- 1 -              Poslovni broj: Usž-994/18-2

 

Poslovni broj: Usž-994/18-2

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

I

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda mr.sc. Mirjane Juričić, predsjednice vijeća, Borisa Markovića i Blanše Turić, članova vijeća te više sudske savjetnice Tatjana Ilić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice T. B. iz K., protiv tuženika Hrvatske radiotelevizije, Z., radi ukidanja statusa HRT pretplatnika, odlučujući o žalbi tužiteljice izjavljenoj protiv rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 5 UsI-1016/17-2 od 29. prosinca 2017., na sjednici vijeća održanoj 18. listopada 2019.

 

 

r i j e š i o    j e

 

 

I.Usvaja se žalba tužiteljice i poništava se rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: 5 UsI-1016/17-2 od 29. prosinca 2017.

             

 

p r e s u d i o  j e

 

 

Odbija se tužbeni zahtjev.

 

 

Obrazloženje

 

 

Navedenim rješenjem Upravnog suda u Rijeci odbačena je tužba tužiteljice podnesena protiv tuženika, a kojom je tužiteljica tražila da joj se ukine status pretplatnika HRT-a kao i da se tuženiku naloži isplata naknade štete u iznosu od 10.947,06 kn.

Tužiteljica podnosi žalbu protiv navedenog rješenja zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, te pogrešne primjene materijalnog prava. Navodi da nije zadovoljna s načinom na koji Hrvatska radiotelevizija  (HRT) pokušava riješiti njen pretplatnički status. Smatra da HRT postupa suprotno zakonu i načelu savjesnosti i poštenja i neopravdano jer bez ikakve zakonske osnove od njezinog kućanstva protivno zakonskom okviru naplaćuje RTV pristojbu, a sada protivno zakonu traži odjavu prijamnika. Ističe kronološki tijek događaja koji je prethodio podnošenju tužbe. Ukazuje na činjenicu da je način na koji HRT namjerava ispraviti svoju pogrešku u postupanju prema njoj kao korisniku potpuno neprimjeren i protuzakonit jer se zahtjev za odjavu  podnosi iz razloga neposjedovanja prijamnika, odlaska u dom za starije i nemoćne osobe, smrti obveznika plaćanja što nije ni jedan slučaj zbog kojeg tužiteljica traži odjavu prijamnika. Naglašava da se njime zakonska prava krše time što tuženik od istog kućanstva V. M. na adresi M. 9 K. bez obzira na broj televizora i broj korisnika protivno Zakonu o HRT-u naplaćuje i dvije RTV  pretplate one na ime V. M. i one na ime tužiteljice umjesto jedne. Navodi da je do sada tuženik neosnovano i protuzakonito naplatio pristojbe u iznosu od 10.947,06 kn bez ikakve pravne osnove te stoga da ima pravo na povrat cjelokupnog novčanog iznosa.

Predlaže ovom Sudu da usvoji žalbu i sam otkloni nedostatke na način da se ukine status HRT pretplatnika tužiteljici te da se naloži tuženiku da tužiteljici naknadi štetu u iznosu od 10.947,06 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekuću na dan podnošenja zahtjeva pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanju kredita odobrenog na razdoblje dulje od godinu dana.

Žalba je osnovana iz drugih razloga.

U predmetnom slučaju tužiteljica smatra da su postupanjem tuženika, kao pružatelja javnih usluga u povodu njezine pritužbe i zahtjeva za ukidanjem statusa HRT pretplatnika povrijeđena njezina prava, zbog čega je nakon što je uputila i prigovor Agenciji za elektroničke komunikacije koja se oglasila nenadležnom, podnijela tužbu prvostupanjskom sudu.

Odredom članka 157. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, 47/09.) propisano je da se pod postupanjem pružatelja javnih usluga smatra  poduzimanje ili propuštanje radnji pružatelja javnih usluga koje imaju učinak na prava, obveze ili pravne interese fizičkih i pravnih osoba, a o kojima se ne rješava u upravnom postupku. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako korisnik javnih usluga smatra da su postupanjem pružatelja javnih usluga povrijeđena njegova prava ili pravni interesi, može izjaviti i prigovor radi zaštite svojih prava, odnosno pravnih interesa tijelu nadležnom za provedbu nadzora nad obavljanjem tih javnih usluga. Prigovor se može izjaviti sve dok radnja ili propuštanje radnje pružatelja javnih usluga traje (stavak 3.).

