljenice i u postupku provedenim dokazima te na taj način utvrđenim činjenicama, ovaj sudac ocijenio je kako je stanje stvari dovoljno razjašnjeno i da nije potrebno provoditi druge dokaze, jer je tužitelj iznio i priložio neprijeporne dokaze na teret okrivljenice i dokazao prekršajno djelo, budući da je prekršaj utvrđen neposrednim opažanjem ovlaštene osobe tužitelja ( policije) za vrijeme obavljanja njihove redovite djelatnosti iz područja javne sigurnosti, dok okrivljenica nije osporavala odlučne činjenice,već je na raspravi prihvatila dokaze tužitelja kao vjerodostojne, pa je ocjenjujući dokaze po slobodnom uvjerenju, logički ocjenjujući svaki dokaz zasebno i u njihovoj uzajamnoj povezanosti nepobitno stekao uvjerenje o postajanju činjeničnog stanja, slijedom čega je počiniteljicu proglasio krivom.

Ocjenjujući optužni prijedlog sudac  je utvrdio da prekršaj nije počinjen u opsegu navedenom u optužnici ( „ za vrijeme vršenja prijevoza do policijske postaje u smještajnom prostoru u kojem se nalazio i policijski službenik R. nastavila je glasno vikati i vrijeđati policijske službenike govoreći im: „ jebem vam mater pandursku, vi ste bolesni i retardirani, robovi ste ove države i pokvarenog sustava“, a nakon što joj je naređeno da prestane u jednom trenutku počela je glavom udarati o bočnu metalnu stranu vozila te se bacila na pod službenog automobila prilikom čega ju je policijski službenik R. morao fiksirati i držati rukama da se ne ozlijedi, a po dolasku u prostorije policijske postaje privedena je u prostoriju za otpremanje službe gdje je posjednuta na stolac uz ormar prilikom čega joj je poradi sigurnosnih razloga naređeno da skine naušnice, i „piercinge“ sa ušiju, nosa i donje usne na što je izjavila da ne želi i u jednom trenutku počela udarati čelom od stol i stražnjim dijelom glave o drvene samostojeće ormariće, a ujedno je nogama gurnula stolicu vičući: „ jebem vam mater pandursku usranu, pokvarenu i retardiranu“ te opet krenula s namjerom da glavom udari o stol da bi

                                                               4           Broj: 1. Pp J-889/2019.

 

poradi sprječavanja daljnjeg samoozljeđivanja policijski službenici nad njom uporabili sredstva prisile tjelesnu snagu i sredstva za vezivanje „lisice“, na što je počela glasno vikati i vrijeđati policijske službenike riječima: „ jebite si mater u šupak, govna pokvarena pandurska, sad ste jaki pička vam materina usrana, da li si tako vežete kćer i jebete je u šupak?, kriminalci pokvareni, vi ste obična gamad i đubrad“, te drugim pogrdnim i nepristojnim riječima, a nakon što je smještena u posebne prostorije i dalje je glasno vrijeđala policijske službenike riječima: „ jebem vam mater, govna ste velika, pustite me van, odvežite me jebo vam pas mater retardiranu“, te je lupala po vratima prostorije za zadržavanje i uporno zvonila vičući i galameći, dok je prilikom pružanja pomoći od strane djelatnika HMP OB Pula i dalje drsko i arogantno vrijeđala policijske službenike riječima: „ vi ste smeće, govna, jebem vam mater u usta“ ),  budući da policijsko vozilo i prostorije policijske postaje Pula nemaju karakter javnog mjesta pa se njezino ponašanje nije reflektiralo u javnosti, zbog čega je okrivljenicu proglasio krivom samo za nesporno utvrđen činjenični dio koji čini obilježje prekršaja iz čl.6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojem javnost mjesta izvršenja prekršaja čini odlučnu okolnost  i  predstavlja obilježje tog prekršajnog djela, dok je ostali dio izostavio iz izreke presude, bez obzira što je ponašanje okrivljenice bilo protupravno i nemoralno, s obzirom da nije ostvareno na javnom mjestu i nema obilježja javnosti.

Članak 6. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, propisuje da će se kazniti svatko tko se na javnom mjestu ponaša na naročito drzak i nepristojan način, vrijeđajući građane ili narušavajući njihov mir, pa kako u postupku nije bilo sporno da je prekršaj ostvaren u ranim jutarnjim satima oko 03,10 sati, na raskrižju L., A. i S. ulice u P., kada je pod vidnim utjecajem alkohola, rukama uzela tri postavljena prometna znaka koje je razbacala po kolniku i nogostupu, a kada joj se obratio redar M. B. te ju upozorio da to ne čini, počela ga je vrijeđati riječima:

