Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
P-5041/18.
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
I
RJEŠENJE
Općinski sud u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužiteljice: S. S., O.: …, S., koju zastupa punomoćnik D. S., odvjetnik iz S., protiv tužene: S. V., O.: …, D. S., koju zastupa punomoćnik M. S., odvjetnik iz S., radi utvrđenja i uknjižbe, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 24. travnja 2019. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice D. S. i punomoćnika tuženika M. S., 10. lipnja 2019.,
presudio je
Odbija se tužbeni zahtjev:
"1. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica za 2/3 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. 468/1, 468/2 upisane u z.u. 15 k.o. K..
2. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi za k.o. K. izvrši upis prava suvlasništva za 2/3 dijela čest. zem. 468/1, 468/2 upisane u z.u. 15 k.o. K. na svoje ime, uz prethodno brisanje istog prava sa imena S. V. kao upisane vlasnice."
riješio je
Obrazloženje
U tužbi, zaprimljenoj 26. listopada 2018., se navodi kako su stranke bile izvanknjižne suvlasnice nekretnina upisanih u posjedovnom listu broj 69 označene kao dio 468/1, dio 468/2, P. ureda za katastar, I. S., koje su upisane u 15 k.o. K. i koje nekretnine u naravi predstavljaju vrt kuće anagrafske oznake , S. O. (K.). Navedene nekretnine stečene su na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Solinu pod poslovnim brojem O-260/06. od 24. travnja 2007. iza smrti F. B., oca prednice tužiteljice i tuženice koji je svoje pravo vlasništva stekao nasljeđivanjem, odnosno dosjelošću, time da je treći nasljednik S. B. svoj naslijeđeni suvlasnički dio od 1/3 dijela prodao predlagateljici S. S. S. o kupoprodaji nekretnina "U S., dana 3. svibnja 2012. godine" te A. sporazuma o kupoprodaji nekretnina "U S. dana 11.06.2012. godine". Slijedom navedenog predmetne nekretnine u stvarnom su suvlasništvu tužiteljice za 2/3 dijela i tuženice za 1/3 dijela. Prijedlogom za diobu između stranaka zaprimljenom kod ovog suda 6. veljače 2013. predloženo je provesti postupak diobe nekretnina upisanih u Posjedovnom listu broj 69 P. ureda za katastar, I. S. upisane u z.u. 13 k.o. K. označene č. zgr. 198, čest. zem. 463, 464, dio 468/1, dio 468/2, 480, 486/2, 498/3, 500/1 i 554/2. Provedenim očevidom i izlaskom na predmetne nekretnine 21. ožujka 2014., a s obzirom da je prijedlogom zatražena dioba i čest. zem. 468/1 i 468/2 koje su samo u jednom dijelu u vlasništvu i posjedu stranaka, a u preostalom dijelu u vlasništvu i posjedu trećih osoba, utvrđeno je da iste ne mogu biti predmetom diobe slijedom čega se odustalo od diobe čest. zem. 468/1 i 468/2, slijedom čega one više ne predstavljaju predmet diobe niti su predmetne nekretnine obuhvaćene pisanim nalazom i mišljenjem vještaka građevinske i geodetske struke. Tužena je u međuvremenu potajno i bez znanja tužiteljice pred ovim sudom pokrenula parnični postupak u kojem je navođenjem neistinitih činjenica i prešućujući stvarno stanje i činjenicu da 2/3 dijela nekretnine pripadaju u suvlasništvo tužiteljice, ishodila presudu u predmetu P-5783/17. na temelju koje je upisala pravo vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime. Kako je tužena iz navedenog razloga kao sunasljednica postupala protivno načelu savjesnosti i poštenja te se nezakonito upisala na nepripadajuće pravo vlasništva na svoje ime to sudu predlaže donijeti presudu kojom će se utvrditi da je tužiteljica suvlasnica za 2/3 dijela nekretnina označenih kao čest. zem. 468/1 i 468/2, sve z.u. 15 k.o. K. te ovlastiti tužiteljicu da na temelju iste presude postigne upis prava suvlasništva na svoje ime uz prethodno brisanje istog prava sa imena S. V. kao upisane suvlasnice.
29. listopada 2018. podnesen je prijedlog za određivanje privremene mjere.