Prvostupanjski sud je odbacio tužbu na temelju odredbe članka 30. stavka 1. točke 7. Zakona o upravnim sporovima jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora, ocijenivši da je tužba podnesena u stvari koja ne može biti predmet spora. Pri tome sud se pozvao na odredbu članka 157. Zakona o općem upravnom postupku  navodeći da Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji (Narodne novine, 137/10., 76/12., 78/16.-dalje Zakon o HRT-u), ne propisuje obvezu plaćanja RTV pristojbe zbog po istom pruženih usluga već je obveza plaćanja pristojbe vezana isključivo uz vlasništvo televizijskih i radijskih prijamnika sve do odjave prijamnika to se rješavanje pitanja vezanih uz pretplatnički status ne može podvesti pod institut pravne zaštite od postupanja pružatelja javnih usluga pa samim time isto ne može biti predmetom upravnog spora.

Sukladno odredbi članka 1.  Zakon o HRT-u tuženik ima status javne ustanove, koja obavlja djelatnost pružanja javnih radiodifuzijskih usluga, a osnivač koje je Republika Hrvatska, koja za obavljanje tuženikove djelatnosti osigurava samostalno i neovisno financiranje (članak 1.). Sukladno članku 33. citiranog Zakona, djelatnost tuženika financira se, pored komercijalnih, i javnim prihodima - sredstvima mjesečne pristojbe, koja predstavljaju sredstva državne potpore (stavak 2.).

Sukladno odredbi članka 34. stavka 1. Zakona o HRT-u, svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u daljnjem tekstu: prijamnik) na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu utvrđenu člankom 35. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

Prema odredbi članka 36. Zakona o HRT-u osoba iz članka 34. stavka 1. ovoga Zakona ne plaća mjesečnu pristojbu ako prijamnik odjavi. Način odjave prijamnika i kontrole plaćanja mjesečne pristojbe utvrđuje HRT svojom odlukom.

Imajući u vidu citirane odredbe, ovaj Sud, ne prihvaća stajalište prvostupanjskog upravnog suda da se status pretplatnika veže uz vlasništvo tv prijamnika, već se sukladno propisu veže uz mogućnost primanja usluge (pokrivenost signalom), koja usluga se pruža putem tv prijamnika. Stoga je tužba nepravilno odbačena. No, s obzirom na činjenično stanje, kao i postupovne odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ovaj Sud ocjenjuje da nema osnove za usvajanje tužbenog zahtjeva tužiteljice.

Naime, iz sadržaja dopisa tuženika proizlazi da je tuženik obavijestio tužiteljicu povodom njezinog zahtjeva da se zahtjev za odjavu prijamnika podnosi isključivo na službenom obrascu HRT-a temeljem Odluke o načinu odjave prijamnika  od 27. kolovoza 2015. donesenoj na temelju članka 21. stavka 1. i članka 36. stavka 1. Zakona o HRT-u te članka 15. stavka 1. točke 27. Statuta Hrvatske radiotelevizije (Narodne novine 14/13.), čiji je sastavni dio vlastoručno potpisana izjava uz priloženu presliku važeće osobne iskaznice obveznika plaćanja. 

Tuženik je uzeo u obzir navode tužiteljice kao korisnika javnih usluga kojoj je status pretplatnika uspostavljen na vlastiti zahtjev, te ju je obavijestio na koji način dolazi do ukidanja statusa HRT pretplatnika, a koji se temelji na Zakonu o HRT-u i na zakonu donesenoj Odluci. Iz navedenog proizlazi da tuženik nije postupio protivno mjerodavnim propisima.

Slijedom navedenog, na temelju odredbe članka 74. stavka 2. u vezi članka 67. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16.- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 29/17.), odlučeno kao u izreci.

 

U Zagrebu 18. listopada 2019.

 

Predsjednica vijeća:

mr.sc. Mirjana Juričić, v.r.