Poslovni broj: 5 UsIgr-200/19-6

             

 

 

 

Republika Hrvatska

Upravni sud u Splitu

Split, Put Supavla 1

 

 

U I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

i

 

R J E Š E NJ E

 

              Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Anđeli Becka, uz sudjelovanje zapisničarke Ive Tuta, u upravnom sporu tužitelja M. B., kao vl. ugostiteljskog obrta L., Z., OIB: …, kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva V. B. i p. d.o.o. Z., protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Zagreb, Šubićeva 29, radi uklanjanja građevine, nakon javne rasprave zaključene 23. kolovoza 2019. u prisutnosti tužitelja, te bez prisutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 2. rujna 2019.

 

p r e s u d i o   j e

 

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područne jedinice u Zadru, Klasa: UP/I-362-02/19-02/286, Urbroj: 443-14-1-3-4-19-2 od 2. travnja 2019.

 

2. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.

 

r i j e š i o  j e

 

Odbija se prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe.

 

Obrazloženje

 

Rješenjem Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područne jedinice u Z., Klasa: UP/I-362-02/19-02/286, Urbroj: 443-14-1-3-4-19-2 od 2. travnja 2019. naređeno je investitoru M. B., ovdje tužitelju, da u roku od 120 (stodvadeset) dana, ukloni građevinu - nadstrešnicu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 7,50 m x 3,95 m, maksimalne visine cca 2,55 m, koja je izgrađena u Zadru, na k.č. … K.O. Z., pored kafića Y. koji je na adresi Š. Z..

Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija osporeno rješenje kao nezakonito, u bitnom navodeći kako se pobijano rješenje temelji na obrazloženju tuženika kako je predmetna građevina - nadstrešnica izgrađena bez građevinske dozvole, a čime kako je tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13 i 20/17). Međutim, s tim u vezi ističe kako je tuženik propustio uzeti u obzir da navedena zakonska odredba predviđa mogućnost iznimke u slučaju da je Zakonom o gradnji ili propisom donesenim na temelju Zakona o gradnji drugačije propisano, a što kako je u konkretnoj upravnoj stvari upravo slučaj, te se s tim u vezi poziva na odredbu članka 2. stavak 1. točka 1. alineja c. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima „Narodne novine“, broj 112/17, 34/18 i 36/19, dalje Pravilnik), kojom je propisano kako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Iz navedenog kako je razvidno da za gradnju nadstrešnice ovog tipa nije bila potrebna građevinska dozvola, pod uvjetom da je ista izgrađena u okviru gabarita propisanih navedenom odredbom Pravilnika, koju pak činjenicu tuženik nije precizno utvrdio, već je paušalno istaknuo kako je predmetna nadstrešnica maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 7,50 m x 3,95 m, pa je time propustio utvrditi ključnu činjenicu za donošene odluke u ovoj upravnoj stvari. Nadalje, ističe kako činjenica da je predmetna nadstrešnica izrađena sukladno važećim propisima proizlazi iz okolnosti da je Grad Z., kao zakupodavac javne površine na kojoj se nalazi predmetna nadstrešnica s tužiteljem i nakon donošenja pobijanog rješenja sklopio ugovor o zakupu javne površine, pa nije ni životno ni logično očekivati da bi Grad Z. ponovo sklopio ugovor o zakupu javne površine, kada bi se na istoj nalazio objekt sagrađen protivno zakonu. Tužitelj posebno ističe kako posjeduje svu potrebnu dokumentaciju, odnosno ispunjava sve preduvjete za obavljanje registrirane ugostiteljske djelatnosti na predmetnoj lokaciji. Zaključno, ističe kako je osporeno rješenje tuženika nezakonito i s obzirom na nedopuštenu mjeru arbitrarnosti i formalizma, te se s tim u vezi poziva na praksu Ustavnog suda Republike Hrvatske i to na odluku broj U-III-63/2007 od 4. listopada 2011., kojom se zabranjuje pretjerani formalizam, a u pogledu zabrane arbitrarnosti u postupanju na odluku broj U-III-374/2008 od 27. listopada 2010. Tužbenim zahtjevom predlaže poništiti rješenje Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područne jedinice u Z., Klasa: UP/I-362-02/19-02/286, Urbroj: 443-14-1-3-4-19-2 od 2. travnja 2019., te potražuje trošak upravnog spora prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/14) i to za sastav tužbe u iznosu od 2.500,00 kuna i trošak pripreme i otpreme u iznosu od 20,00 kuna, sve uvećano za vrijednost PDV-a od 25%, te trošak sudske pristojbe prema odluci suda.