U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 7. prosinca 2018., tužena je osporila navode tužbe kao neosnovane. Istakla je prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer nije vlasnica predmetnih nekretnina. Tužena je predmetne nekretnine u cijelosti otuđila pravnim poslom trećim osobama koje su u predmetu Općinskog suda u Splitu, zk S. pod poslovnim brojem Z-33508/18. 14. rujna 2018. podnijele zahtjev za uknjižbu prava vlasništva. Nadalje, izreka tužbenog zahtjeva je kontradiktorna navodima iz tužbe. Tužiteljica u naracijskom dijelu tužbe s jedne strane navodi kako su sporne čest. zem. 468/1 i 468/2 samo u jednom dijelu u vlasništvu i posjedu stranaka, a u preostalom dijelu u vlasništvu i posjedu trećih osoba, što upućuje na zaključak da tužiteljicu ne pripada vlasništvo predmetnih nekretnina za 2/3 dijela, već manji dio, a s druge strane izrekom tužbe zahtjeva utvrđenje i uknjižbu prava vlasništva za 2/3 dijela. Ističe da nekretnine označene kao čest. zem. 468/1 i 468/2 nisu bile predmet diobe u postupku koji se vodio pred sudom pod poslovnim brojem R1-68/13. jer je sama tužiteljica u postupku diobe povukla svoj prijedlog u odnosu na navedene nekretnine, navodeći da one ne mogu biti predmet diobe. Također, prema ugovor o dosmrtnom uzdržavanju od 6. rujna 2017. solemniziranim pred javnim bilježnikom M. Č. iz S. i zaključenim između M. B. s jedne strane kao nasljednice pok. S. B. i primateljice uzdržavanja te M. N. s druge strane kao davateljice uzdržavanja, sporne nekretnine su pripale u vlasništvo M. N., što dovodi u pitanje navodnu kupoprodaju od S. B. na koju se tužiteljica poziva u tužbi. Obzirom na prethodne navode ističe i prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice da joj pripada u vlasništvo 2/3 dijela predmetnih nekretnina. U odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere kojom se traži zabrana otuđenja ili opterećenja predmetnih nekretnina, ističe da je ovakav prijedlog neosnovan iz svih prethodno iznesenih navoda, a posebice iz razloga što tužena uopće više nije vlasnica predmetnih nekretnina, jer ih je u cijelosti otuđila pravnim poslom trećim osobama. Predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev kao i prijedlog za izdavanje privremene mjere te joj dosuditi parnične troškove.
Tijekom postupka izveden je dokaz čitanjem povijesnog zk izvatka za z.u. 15 k.o. K., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika M. I. iz S. pod poslovnim brojem O-260/06. od 24. travnja 2007., sporazuma o kupoprodaji nekretnina od 3. svibnja 2012. ovjeren kod javnog bilježnika J. M.-Š. iz S. pod brojem OV-6040/12. od 28. svibnja 2012., anexa sporazuma o kupoprodaji nekretnina od 11. lipnja 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika I. Š. iz S. pod brojem OV-4904/12. od 26. lipnja 2012., ugovora o darovanju od 18. travnja 2017. ovjerenog kod javnog bilježnika T. K.-M. pod brojem OV-2909/17. od 11. svibnja 2017., zk izvatka za z.u. 15 k.o. K. od 14. studenog 2018., ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 6. rujna 2017. solemniziran kod javnog bilježnika M. Č. iz S., zk izvatka za z.u. 15 k.o. K. od 1. siječnja 2019., saslušanjem svjedokinje G. V. H., M. N., M. N., I. L., tužiteljice S. S. u svojstvu stranke, spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem R1-68/13., spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-5783/17., spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-5468/18., spisa Općinskog suda u Splitu, P. zk odjela u S. pod poslovnim brojem Z-33508/18.
Punomoćnik tužene je popisao parnični trošak.
Tužbeni zahtjev nije osnovan.
Među strankama sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.
Prema odredbi članak 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N. n. broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14. – dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
Odredbom članka 199. ZV-a propisano je da se vlasništvo nekretnine stječe zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjanog očitovanja volje dotadašnjeg vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo pređe na stjecatelja.
Čitanjem povijesnog zk izvatka za z.u. 15 k.o. K. utvrđeno je da je na nekretninama označenim kao čest. zem. 468/1 i 468/2 kao vlasnica za cijelo upisana S. V. na temelju presude pod poslovnim brojem P-5783/17. od 26. ožujka 2018., dok je istovremeno izvršena uknjižba brisanja prava vlasništva sa imena L. S. pok. L. za 1/3 dijela + 1/3 dijela i L. A. kći S. za 1/3 dijela.
Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika M. I. iz S. pod poslovnim brojem O-260/06. od 24. travnja 2007. utvrđeno je da je istim utvrđeno da ostavinsku imovinu iza pok. F. B. pok. B. predstavljaju nekretnine upisane u z.u. 1991 i to čest. zem. 518/4, 523/2, 524/2, 524/3, 527/3 za ¼ dijela, sve k.o. K. te vanknjižno vlasništvo nekretnina označenih kao č. zgr. 198, kat. čest. zem. 463, 464, 468/1, 468/2, 480, 486/2, 498/3, 500/1, 518/2, 525, 527/1, 554/2 za cijelo, sve k.o. K., a njegovim nasljednicima na temelju zakona proglašeni su S. V. pok. F., S. B. pok. F. i S. S. pok. F. za po 1/3 dijela.
Čitanjem sporazuma o kupoprodaji nekretnina od 3. svibnja 2012. ovjeren kod javnog bilježnika J. M.-Š. iz S. pod brojem OV-6040/12. od 28. svibnja 2012. utvrđeno je da je isti sklopljen između S. B. kao prodavatelja s jedne strane i S. S. kao kupca s druge strane te istim ugovorom prodavatelj prodaje kupcu nekretnine koje je stekao rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem O-260/06., UPP/OS-48/07. od 27. travnja 2007. iza smrti oca F. B. i to knjižno i izvanknjižno vlasništvo. Prodavatelj ovlašćuje kupca na temelju sporazuma, a bez svakog daljnjeg pitanja ili odobrenja od strane prodavatelja zatraži i postigne upis prava vlasništva u zemljišnim knjigama nadležnog suda kao i drugim javnim registrima nekretnina, uz istovremeni izbris tog prava sa imena upisane osobe.
Čitanjem anexa sporazuma o kupoprodaji nekretnina od 11. lipnja 2012. ovjerenog kod javnog bilježnika I. Š. iz S. pod brojem OV-4904/12. od 26. lipnja 2012. utvrđeno je da je isti sklopljen između S. B. kao prodavatelja i S. S. kao kupca te da istim ugovorom:
- stranke suglasno utvrđuju da je prodavatelj suvlasnik nekretnina koje je stekao na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Solinu pod brojem O-190/05. od 16. svibnja 2006. iza smrti L. B. pok. S. i rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Solinu pod brojem O-260/06. od 24. travnja 2007. iza smrti F. B. pok. B.
- mijenjaju članak 3. na način da prodavatelj prodaje, a kupac kupuje sve nekretnine koje je prodavatelj stekao na temelju rješenja o nasljeđivanju O-190/05. i O-260/06. položene u k.o. K. označene kao čest. zem. 518/4, 523/2, 524/2, 527/3, sve z.u. 3052, čest. zem. 524/3 z.u. 1991, kat. čest. zgr. 198, kat. čest. zem. 463, 464, 468/1, 468/2, 480, 486/2, 498/3, 500/1, 518/2, 525, 527/1, 554/2 upisane kao vanknjižno vlasništvo u posjedovnom listu broj 69.
Čitanjem ugovora o darovanju od 18. travnja 2017. ovjerenog kod javnog bilježnika T. K.-M. pod brojem OV-2909/17. od 11. svibnja 2017. utvrđeno je da je isti sklopljen između S. S. kao darovateljice i S. S. kao obdarenice te je istim utvrđeno:
- da je darovateljica izvanknjižna vlasnica nekretnina položenih u k.o. K. označenih kao čest. zem. 518/4, 523/2, 524/2, 527/3, sve z.u. 3052, čest. zem. 524/3 z.u. 1991, kat. čest. zgr. 198, kat. čest. zem. 463, 464, 468/1, 468/2, 480, 486/2, 498/3, 500/1, 518/2, 525, 527/1, 554/2 upisane kao vanknjižno vlasništvu P. listu broj 69, sve za 2/3 dijela
- da su predmetne nekretnine stečene na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Solinu pod brojem O-190/05. od 16. svibnja 2006. iza smrti L. B. pok. S., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Solinu pod brojem O-260/06. od 24. travnja 2007. iza smrti F. B. pok. B., sporazuma o kupoprodaji nekretnina od 3. svibnja 2012. ovjeren pred javnim bilježnikom J. M.-Š. pod brojem OV-6076/12. 28. svibnja 2012. i anexom sporazuma o kupoprodaji nekretnina od 11. lipnja 2012. ovjeren pred javnim bilježnikom I. Š. pod brojem OV-4904/12. od 26. lipnja 2012.
