Broj: Kž 443/16

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Lidije Grubić Radaković kao predsjednice vijeća, te Ranka Marijana i Melite Božičević-Grbić kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv optuženika S. K., zbog kaznenog djela iz članka 120. u vezi s člankom 119. stavkom 1. i člankom 118. stavkom 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi od 27. lipnja 2016. broj K-10/2016.-11, u sjednici održanoj 13. rujna 2016.,

p r e s u d i o   j e

Odbija se žalba optuženika S. K. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, presudom od 27. lipnja 2016. broj K-10/2016.-11, proglasio je krivim optuženika S. K. zbog kaznenog djela protiv života i tijela, teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti iz članka 120. u vezi s člankom 119. stavkom 1. i člankom 118. stavkom 1. KZ/11. i na temelju članka 120. KZ/11. osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri (4) godine i 6 (šest) mjeseci.

Na temelju članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08.) optuženik je dužan platiti troškove kaznenog postupka, i to 1.000,00 kn za paušalne troškove te 1.504,00 kn za troškove medicinskog vještačenja kao i troškove koji će biti isplaćeni za branitelja po službenoj dužnosti, o čemu će sud donijeti posebno rješenje.

Nadalje, na temelju članka 189. stavka 1. ZKP/08. određeno je da se optuženiku imaju vratiti stvari koje su od njega oduzete, i to jedna crna majica s natpisom bijelo crvene boje marke „Shimei“ veličine „M“, jedna plava trenirka s bijelim crtama sa strane s dva džepa s zatvaračima bez marke i broja veličine, jedne crne cipele s crnim vezicama broj 42 te jedne muške kratke hlače maslinasto zelene boje bez marke i broja veličine.

Protiv navedene presude žalbu je podnio optuženik S. K. po braniteljici M. G.-B., odvjetnici iz P., zbog „odluke o kaznenim sankcijama“, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači „u smislu žalbenih navoda“ podredno da se ukine prvostupanjska presuda i „uputi predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku o kaznenopravnoj sankciji“.

Odgovor na žalbu podnio je državni odvjetnik, s prijedlogom da se žalba optuženika odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

Prije održavanja sjednice vijeća spis je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., dostavljen Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske na dužno razgledanje.

Žalba nije osnovana.

Optuženik ističe da je prvostupanjski sud propustio cijeniti kao olakotnu okolnost da je on nakon terećenog mu događaja pokušao stupiti u kontakt s članovima obitelji oštećenika te im se ispričati i izraziti kajanje, činjenicu da je oštećenik isprovocirao optuženika vrijeđajući njegovu obitelj, a potom mu i nanio tjelesnu ozljedu, zatim okolnost da je oštećenik bio alkoholiziran, a isto tako da nije cijenjeno njegovo teško narušeno psihičko stanje.

Naime, ispravno je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja visine kazne za kazneno djelo teške tjelesne ozljede s posljedicom smrti iz članka 120. u vezi s člankom 119. stavkom 1. i člankom 118. stavkom 1. KZ/11., za koje je zaprijećena kazna zatvora u trajanju od tri do petnaest godina, kao olakotne okolnosti optuženiku cijenio njegovo priznanje tog kaznenog djela, dosadašnju neosuđivanost i mlađu životnu dob, a iskrenim je cijenio i njegovo žaljenje i kajanje zbog počinjenog djela, kao i ponašanje nakon počinjenja tog djela kada je htio pomoći oštećeniku.

Činjenice na koje optuženik ukazuje u žalbi kao na nove olakotne okolnosti koje, prema žalitelju, prvostupanjski sud nije uzeo u obzir, pa tako okolnost da je pokušao stupiti u kontakt s članovima obitelji oštećenika, njegovo narušeno psihičko zdravlje te da bi oštećenik isprovocirao napad, ne proizlaze iz podataka u spisu, dok činjenica da je oštećenik bio u alkoholiziranom stanju, kao i tjelesna ozljeda optuženika (nagnječenje desnog ručnog zgloba zbog udaraca nanesenih oštećeniku) nemaju takav značaj i karakter kakav im optuženik pridaje.

Stoga je ocjena ovog drugostupanjskog suda da je upravo kazna zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci primjerena kako počinjenom djelu, tako i ličnosti optuženika te stupnju njegove krivnje te je u cijelosti pogodna da ostvari i svrhu kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. - izraziti društvenu osudu zbog počinjenog kaznenog djela, jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, utjecati na počinitelja i sve druge da ne čine kaznena djela kroz jačanje svijesti o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela i o pravednosti kažnjavanja te omogućiti počinitelju ponovno uključivanje u društvo. Zbog toga, žalba optuženika zbog odluke o kazni nije osnovana.

Budući da ne postoje razlozi zbog kojih optuženik pobija prvostupanjsku presudu, a kako pri ispitivanju pobijane presude nisu nađene niti povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 476. stavka 1. točke 1. ZKP/08. na čije postojanje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti niti je na štetu optuženika povrijeđen kazneni zakon (članak 476. stavak 1. točka 2. ZKP/08.), trebalo je, na temelju članka 482. ZKP/08., žalbu optuženika S. K. odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, kako je i odlučeno u izreci ove presude.

Zagreb, 13. rujna 2016.