„ jebem ti mater, život je sranje“ te se nastavila kretati L. ulicom i došla do metalne ograde koju je uhvatila rukama i srušila na kolnik, gdje ju je opet upozorio redar M. B. i rekao joj da prestane, nakon čega je počela vikati i galamiti nerazgovjetnim riječima, mahati rukama, prišla redaru i unijela mu se u lice te odjednom počela pljuvati po podu, da bi potom nakon što su  policijski službenici D. R. i D. D. došli do nje i zatražili njenu osobnu iskaznicu počela negodovati i počela se bahato ponašati na način da je počela bacati odjeću i osobne stvari po podu glasno govoreći: „ boli me kurac za onog redara, on je smeće bahato, a vas dvojica me pustite na miru i ne možete tako postupati prema meni i tako me gledati s visoka jer ste jebeni panduri“, pa nakon što je upozorena na ponašanje i nakon što joj je izdana naredba da prestane sa protuzakonitim i nedoličnim ponašanje, nastavila je vikati te im se obratila riječima: „šta me boli kurac ne možete mi ništa“, pa nakon upoznavanja da je uhićena zbog narušavanja javnog reda i mira prilikom smještanja u službeno vozilo počela je glasno vikati i vrijeđati policijske službenike govoreći im: „ jebem vam mater, zbog vas ću u zatvor ići, na uvjetnoj sam“,  slijedom čega proizlazi očitim i na zakonu osnovanim zaključiti da su u radnji okrivljenice, s obzirom na mjesto i  vrijeme izvršenja prekršaja, te intenziteta djela i upornosti  u održavanju protupravnog stanja, sadržani elementi koji njezinom ponašanju daju kvalifikatorniji oblik prekršaja „ponašanja na naročito drzak i nepristojan način“. Temeljem izloženog sudac cijeni da je okrivljenica počinila prekršaj i da je kriva.

Kod izbora vrste i mjere kazne ovaj je sudac cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža ( čl. 36. st. 2. PZ). Olakotnom okolnošću za okrivljenicu našao je to da je djelo ostvarila kao mlađi punoljetnik, jer je u vrijeme izvršenja prekršaja navršila osamnaest, a nije navršila dvadesetijednu godinu života, da je bila pod većim utjecajem alkohola,  da je izrazila žaljenje zbog ostvarenog neprava, i da je iskazala spremnost da djelo više ne ponovi.  Otegotnom okolnošću uzeo je upornost koju je ispoljila u održavanju protupravnog stanja i grubost postupanja prema trećim osobama ( redaru ) i policijskim službenicima, kao i to da je zbog istovrsnog prekršaja već bila kažnjavana zbog čega je djelo ostvarila u povratu, pa kako opisano ponašanje čini teži oblik prekršaja iz područja javne sigurnosti  i ima obilježje veće društvene opasnosti, ovaj je sudac s obzirom na način počinjenja djela,  životnu dob okrivljenice te njezin socijalni status, ocijenio  kako postoji izražena potreba društva da se zbog počinjenog neprava okrivljenica liši slobode i da se za nju izrekne kazna zatvora kao stroža vrsta kazne, smatrajući da je tako izrečena kazna ne samo pravedna, već  da sadrži etičku reakciju društva na nedopušteno ponašanje okrivljenice.

 

                                                                           5                    Broj: 1. Pp J-889/2019.

 

Ujedno, sa stajališta ovoga suca izrečenom kaznom nastoji se ostvariti  ne samo individualna, već i generalna prevencija, čija se integrativna funkcija ogleda u jačanju odgovornosti, jačanju u ljudima svijesti o nedopuštenim postupcima, njihovom poticanju da se ponašaju u skladu sa zakonima, općenito da se doprinese razvijanju društvenog morala, društvene svijesti, odgovornosti i discipline građana.

Međutim, s obzirom na utvrđene okolnosti koje se tiču djela i počiniteljice, osobito uvažavajući ličnost počiniteljice i njezinu životnu dob, te činjenicu da je iskazala žaljenje zbog ostvarenog neprava, ovaj sudac stekao je uvjerenje da je u konkretnom odnosu prema počiniteljici i na ostvareno djelo, dovoljno i svrhovito odustajanje od izvršenja kazne zatvora, i da je prikladnija mjera upozorenja. Naime, ovaj sudac cijeni da će i ta mjera pozitivno djelovati na ponašanje kod okrivljenice i da će biti dovoljna da ju odvrati od počinjenja istih ili sličnih djela, a da će ona sama znati cijeniti razumijevanje društva za njezin nedopušten postupak te da će se znati oduprijeti nagonima koji ju vode na neko nedopušteno ponašanje, zbog čega je primjenom članka 44.  stavka 1. i stavka 3. Prekršajnog zakona, izrekao uvjetnu osudu, kao mjeru upozorenja.

Budući da je okrivljenica osuđena na kaznu zatvora,  vrijeme za koje je bila uhićena i zadržana i za koje joj je oduzeta sloboda u svezi s prekršajnim djelom, uračunalo se u izrečenu kaznu zatvora, kako to propisuje članak 40. stavak 1. i stavak 2. Prekršajnog zakona.

Troškovi prekršajnog postupka temelje se na odredbi članka 138. stavka 2. točke  3. Prekršajnog zakona i članka 2. stavka 1. točke 10. Pravilnika o naknadi troškova u  prekršajnom postupku, pa je paušalna svota suda određena prema posebnim propisima, ovisno o  složenosti i trajanju postupka, te imovnom stanju osobe obvezatne da taj iznos i plati.

 

 

                                              U Puli, 16.  studenog  2019. godine

 

 

 

 

 

          Zapisničar                                                                                             Sudac

        Marijana Borić                                                                                 Ljiljana Božina

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Okrivljenica, kao i osobe ovlaštene podnijeti žalbu u njezinu korist (čl. 192. st.2 PZ) te tužitelj, mogu protiv presude podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagreb, kao sudu drugog stupnja, u roku od 8 (osam) dana od dana dostave prijepisa. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda.

 

 

 

 

Dostaviti:

1. okrivljenici

2. tužitelju