- darovateljica daruje bez naknade obdarenici za cijelo pravo suvlasništva na prethodno navedenim nekretninama, a obdarenica izjavljuje da prihvaća učinjeno darovanje sa zahvalnošću
- darovateljica ovlašćuje obdarenicu da na temelju ugovora, bez svakog daljnjeg pitanja ili odobrenja zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva na darovanim nekretninama u zemljišnim knjigama i katastarskim knjigama na ime obdarenice uz prethodno brisanje istog prava sa imena darovateljice.
Čitanjem zk izvatka za z.u. 15 k.o. K. od 14. studenog 2018. utvrđeno je da je na čest. zem. 468/1 i čest. zem. 468/2 kao vlasnica za cijelo upisana V. S..
Čitanjem ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 6. rujna 2017. solemniziran kod javnog bilježnika M. Č. iz S. utvrđeno je da je isti sklopljen između M. B. kao primateljice uzdržavanja i M. N. kao davateljice uzdržavanja te je istim određeno da primateljica uzdržavanja prenosi u vlasništvo, međuostalim i nekretnine označene kao kat. čest. 468/1 "vrt, dvor" površine 67 m2 i kat. čest. 468/2 "vrt, dvor" površine 131 m2 davateljici uzdržavanja, dok se davateljica uzdržavanja obvezuje primateljicu uzdržavanja dosmrtno uzdržavati, u slučaju bolesti njegovati, po potrebi pripremati hranu i osigurati potrebnu liječničku pomoć i skrb i poslije smrti pristojno sahraniti. Primateljica uzdržavanja dopušta davateljici uzdržavanja da bez njenog daljnjeg sudjelovanja i miješanja uknjiži se kao vlasnik nekretnina opisanih u točki 1. ugovora o dosmrtnom uzdržavanju na svoje ime za cijelo uz istovremeno brisanje navedenog prava s imena primateljice uzdržavanja, odnosno njenih prednika za cijelo.
Čitanjem zk izvatka za z.u. 15 k.o. K. od 1. siječnja 2019. utvrđeno je da su na čest. zem. 468/1 i 468/2 kao suvlasnici upisani M. N. i G. V. H. za po ½ dijela.
Iz iskaza svjedokinje G. V. H. proizlazi kako je tužena S. V. njena majka te da je krajem rujna prošle godine njoj i sestri darovala nekretnine koje su predmet spora, a koje se nalaze na području K.. Majka je iste naslijedila od svog oca i majke. Kao dijete bila je na predmetnim nekretninama, a što je točno na terenu nije joj poznato. Tužiteljica kao i njena majka imaju pravo na nekretninama na području K., a što je točno sa predmetnim nekretninama nije joj poznato. Poznato joj je i to da je pred ovim sudom bio postupak diobe između majke i tužiteljice, a koji postupak je trajao godinama. Nije sa svim upoznata sa postupkom diobe. Nije joj poznato je li majka bila zadovoljna sa ishodom diobe. Njen djed je umro 2009. Ne zna gdje se točno nalazi zemljište koje je predmet spora. Kada je prodavala zemljište dala je punomoć svom zetu da vrši kupoprodaju. Ne zna koja je točno čestica koju je prodala u smislu odakle dokle se točno proteže. Ugovor o kupoprodaji zemljišta kojeg je prodala je pisao javni bilježnik, a ona je potpisala kupoprodajni ugovor.
Iz iskaza svjedokinje M. N. proizlazi kako je tužena S. V. njena majka i da je njoj i sestri darovala nekretnine koje su predmet spora. Dok nisu dobile poziv za sudsku raspravu nije ni znala da postoje problemi vezani za istu. Majka je istu naslijedila od svog oca te ju je potom darovala njoj i sestri. U zadnjih par godina nije bila na predmetnim nekretninama tako da se nije mogla očitovati što su one danas u naravi. Majka nikada nije spominjala da bi tužiteljica polagala bilo kakvo pravo na istu. Poznato joj je da se između majke i tužiteljice vodio postupak diobe pred ovim sudom, a koji postupak je završen nagodbom i nekretnina koja je darovana nije bila obuhvaćena nagodbom. Zna otprilike da se predmetne nekretnine nalaze negdje oko kuće, njen suprug je bio taj koji je vodio poslove vezane za kupoprodaju s obzirom da ga je majka ovlastila. Majka im je predmetne nekretnine darovala prošle godine. Predmetnu nekretninu je prodala N. L.. Nije bila na nekretninama kada ih je prodala. Ne zna što je N. L. u naravi prodala. Predmetnu nekretninu njena majka je stekla sudskom presudom. Ne zna je li njena majka bila u posjedu predmetne nekretnine 40 godina kako je navedeno u tužbi. Ne zna kada se majka udala, a nije sigurna kada je djed preminuo. Potpisala je ugovor o kupoprodaji N. L., primila je novac u iznosu od 20.000,00 kuna.
