1                            Poslovni broj: Gž Ovr-734/2019-2

Poslovni broj: Gž Ovr-734/2019-2

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andrei Boras-Ivanišević, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja Republike Hrvatske, Ministarstvo financija – Porezna uprava, P. ured P., kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Puli-Pola, Građansko-upravni odjel, protiv protivnika osiguranja B. d.o.o., OIB: …, P., …, kojeg zastupa direktor S. H., radi osiguranja novčane tražbine prisilnim zasnivanjem založnog prava na nekretnini, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-4187/2018 od 24. prosinca 2018., 10. srpnja 2019.

r i j e š i o  j e

              Odbija se žalba protivnika osiguranja i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Ovr-4187/2018 od 24. prosinca 2018.

Obrazloženje

              Prvostupanjskim rješenjem određeno je osiguranje novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 831.205,53 kuna i to na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja označenim kao k.č.br. 1091 ZGR, k.č.br. 1093 ZGR, k.č.br. 1095 ZGR, sve upisane u zk.ul. 308, k.o. P. te k.č.br. 1966/3, zk.ul. 2516, k.o. P., 12. suvlasnički dio 840/468808 etažno vlasništvo (E-12) i 13. suvlasnički dio 840/468808 etažno vlasništvo (E-13), te je predlagatelju osiguranja je određen trošak u iznosu od 8.322,05 kuna

              Protiv navedenog rješenja protivnik osiguranja podnio je dopuštenu i pravodobnu žalbu ne navodeći određeno žalbene razloge propisane odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14.; dalje: ZPP) u vezi s člankom 381. ZPP-a, a koji zakon se u ovom postupku primjenjuje na temelju odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.; dalje: OZ).

              Žalba protivnika osiguranja nije osnovana.

              U konkretnom slučaju ovršne isprave su Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja (JOPPD obrasci) i Prijava poreza na dodanu vrijednost za razdoblje od 1. veljače 2018. do 30. rujna 2018.

              Prema odredbi članka 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja, dok je prema članku 82. OZ-a uz prijedlog za ovrhu na nekretnini ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika ili ispravu podobnu za upis ovršenikova prava u slučaju da je pravo vlasništva na nekretnini upisano u zemljišnoj knjizi na drugu osobu, a ne na ovršenika, koju odredbu je odgovarajuće primijeniti i u postupku osiguranja temeljem članka 290. OZ-a.

              Temeljna pretpostavka za donošenje takvog rješenja o osiguranju je postojanje ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina predlagatelja osiguranja, a u odnosu na koju se osiguranje predlaže.

              Sukladno odredbi članka 23. stavka 1. toč. 7. OZ-a ovršna isprava je i druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

              Odredbom članka 140. stavka 1. Općeg poreznog zakona ("Narodne novine", broj: 115/16., 106/18.; dalje: OPZ) propisano je da se ovrha provodi na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. U stavku 2. istog članka izričito je propisano da je ovršna isprava iz stavka 1. i obračunska prijava koju porezni obveznik podnosi u propisanim rokovima radi obračuna i iskazivanja obveze uplate poreza, prema odredbama zakona kojima se uređuje pojedina vrsta poreza (obrasci ID, JOPPD, prijava PDV-a i drugi).

              S obzirom na odredbu članka 140. OPZ-a jasno je da prijava PDV-a, odnosno Izvješće o primicima od nesamostalnog rada o porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja, predstavljaju obračunske prijave koje je porezni obveznik - u konkretnom slučaju protivnik osiguranja, sam obračunao i iskazao obvezu uplate tih poreza, u smislu OPZ-a predstavljaju ovršne isprave. (Tako i u odluci Rev-1898/2015 od 4. prosinca 2018.)

              Navedene obračunske prijave su podobne za ovrhu, jer je u njima porezni obveznik sam utvrdio svoju obvezu, zna se točna visina obveze, njezino dospijeće i u čiju korist se mora izvršiti isplata.

              Nadalje, predlagatelj osiguranja je priložio izvatke iz zemljišnih knjiga iz kojih proizlazi da su nekretnine u odnosu na koje je predloženo osnivanje založnog prava u vlasništvu protivnika osiguranja.

              Kraj takvog stanja stvari, pravilno je, sukladno odredbama OZ-a, zasnovano prisilno založno pravo na nekretnini protivnika osiguranja.

              U odnosu na navode ovršenika iz žalbe da bi izjavljena žalba trebala odgoditi provedbu pobijanog rješenja, istome je za odgovoriti da je odredbom članka 50. stavka 7. OZ-a propisano da žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe, ako ovim zakonom nije drukčije određeno, a na temelju članka 290. OZ-a, citiranu odredbu je za primijeniti i u konkretnom slučaju.

              Slijedom svega navedenog, a s obzirom da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, na temelju odredbe članka 380. toč. 2. ZPP-a, trebalo je odlučiti kao u izreci ove drugostupanjske odluke.

              Na koncu, s obzirom da se navodi iz žalbe koji se tiču pogrešnog obračuna visine tražbine sadržajno mogu podvesti pod žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. toč. 9. OZ-a, upućuje se prvostupanjski sud na postupanje sukladno odredbi članka 52. OZ-a.

Split, 10. srpnja 2019.

Sutkinja

Andrea Boras-Ivanišević, v. r.