Tužitelj je u skladu s odredbom članka 26. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje ZUS) predložio da tužba ima odgodni učinak, navodeći kako bi mu izvršenje pobijanog rješenja nanijelo štetu, a odgoda nije protivna javnom interesu.

U odgovoru na tužbu tuženik osporava navode tužitelja, navodeći kako su isti u suprotnosti sa dokazima i činjenicama, utvrđenim u pobijanom rješenju, te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

U sporu je održana rasprava 23. kolovoza 2019., čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima, koja su predmet ovog upravnog spora, na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava pozivom na odredbu članka 39. stavak 2. u svezi s odredbom članka 37. stavak 3. ZUS-a održana bez njegove prisutnosti.

U cilju ocjene zakonitosti osporenog rješenja tuženika tijekom dokaznog postupka pregledana je i čitana cjelokupna dokumentacija sadržana u sudskom spisu, te je pregledana i čitana dokumentacija sadržana u spisu tuženika, koji spis je dostavljen uz odgovor na tužbu.

Na temelju provedenih dokaza tijekom ovog spora, kao i tijekom inspekcijskog postupka, te utvrđenog činjeničnog stanja, sud je ocijenio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

Predmet ovog spora je uklanjanje nezakonito izgrađene građevine – nadstrešnice, izgrađene na k.č. … K.O. Z., pri čemu je među strankama sporno je li u konkretnom slučaju tužitelj za predmetnu gradnju trebao ishoditi akt za građenje.

Iz podataka u spisu tuženika proizlazi kako je dana 5. prosinca 2018. na lokaciji na k.č. … K.O Z., od strane građevinskih inspektora, obavljen inspekcijski pregled zakonitost izgradnje, o čemu u spisu prileži zapisnik Klasa: 362-02/18-16/3638, Urbroj: 531-07-1-3-4-18-4 od 5. prosinca 2018.

Iz zapisnika proizlazi kako je inspekcijskim pregledom utvrđeno kako je na k.č…. K.O. Z. izgrađena građevina - nadstrešnica, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 7,50 m x 3,95 m, maksimalne visine cca 2,55 m, kako je konstrukcija nadstrešnice napravljena od pravokutnih čeličnih profila na način da je na okvirnu podnu konstrukciju postavljeno 12 stupova, a na stupove je postavljena okvirna krovna konstrukcija na koju je postavljen pokrov. Nadalje se utvrđuje kako nadstrešnica ima jednostrešan krov od sendvič krovnih panela zatvorena sa pvc ceradom, te se koristi kao terasa kafića Y., Z., i smještena je van gabarita stambeno-poslovne zgrade na katastarskoj čestici … K.O. Z. u kojoj se nalazi kafić Y.. Ujedno se navodi kako je predmetna građevina - nadstrešnica dovršena, te je u funkciji. Zaključno se na zapisnik navodi kako je po završetku inspekcijskog pregleda pristupio tužitelj, kojem je uručen poziv za saslušanje 7. prosinca 2019. u prostorijama Područne jedinice u Z.. Prilog zapisniku su skica predmetne građevine, kao i fotografije s lica mjesta.