Iz iskaza svjedokinje M. N. proizlazi kako je poznavala M. B.. Naime ista je bila rodica od njene prijateljice te se brinula o njoj negdje godinu i pol dana te je isključivo na njeno inzistiranje sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju predmet kojega su bile nekretnine na području k.o. K.. Poznato joj je i to da je pok. M. iste naslijedila iza smrti svog supruga S.. Zakonski polaže pravo jer smatra da joj iste pripadaju. Jednom prilikom je obišla predmetne nekretnine da vidi gdje se nalaze. Nije joj poznato da je pok. S. iste nekretnine ranijih godina prodao. M. joj je govorila da je S. raspolagao predmetnim nekretninama te da dvije nekretnine oko kuće pripadaju S. V. kao nagrada jer ga je uzdržavala do smrti.
Svjedok I. L. je naveo kako poznaje tužiteljicu i tuženu. Njegov rođak N. L. je kupio nekretnine koje su predmet spora od M. N. i G. V. H.. L. N. je iste nudio i njemu, a u konačnici se u priču uključio N. i kupio predmetne nekretnine. Osobno nikada ne bi kupio na način na koji je to napravio N., odnosno s obzirom da mu je poznato da je postojao spor za sve nekretnine na području k.o. K. iza F. B., to bi zasigurno provjerio je li riješen i za one koje su bile predmet kupoprodaje. Predmetne nekretnine se nalaze odmah do njegove kuće. Nekada je na istima bila kućica za svinje i poljski WC, koji su danas porušeni te nekretnina u katastru je evidentirana kao vrtal. Na istoj nekretnini se i danas nalazi jedan lovor i to je sve. Kuća u kojoj je pok. F. živio se nalazi ispod predmetne parcele. Ispred raspravne dvorane je čuo da su se M. N. i G. V. H. knjižile na njegove nekretnine, ali da je pitao supruga od M. N. o čemu se radi te da mu je odgovorio da neće biti nikakvih problema. S. V. da se od tamo odavno odselila, unatrag 40 godina povremeno bi ju vidio otprilike svako godinu dana, a sve dok je bio živ pok. F.. Od predmetnih nekretnina da otprilike polaže pravo na 300 m2.
Iz iskaza tužiteljice S. V. proizlazi kako je njen pok. djed F., koji je umro u 95 godini života 2006. bio vlasnik cijelog kompleksa nekretnina na području k.o. K.. Djed je imao 3 djece kćeri S. i S. i sina S., koji su ga naslijedili na svim njegovim nekretninama na 3 jednaka dijela. Baka L. je preminula 2002. te su se o pok. djedu do njegove smrti, a nakon smrti bake brinule njena majka i teta, odnosno tužena. Kako je bilo nekakvih indicija da bi mogli nastati problemi, njen suprug koji je odvjetnik je predložio pok. djedu kada je imao 93 godine da raspodijeli svoju imovinu. S prijedlogom se djed nije suglasio kazavši "moja dica nisu lakoma, svakome će podjednako pripasti 3 jednaka dijela". Razlog zbog kojeg je ujak S. prodao svoj dio njenoj majci je bio taj što isključivo njena obitelj, njena majka, suprug i ona vodili brigu o ujaku koji je bio teško bolestan od raka tako da je samo na lijekove mjesečno trebao izdvajati 2.500,00 kuna. Njene rodice, saslušane kao svjedokinje nisu nikada došle posjetiti svog djeda koji je do kraja svog života bio razborit. Nekretnine koje su predmet spora danas u naravi su dvor i vrt na kojima je nekada bio poljski zahod i svinjac. Nema govora o tome da bi tužena obrađivala predmetne nekretnine jer ih nije obrađivao ni pok. djed, a s obzirom da mu nije bilo u interesu da se obrađuje ili sadi išta u blizini poljskog zahoda. Ono što je bilo posađeno jest lovor, stablo jorgovana i ruže. Otuđenjem vrtla blokiran je izlaz na cestu i korištenje samog vrtla. Nekretnine koje su predmet spora nalaze se na tzv. S. O., malom zaseoku u kojem se uvijek poštovalo tuđe vlasništvo te nitko nikada nije svojatao pravo na tuđe. Tetka, ovdje tužena je prva koja je to napravila te ju je doslovno pokrala. Danas ju je sramota pred suseljanima, a s obzirom da se nikada nešto slično u zaseoku