Broj: Kž-995/16

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Sonje Brešković Balent kao predsjednice vijeća te Mirjane Rigljan i Vladimira Vinje kao članova vijeća, uz sudjelovanje Sanje Bračić kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog M. T., zbog kaznenog djela krađe iz čl. 228 st. 1 Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okrivljenog M. T., izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj K-716/15 od dana 24. svibnja 2016. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 22. studenog 2016. godine,

 

r i j e š i o   j e

 

              Povodom žalbe okrivljenog M. T., a po službenoj dužnosti,   u k i d a   se prvostupanjska presuda, te se predmet vraća sudu na ponovno suđenje.

 

              Uslijed gornje odluke žalba okrivljenog M. T. je bespredmetna.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskom presudom okrivljeni M. T. proglašen je krivim zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz čl. 228 st. 1 KZ/11 činjenično opisano izrekom te presude pod II/, pa je temeljem čl. 228 st. 1 KZ/11 uz primjenu čl. 53 Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 56/15 i 61/15) osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, time da se temeljem čl. 56 st. 1, 2 i 3 KZ/11 prema okrivljeniku izriče uvjetna osuda na način da se kazna zatvora od osam mjeseci neće izvršiti ukoliko isti u vremenu provjeravanja od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Temeljem čl. 158 st. 1 Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 - dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik je dužan na ime imovinskopravnog zahtjeva oštećenoj B. Š. isplatiti iznos od 6.000,00 kuna, a temeljem čl. 148 st. 1 u vezi sa čl. 145 st. 1 i 2 toč. 6 ZKP/08 okrivljenik je dužan na ime troškova kaznenog postupka platiti iznos od 500,00 kuna i to na ime sudskog paušala.

              Prethodno je pod točkom I/ izreke prvostupanjske presude, temeljem čl. 544 st. 1 ZKP/08, stavljena izvan snage presuda Općinskog suda u Osijeku broj K-46/2015 od 24. veljače 2015. g. kojom je okrivljeniku M. T. izdan kazneni nalog zbog kaznenog djela iz čl. 228 st. 1 KZ/11 na način da je okrivljenik osuđen na kaznu zatvora u trajanju od osam mjeseci, uvjetno na dvije godine.

 

              Protiv navedene presude pravovremeno je žalbu podnio okrivljeni M. T. po braniteljici V. K., odvjetnici iz O., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog pogrešne primjene Kaznenog zakona, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog odluke o kazni te u žalbi predložio da se pobijana presuda ukine i predmet vrati na ponovno suđenje, podredno da se ista preinači na način da se okrivljenika oslobodi od krivnje u cijelosti.

 

              Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Županijski državni odvjetnik u Zagrebu kojemu je spis u smislu odredbe čl. 474 st. 1 ZKP/08 dostavljen radi razgledavanja, vratio je isti na nadležno postupanje.

 

Žalba okrivljenika je bespredmetna.

 

              U pravu je žalitelj, tj. okrivljenik kada u uvodu žalbe navodi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 1 toč. 11 ZKP/08, ali obrazlažući razlog ove povrede proizlazi da žalitelj osporava pravilnost i potpunost utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući u smislu odredbe čl. 476 st. 1 toč. 1 ZKP/08 utvrdio da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 1 toč. 11 ZKP/08 jer je izreka presude proturječna sama sebi i jer u presudi nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama.

 

              Naime, u činjeničnom opisu kaznenog djela za koje je okrivljenik proglašen krivim navodi se da je šteta koja je počinjena, odnosno vrijednost drva "oko" 6.000,00 kuna, da bi prvostupanjski sud odlučujući o imovinskopravnom zahtjevu oštećenice B. Š. dosudio precizno navedeni iznos tj. iznos od 6.000,00 kuna ispustivši pri tome riječ "oko".

 

              Na takav način izreka pobijane presude proturječna je sama sebi. Naime, proturječno je tvrditi da je netko oštećen za iznos "oko" odgovarajuće svote novca, a da se nakon toga dotičnom oštećeniku dosudi imovinskopravni zahtjev u preciznom iznosu te iste svote novca. Ovu proturječnost prvostupanjski sud u ponovljenom postupku mora otkloniti.

 

              Daljnja bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz čl. 468 st. 1 toč. 11 ZKP/08 ogleda se u tome što nema razloga o odlučnim činjenicama. Naime, u obrazloženju pobijane presude i to u dijelu koji se odnosi na odluku o imovinskopravnom zahtjevu nisu izneseni jasni i valjani razlozi. Naime, u odnosu na navedeno u obrazloženju se navodi cit.: "S obzirom je sud okrivljenika M. T. oglasio krivim, obvezao ga je da na ime postavljenog imovinsko-pravnog zahtjeva oštećenice B. Š. istoj isplati 6.000,00 kuna."

 

              Dakle, iz navedenog nije moguće utvrditi kako je prvostupanjski sud utvrdio visinu dosuđenog imovinskog zahtjeva, jer o tome isti ništa ne govori niti ne obrazlaže.

 

              Imajući u vidu sve naprijed navedeno, te po prvostupanjskom sudu počinjene postupovne povrede naprijed precizirane, valja posebno istaknuti i slijedeće:

              Imovinskopravni zahtjev omogućuje oštećeniku da svoju građanskopravnu tražbinu, koja se temelji na činjenici da je na njegovu štetu počinjeno kazneno djelo, ostvari u okviru kaznenog postupka protiv okrivljenika. Institut imovinskopravnog zahtjeva je stoga točka u kojoj se susreću elementi kaznenog i građanskog prava. Odlučivanje o imovinskopravnom zahtjevu je adhezijski parnični postupak unutar kaznenog postupka te ga je kazneni sud dužan i vodi prema pravilima parničnog postupka. Stoga i odluka o imovinskopravnom zahtjevu u okviru osuđujuće kaznene presude predstavlja ovršnu ispravu na temelju koje oštećenik ima pravo naplatiti svoje potraživanje. Slijedom toga, ta odluka mora biti jasna i iz nje nedvojbeno mora proizlaziti tko je dužan oštećeniku naknaditi štetu, ali isto tako i obrazložena u pogledu visine navedene štete.

 

              Izložene bitne povrede odredaba kaznenog postupka nužno dovode do ukidanja pobijane presude pa se pravilnost utvrđenja činjeničnog stanja ne može ispitati a time niti pravilnost primjene Kaznenog zakona, odnosno pravilnost odluke o kazni.

 

Stoga će u ponovljenom postupku prvostupanjski sud otkloniti bitne povrede odredaba kaznenog postupka na koje mu je prethodno ukazano na način da će utvrditi visinu i vrijednost posjećenih drva, dakle, visinu dosuđene štete takav iznos onda precizirati u izreci pobijane presude, što će valjano obrazložiti, a tek ukoliko bi utvrdio da se precizni iznosi ne daju utvrditi u tom slučaju može koristiti formulaciju "oko", ali je dužan obrazložiti zašto i zbog čega nije utvrdio preciznu vrijednost.

 

              Zbog svega navedenog valjalo je, a u smislu odredbe čl. 483 st. 1 ZKP/08 riješiti kao u izreci ove odluke.

 

U Zagrebu, 22. studenog 2016. godine