Pregledom zapisnika o saslušanju tužitelja Klasa: 362-02/18-16/3638, Urbroj: 531-07-1-3-4-18-7 od 7. prosinca 2018. utvrđeno je kako je u istom sadržana izjava tužitelja kako je on kao vlasnik ugostiteljskog objekta L. u zakupu poslovnog prostora na adresi Š. Z. (prizemlje), na koju okolnost je priložio ugovor o zakupu poslovnog prostora koji se nalazi u stambenoj zgradi na adresi Š., Z. (prizemlje), koja je izgrađena na k.č. … K.O. Z., blok 24, te je ujedno priložio obrtnicu i rješenje o upisu u obrtni registar. Također, tužitelj je u spis priložio i Ugovor o zakupu javne površine, sklopljen između Grada Z., kao zakupodavca i tužitelja, kao zakupoprimca, Klasa: 363-01/18-01/306, Urbroj: 2198/01-2-18-2 od 30. svibnja 2018., kojim zakupodavac daje zakupoprimcu u zakup javnu površinu u Z., ukupne površine 11 m2, koja se nalazi u Š. ulici, na k.č. …, K.O. Z., a radi postave ugostiteljskih stolova, sjedalica i suncobrana. Tužitelj se ujedno legitimirao kao investitor popisanih radova na predmetnom gradilištu, te je istaknuo kako su radovi na građevini - nadstrešnici na katastarskoj čestici … K.O. Z. izvedeni u listopadu i studenom 2018., a radove je izvodio u vlastitoj režiji, pri čemu za građevinu - nadstrešnicu, maksimalnih tlocrtnih dimenzija cca 7,50 m x 3,95 m, maksimalne visine 2,55 m, ne posjeduje odobrenje za građenje. Tužitelj je zapisnik potpisao bez primjedbi.

Tijekom upravnog postupka pribavljen je izvod iz katastarskog plana za k.č. … K.O. Z., te izvod iz posjedovnog lista broj … za K.O. Z..

Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je kako se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

Odredbom članka 16. stavak 1. Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“, broj 153/13) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s ovim Zakonom.

Odredbom članka 19. stavak 1. Zakona o građevinskoj inspekciji propisano je kako se inspekcijske i druge mjere propisane ovim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj ovim Zakonom. Stavkom 3. citirane odredbe propisano je kako rješenje na temelju tog zahtjeva donosi građevinski inspektor

Odredbom članka 24. Zakona o građevinskoj inspekciji propisano je kako u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu s ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje sljedećih inspekcijskih mjera: 1. otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, 2. zabranu ugradnje građevnog proizvoda, 3. otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, 4. usklađivanje građenja, 5. uklanjanje građevine, 6. zabranu uklanjanja građevine i  7. obustavu građenja.

Nadalje, prema članku 30. stavak 1. Zakona o građevinskoj inspekciji u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje u određenom roku građevine, odnosno njezina dijela: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta, odnosno drugog akta, 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi, 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja, 5. u drugim slučajevima propisanim ovim Zakonom (članak 26. stavak 2., članak 27. stavak 2. podstavak 2. i članak 29. stavak 3.).

Odredbom članka 31. Zakona o građevinskoj inspekciji propisano je kako se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, kako rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju iz stavka 1. ovoga članka ne može biti kraći od devedeset dana, kao i da se prije pristupanja izvršenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem šest novčanih kazni.

Tuženik u obrazloženju osporenog rješenja ističe kako je predmeta građevina – nadstrešnica izgrađena na k.č. … K.O. Z. na kojoj nema postojeće zgrade i koja je u naravi ulica-šetnica, naziva Š. ulica, dakle javna površina. Poziva se na utvrđenja s očevida, kojom prilikom je nesporno utvrđeno kako se u konkretnom slučaju upravo radi o gradnji bez prethodno ishođene izvršene, odnosno pravomoćne građevinske dozvole, a čime je tužitelj počinio povredu odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, slijedom čega je pozivom na odredbu članka 30. stavak 1. točka 1. Zakona o građevnoj inspekciji ispektor donio osporeno rješenje.