nije desilo. Naglasila je i to da predmetne nekretnine nemaju neku materijalnu vrijednost, ali se radi o moralnoj i emotivnoj vrijednosti koja se ne može procijeniti. Njene rodice G. V. H. i M. V. N. su uknjižene ne samo na predmetnim nekretninama koje su prodale, već i na dijelu nekretnine na kojoj se nalazi kuća svjedoka I. L. i na drugim nekretninama na kojima se i ne zna vlasništvo. U postupku diobe pred ovim sudom je bio jasan razlog zbog kojeg se odustalo od diobe ove dvije predmetne nekretnine. Na istima je bilo upisano više suvlasnika koje ne poznaju, od davnina zemlja usmeno mijenjala te se zemljišnoknjižno stanje nije sređivalo. Dogovoreno je da će se i sporne nekretnine podijeliti na isti način kao i ostale. Čak je njena majka razgovarala sa svojom sestrom, ovdje tuženom rekavši joj da će joj se isplatiti 1/3 dijela jer je tužiteljica vlasnica kuće pa je logično da joj pripadne i dvor kuće. Danas je u situaciji gdje ima kuću bez dvora. Kuća se nalazi na kosini, automobil se mora ostaviti na početku sela i pješke pristupiti kući. Majku su odveli u bolnicu u predinfarktnom stanju kada su saznali što je tetka napravila. Prethodno su suseljani zvali te pitali što po vrtlu rade N. L. i N. L.. Majka je rekla da ne može nazvati sestru s obzirom na njeno stanje, stoga je ona odlučila nazvati rodicu M. pitavši je što se to događa. Ista joj je rekla da o K. ne želi razgovarati i poklopila joj je slušalicu. Kako bi imala dokaz da je pokušala stupiti u kontakt sa svojom obitelji sve što je upravo iznijela o razgovoru sa rodicom M. napisala joj je u poruci i poslala joj na W. i kazala joj da će morati svoja prava zaštiti na sudu. Dogovor je bio da se ove dvije čestice od kojih se odustalo u postupku diobe podijele kada se završi veća dioba i to tako da dvor pripadne onome kome je pripala kuća. Ističe i to da je tužena bila iznimno nezadovoljna samom diobom koja je sklopljena nakon 5 godina. Smatra da ju pripada 2/3 dijela predmetnih nekretnina u odnosu na cjelinu, a ostatak pripada njenoj tetki S. V. za 1/3 dijela. Nitko treći ne polaže pravo na nekretnine koje su predmet spora. Prije zaključenja same sudske nagodbe je postignut dogovor da se isplati 1/3 dijela o čemu je govorila, kada je postalo izvjesno nakon drugog vještačenja da će tužiteljica postati vlasnica kuće. Ostale nekretnine koje su bile predmet diobe nisu bile zemljišnoknjižno sređene, ali su se vodile samo na S. A. L., predniku bake L. L. B. te ih je u tom smislu bilo lakše zemljišnoknjižno srediti.
Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem R1-68/13. utvrđeno je:
- da je 6. veljače 2013. zaprimljen prijedlog predlagateljice S. S., protiv predloženice S. V., radi diobe nekretnina upisanih u P. listu broj 69 P. ureda za katastar, I. S., koje su upisane u z.u. 13 k.o. K. i označene kao č. zgr. 198, čest. zem. 463, 464, dio 468/1, dio 468/2, 480, 486/2, 498/3, 500/1, 554/2
- da je podneskom predlagateljice S. S. od 1. travnja 2015. povučen prijedlog za diobu čest. zem. 468/1 i 468/2
- da je 13. lipnja 2018. zaključena sudska nagodba te je istom utvrđeno:
a) da S. S. i S. V. sporazumno utvrđuju da su suvlasnice nekretnina položenih u k.o. K. označene kao č. zgr. 198, čest. zem. 486/2, čest. zem. 480, čest. zem. 463, čest. zem. 464, čest. zem. 498/3, čest. zem. 500/1 i čest. zem. 554/2, time da je S. S. suvlasnica za 2/3 dijela, dok je S. V. suvlasnica za 1/3 dijela
b) da su se sporazumjele izvršiti diobu predmetnih nekretnina na način da nekretnine označene kao č. zgr. 198, čest. zem. 486/2, čest. zem. 480, čest. zem. 463, čest. zem. 464, sve k.o. K. pripadaju u isključivo vlasništvo S. S., a nekretnine označene kao čest. zem. 498/3, čest. zem. 500/1 i čest. zem.554/2, sve k.o. K. pripadaju u isključivo vlasništvo S. V.
