1

Poslovni broj: 26 Gž-1079/2018-2

Poslovni broj: 26 Gž-1079/2018-2

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Sanji Bađun kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice M. H., OIB:…, iz Z., zastupane po punomoćnici S. Š.-M., odvjetnici u Z., protiv protustranke R. M., nepoznata prebivališta i boravišta, radi proglašenja nestale osobe umrlom, odlučujući o žalbi predlagateljice izjavljene protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-560/2017-6 od 30. ožujka 2018., dana 29. svibnja 2019.,

r i je š i o   j e

              Odbija se žalba predlagateljice i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj R1-560/2017-6 od 30. ožujka 2018.

Obrazloženje

Pobijanom rješenjem pod toč. I. izreke Općinski građanski sud u Zagrebu proglasio se apsolutno nenadležnim za postupanje, dok je toč. II. izreke odbacio prijedlog predlagateljice za proglašenje nestale protustranke umrlom.

Navedeno rješenje pravodobno izjavljenom žalbom pobija predlagateljica zbog pogrešne primjene materijalnog prava, predlažući ovome sudu prihvatiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

              Žalba predlagateljice nije osnovana.

U obrazloženju pobijanog rješenja prvostupanjski sud navodi da iz prijedloga predlagateljice za proglašenje nestale osobe umrlom proizlazi da je protustranka R. M. rođen … u B. od oca K. R. i majke J. R. rođ. P., da je predlagateljičin ujak koji nije bio oženjen te je krajem 1950.-ih otišao u SAD i da od tada o njemu više nije bilo vijesti. Pravni interes za podnošenje prijedloga temelji na činjenici da je na kat. čest. 543 u zk.ul. 1870 k.o. B.-S.. K. upisan kao suvlasnik. Na temelju utvrđenja da iz izvoda iz matične knjige rođenih proizlazi da je R. M. rođen ... u B. i da je u zk.ul.1870 upisan s adresom U., te da prema potvrdi MUP-a, PU zagrebačke, Sektora upravnih i inspekcijskih poslova od 21. studenog 2017. proizlazi da nije evidentiran u zbirkama podataka o prebivalištu i boravištu i prema potvrdi Ureda državne uprave, Primorsko-goranske županije, Matičnog ureda B. od 14. prosinca 2017. da nije upisan u knjizi državljana Matičnog ureda B. zaključuje da predlagateljica nije dokazala da je protustranka bila hrvatski državljanin, te se pozivom na čl. 14. st. 1. i st. 2. Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (Narodne novine br.: 10/74.) koja propisuje da se strani državljani i osobe bez državljanstva ne mogu proglasiti umrlom sukladno odredbama toga Zakona i na čl. 16.  Zakona o parničnom postupku (Narodne Novine br.: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., u daljnjem tekstu: ZPP) u vezi s paragrafom 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, proglasio apsolutno nenadležnim i odbacio prijedlog.

U žalbi predlagateljica navodi da bi protustranka sada imala 120 godina i da je istražujući podatke utvrdila da je vjerojatno otišla u SAD prije 2. svjetskog rata kada još nisu bile formirane evidencije o državljanstvu, radi čega nije upisana u knjigu hrvatskih državljana. Ponavlja da je protustranka upisana u matičnu knjigu rođenih, a smatra da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da nije bila hrvatski državljanin, jer je za prosuđivanje državljanstva bio dužan primijeniti Zakon o hrvatskom državljanstvu koji u čl. 3. st. 1. toč. 2. propisuje da se hrvatsko državljanstvo stječe rođenjem na području Republike Hrvatske, a protustranka je rođena u B.. Smatra da je prvostupanjski sud mjerodavno pravo a time i svoju nadležnost trebao prosuđivati temeljem Zakona o preuzimanju Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima (Narodne novine br.: 53/91.) i to čl. 12. st. 3. koji propisuje da ako se ni boravište stranke ne može utvrditi da je mjerodavno pravo Republike Hrvatske a što znači da postoji i nadležnost sudova u Republici Hrvatskoj, te smatra da je prvostupanjski sud bio dužan primijeniti čl. 11. Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti koja propisuje da ako se smrt neke osobe ne može dokazati ispravama predviđenim propisima u matičnim knjigama svaka osoba koja za to ima pravni interes, može predložiti sudu da se izvede dokaz o smrti i donese rješenje kojim se utvrđuje smrt te osobe.

Prema čl. 14. Zakona o proglašenju nestalih osoba umrlima i o dokazivanju smrti (Narodne novine br.: 10/74.) dozvoljeno je dokazivanje smrti stranog državljanina i osobe bez državljanstva ako predlagač učini vjerojatnim da je takva osoba umrla na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske (st. 1.), dok se prema st. 2. citirane odredbe osobe iz prednjeg stavka ne mogu proglasiti umrlima.

Predlagateljica je u prijedlogu zatražila da se protustranka proglasi umrlom osobom i da se utvrdi datum smrti -….

Obzirom se predlagateljica poziva na odredbe ZRSZ-a kao materijalno pravo koje smatra da je prvostupanjski sud trebao primijeniti, valja ukazati da je odredbom čl. 78. st. 1. ZRSZ-a propisano da je sud Republike Hrvatske isključivo nadležan za proglašenje nestalog državljanina Republike Hrvatske umrlim bez obzira na to gdje je imao prebivalište, dok je st. 2. propisano da se pred sudom Republike Hrvatske može po pravu Republike Hrvatske dokazivati smrt stranog državljanina koji je umro na teritoriju Republike Hrvatske.

Kako je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud pravilno utvrdio da predlagateljica nije dokazala da je protustranka bila državljanin Republike Hrvatske, a niti iz činjeničnih navoda prijedloga proizlazi da je protustranka kao strani državljanin umrla na području Republike Hrvatske, te da bi sud u Republici Hrvatskoj bio nadležan za proglašenje protustranke umrlom kada bi bilo utvrđeno da se radi o nestaloj osobi koja je državljanin Republike Hrvatske kao i za dokazivanje smrti da se radi o stranom državljaninu koji je umro na području Republike Hrvatske, te obzirom niti jedna od navedenih pretpostavki nije ispunjena prvostupanjski sud je osnovano zaključio da nije nadležan za postupanje po prijedlogu te se pravilno oglasio nenadležnim i odbacio prijedlog.

Kako stoga nije ostvaren žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava na koji se poziva predlagateljica, ovaj sud je odbio žalbu i primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP-a, u vezi s čl. 21. Zakona o sudskom vanparničnom postupku, potvrdio pobijano rješenje.

U Varaždinu 29. svibnja 2019.