S navedenim stavom tuženika suglasan je i ovaj sud, budući da je zaključak tuženika utemeljen na činjenicama utvrđenim tijekom inspekcijskog postupka, a iz kojih nesporno proizlazi kako se u konkretnom slučaju radi o povredi odredbe članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, dok prigovor tužitelja kako bi se u konkretnom slučaju radilo o situaciji propisanoj odredbi članka 2. stavak 1. točka 1. alineja c Pravilnika nema uporište u dokumentaciji priloženoj u spisu tuženika.

Naime, citiranom podzakonskom odredbom propisano je kako se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Međutim, s tim u vezi potrebno je istaći kako se citirana podzakonska odredba odnosi na dopuštenje za gradnju bez akta za građenje nadstrešnica vezanih za tlo na građevnoj čestici postojeće zgrade, a što nije slučaj u konkretnoj upravnoj stvari, budući se radi o gradnji nadstrešnice na javnoj površini, koja u naravi predstavlja ulicu, te na istoj nema postojeće zgrade, pri čemu potonja činjenica proizlazi i iz izvoda iz katastarskog plana za k.č. … K.O. Z., koji prileži spisu upravnog postupka. Nadalje, a imajući u vidu naprijed utvrđenu činjenicu, odnosno kako se u konkretnom slučaju ne radi o građevini kakvu ima u vidu odredba članka 2. stavka 1. točke 1. alineja c. Pravilnika, to su i prigovori tužitelja glede tlocrtnih dimenzija predmetne građevine – nadstrešnice irelevantni za rješavanje ove upravne stvari.

U pogledu ostalih tužbenih navoda, za istaći je kako je Ugovor o zakupu javne površine, Klasa: 363-01/18-01/306, Urbroj: 2198/01-2-18-2, sklopljen 30. svibnja 2018., dakle, prije građenja nadstrešnice, koja je prema izjavi tužitelja danoj na zapisnik u inspekcijskom postupku izgrađena tijekom listopada i studenog 2018.

Slijedom iznijetog, imajući u vidu kako je tužitelj za predmetnu gradnju trebao ishoditi građevinsku dozvolu, a što nije, sud cijeni pravilnim utvrđenje tuženika kako je tužitelj predmetnom izgradnjom povrijedio odredbu članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji, pri čemu prigovori tužitelja nisu osnovani, te nisu od utjecaja na drugačiju odluku u ovoj upravnoj stvari.

Stoga je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, pa je presuđeno kao pod točkom I. izreke presude.

Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS-a, kojom je propisano kako stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora. Stoga je, a kako je tužitelj u cijelosti izgubio spor, valjalo odbiti zatraženi trošak tužitelja, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude. 

Uzevši u obzir da je presudom odbijen tužbeni zahtjev, to je određivanje odgodnog učinka tužbe postalo bespredmetno. Stoga je pozivom na odredbu članka 26. stavak 2. ZUS-a riješeno kao u izreci rješenja.

 

U Splitu,  2. rujna 2019.

 

                               S U T K I NJ A

 

                                Anđela Becka

 

 

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. (članak 66. ZUS-a). Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 70. ZUS-a). Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).

Protiv rješenja nije dopuštena žalba (članak 67. stavak 1. ZUS-a).

 

DNA:

1. M. B., kao vl. ugostiteljskog obrta L., Z., OIB: …, kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici iz Odvjetničkog društva V. B. i p. d.o.o. Z.,
2. Državni inspektorat, Zagreb, Šubićeva 29
3. u spis

 

Rj./

1.     Vrijednost predmeta spora je neprocjenjiva.
2. Tužitelja obvezati na plaćanje sudske pristojbe u skladu s odredbom članka 22. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18), te u svezi s Tar.br. 30. i 31. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine“, broj 53/19), u ukupnom iznosu od 900,00 kuna (400,00 kuna tužba i 500,00 kuna presuda), nakon pravomoćnosti presude.
3. Spis tuženiku vratiti po pravomoćnosti presude.
4. Kalendar 30 dana.