c) da se stranke međusobno ovlašćuju da svaka od njih može izvršiti prijenos prava vlasništva na pripalim im nekretninama na svoje ime i u svoju korist u zemljišnim i katastarskim knjigama bez svakog daljnjeg njihovog pitanja ili odobrenja
d) da se stranke nalaze u posjedu pripalih im nekretnina
e) da se obvezuje S. S. u roku 8 dana isplatiti S. V. na ime razlike vrijednosti pripalih im nekretnina iznos od 527,64 E. u protuvrijednosti u kunama prema srednjem tečaju HNB na dan.
Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-5783/17. utvrđeno je da je u istome 26. ožujka 2018. donesena presuda na temelju priznanja kojom se utvrđuje da je tužena S. V. vlasnica za cijelo nekretnina označenih kao čest. zem. 468/1 i 468/2, upisane kulture "pašnjak", z.u. 15 k.o. K. pa je ovlaštena na temelju presude u zemljišnoj knjizi zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama na svoje ime za cijelo uz istovremeno brisanje navedenog prava sa imena L. S. pok. L. za 2/3 dijela, čiji su isključivi nasljednici tuženik pod 1. S. L. pok. K., tuženik pod 2. D. L. pok. K., tužena pod 3. M. Đ. pok. L. i tuženik pod 4. S. L. pok. Š. te sa imena L. A. kći S. za 1/3 dijela čiji je isključivi nasljednik tuženik pod 5. A. Ž. pok. A.-P..
Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu pod poslovnim brojem P-5468/18. utvrđeno je da je u istom je 20. studenog 2018. tužiteljica S. S. podnijela tužbu protiv tuženika pod 1. S. V. i pod 2. N. L. radi donošenja presude:
- kojom će se ovlastiti tužiteljica u zemljišnim knjigama izvršiti upis prava suvlasništva za 2/3 dijela čest. zem. 468/1, 468/2, sve z.u. 15 k.o. K. na svoje ime uz prethodno brisanje istog prava sa imena N. L., odnosno njegove pravne prednice S. V.
- kojom će se naložiti tuženiku N. L. da tužiteljici u roku od 15 dana preda u suposjed nekretnine označene kao čest. zem. 468/1, 468/2, sve z.u. 15 k.o. K.
- kojom će se naložiti tuženiku N. L. uspostava prijašnjeg stanja i uklanjanje svih stvari i smeća koje je odložio na nekretninama označenim kao čest. zem. 468/1, 468/2, sve z.u. 15 k.o. K., kao i da prestane ulaziti i koristiti se dimnom kužinom označenom kao č. zgr. 198 z.u. 13 k.o. K. te mu se zabranjuje svako daljnje ovakvo ili slično uznemiravanje tužiteljičina prava vlasništva na navedenim nekretninama
- kojom se razvrgava suvlasnička zajednica između S. S. kao suvlasnice za 2/3 dijela i N. L. kao suvlasnika za 1/3 dijela na nekretninama označenim kao čest. zem. 468/1, 468/2, sve z.u. 15 k.o. K. fizičkom diobom na način da diobom izdvojeni južni dio nekretnine koji graniči sa nekretninom u vlasništvu tužiteljice ima pripasti u vlasništvo tužiteljice, a diobom izdvojeni sjeverni dio nekretnine koji graniči sa nekretninom u vlasništvu N. L. ima pripasti u vlasništvo N. L..
Čitanjem spisa Općinskog suda u Splitu, P. zemljišnoknjižnog odjela u S. pod poslovnim brojem Z-33508/18. utvrđeno je da je u istom doneseno rješenje 27. studenog 2018. kojim se na temelju ugovora o darovanju od 7. rujna 2018. ovjerenog u potpisu kod javne bilježnice M. R. iz S. 7. rujna 2018. pod poslovnim brojem OV-4140/18. dopušta uknjižba prava vlasništva na nekretninama označenim kao čest. zem. 468/1 i čest. zem. 468/2, sve z.u. 15 k.o.K. na ime M. N. i G. V. H. za po ½ dijela, uz istodobno brisanje istog prava s imena S. V. za cijelo, dok je odbijena provedba ugovora o darovanju od 30. srpnja 2018., a u pogledu čest. zem. 498/3, 500/1 i 554/2, sve z.u. 13 k.o. K..
Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđivanje prava suvlasništva na nekretnini označenoj kao čest. zem. 468/1 i 468/2, sve z.u. 15 k.o. K..
Tijekom postupka nesporno je utvrđeno:
- da su F. B. na nekretninama označenim kao čest. zem. 468/1 i 468/2, kao vanknjižno vlasništvo, naslijedili S. V., S. B. i S. S. na temelju rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-260/06. od 24. travnja 2007.
- da je S. B. sporazumom o kupoprodaji nekretnina od 3. svibnja 2012. prodao S. S., međuostalima, i nekretnine koje su predmet spora
- da je ugovorom o darovanju od 18. travnja 2017. S. S. darovala, međuostalima, i predmetne nekretnine S. S.
- da je u trenutku podnošenja tužbe kao vlasnica za cijelo na predmetnim nekretninama bila uknjižena tužena (aktivna plomba u tom trenutku Z-33508/18., a sve na temelju presude na temelju priznanja)
- da je tužena ugovorom o darovanju od 7. rujna 2018. darovala predmetne nekretnine kćerima M. N. i G. V. H., a koje su se uknjižile 27. studenog 2018.
Kao sporno postavilo se pitanje je li tužena pasivno legitimirana.
Ovaj sud istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije smatra osnovanim s obzirom da je do promjene prava vlasništva došlo u tijeku postupka (vlasništvo se stječe uknjižbom), a vlasništvo su kćeri tužene stekle uknjižbom 27. studenog 2018.
Prema odredbi članka 195. Zakona o parničnom postupku („N. novine“ broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13. i 89/14. – dalje ZPP-a) kada do promjene vlasništva stvari dođe tijekom parnice isto ne sprječava da se parnica među istim strankama dovrši. To iz razloga što otuđenje stvari nema utjecaja na postojanje parnice (procesnopravni učinak). Naime, otuđenje stvari utječe na pasivnu legitimaciju tuženika pa u toj procesnoj situaciji tužitelj ne može uspjeti sa zahtjevom da mu tuženik ispuni tu tražbinu. Radi toga sud će odbiti tužbeni zahtjev (VSRH Rev-x-843/14-2 od 9. prosinca 2014.).
Slijedom iznesenog, uvažavajući prigovor promašene pasivne legitimacije, sud je odbio tužbeni zahtjev u cijelosti.
Sud je odbio prijedlog za pripajanje spisa pod poslovnim brojem P-5468/18. ovom predmetu jer se u konkretnom slučaju ne radi niti o identitetu stranaka niti o identitetu spora, a donošenje odluke u ovom predmetu ne ovisi o pripajanju predloženog spisa.
Predlagatelj (tužitelj) je povukao prijedlog za donošenje privremene mjere radi čega je pozivom na odredbu članka 193. ZPP-a trebalo utvrditi povlačenje istog.
Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a.
Tuženoj je priznati trošak sastava odgovora na tužbu od 5. prosinca 2018. 1.000,00 kuna, za zastupanje na ročištima od 10. siječnja 2019., 28. veljače 2019. i 24. travnja 2019. po 1.000,00 kuna, za sastav podneska od 12. veljače 2019. 1.000,00 kuna, odnosno ukupno 5.000,00 kuna, koji iznos je uvećan na ime 25 % PDV-a u iznosu od 1.250,00 kuna, odnosno ukupno 6.250,00 kuna te se tom iznosu pridodaje trošak sudske pristojbe odgovora na tužbu u iznosu od 425,00 kuna pa se dolazi do iznosa od 6.675,00 kuna, dok se za više traženo u iznosu od 2.200,00 kuna zahtjev odbija kao neosnovan.
Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.
Split, 10. lipnja 2019.
SUTKINJA
JELENA LONČAR
PRAVNA POUKA:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.
DNA:
- pun. tužitelja
- pun. tuženika
- u spis
1
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.