Baza je ažurirana 03.03.2026. zaključno sa NN 149/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

Broj: Kž-Us 138/16

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, po sucu tog suda dr. sc. Zdenku Konjiću, kao sucu pojedincu, u kaznenom predmetu protiv okr. Z. Š. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 1. i 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“, broj 125/11 i 144/12 - nastavno: KZ/11), odlučujući o žalbi okr. Z. Š. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 13. listopada  2016. broj Kir-t-Us-142/16, dana 25. studenog 2016.,

 

r i j e š i o   j e

 

              Prihvaća se žalba okr. Z. Š., ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje sucu istrage na ponovo odlučivanje.

 

Obrazloženje

 

              Prvostupanjskim rješenjem Županijski sud u Zagrebu, pod toč. I. izreke na temelju čl. 11. st.1. toč. a) Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne novine“, broj 145/10 - nastavno: ZOPOIK) određena je privremena mjera osiguranja oduzimanja imovinske koristi, i to zabrana okrivljeniku Z. Š., s prebivalištem u Z., ..., OIB: ..., da otuđi ili optereti: 3. suvlasnički dio: 3. suvlasnički dio: 1/2 dijela nekretnine označene kao zkč. br. 355, oranica u D., površine 4 jutra i 723 čhv, zkč. br. 358, oranica u K. površine 1 jutro i 793 čhv, zkč. br. 1969, šuma velika u G., površine 5 jutara i 1042 čhv i zkč. br. 1971/1, livada velika u G., površine 14 jutara i 391 čhv, sve upisane u zemljišnoknjižni uložak broj 1134, k.o. D., kod Općinskog suda u Velikoj Gorici, uz upis zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja navedenih nekretnina u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Velikoj Gorici, pod toč. II. izreke privremena mjere je donesena u korist Republike Hrvatske, pod toč. III. izreke, na temelju članka 15. ZOPOIK-a određeno je da će se ova privremena mjera ukinuti, ako u roku od dvije godine od dana kada je određena, ne bude potvrđena optužnica ili bude podnesen prijedlog iz čl. 2. st. 2. ZPOIK-a, dok je pod toč. IV. izreke određeno da navedena privremena mjera može trajati najdulje 60 dana nakon što sud dostavi obavijest da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna.

 

Protiv tog rješenja žalbu je podnio okr. Z. Š. po branitelju V. T., odvjetniku iz Z., bez navođenja žalbene osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Spis je, u skladu s odredbom čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14 - dalje u tekstu: ZKP/08), dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba je osnovana.

 

Ukidnim rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 30. rujna 2016. broj I Kž-Us 102/16 dana je uputa sucu istrage da u ponovljenom postupku na temelju relevantnih podataka utvrdi vrijednost imovine u odnosu na koju je podnesen prijedlog za određivanje privremene mjere osiguranja imovinske koristi, a potom izvrši odgovarajuću procjenu razmjernosti između njezine vrijednosti i imovinske koristi ostvarene terećenim kaznenim djelom, pri čemu je bilo potrebno voditi računa o tome da vrijednost te imovine ne prelazi ili barem da približno odgovara visini terećene protupravne imovinske koristi.

 

Iz obrazloženja pobijanog rješenja donesenog u ponovljenom postupku proizlazi da je izvršen uvid u pribavljene podatke iz Informacijskog sustava Porezne uprave, odnosno Evidencije prometa nekretnina prema kojima je prosječna tržišna cijena građevinskog zemljišta na području k.o. D. 40,00 kn/m2, poljoprivrednog zemljišta 4,54 kn/m2, dok je prosječna tržišna cijena stambenog objekta 1.125,00 kn/m2 te potom utvrđeno da ukupna imovina okrivljenika u konkretnom slučaju vrijedi oko 200.000,00 kuna, a što je pak manje od terećene mu protupravne imovinske koristi koja u konkretnom slučaju iznosi najmanje 240.984,50 kuna, nakon čega je zaključeno da je iznos vrijednosti blokirane imovine okrivljenika adekvatan iznosu terećene mu protupravne imovinske koristi.

 

Međutim, iako je sudac istrage pribavio podatke o vrijednosti imovine okrivljenika (koja u konkretnom slučaju obuhvaća oranicu površine 4 jutra i 723 čhv, oranicu površine 1 jutro i 793 čhv, šumu površine 5 jutara i 1042 čhv te livadu površine 14 jutara i 391 čhv - upisanih u zemljišnoknjižni uložak broj 1134, k. o. D.), iz pobijanog rješenja nije vidljivo na koji način je utvrđena vrijednost imovine na kojoj je određena privremena mjera osiguranja, u odnosu na koju vrijednost je izvršena odgovarajuća procjena razmjernosti između vrijednosti te imovine i vrijednosti imovinske koristi koju je okrivljenik ostvario počinjenjem terećenog mu kaznenog djela. S obzirom na te propuste, zaključak iz pobijanog rješenja o ispunjenju uvjeta za određivanje privremene mjere osiguranja na imovini okrivljenika za sada je preuranjen.

 

Ovo osobito stoga kad se uzme u obzir da je vrijednost protupravne imovinske koristi stavljene na teret okrivljeniku najmanje 240.984,50 kuna, dok bi prema dostavljenim podacima informacijskog sustava Porezne uprave, a uzimajući pri tome u obzir najniži iznos prosječne tržišne cijene poljoprivrednog zemljišta (4,54 kn/m2) kao i površinu imovine okrivljenika koja je blokirana pobijanim rješenjem, proizlazilo da u tom slučaju vrijednost blokirane imovine premašuje iznos terećene protupravne imovinske koristi, a što upućuje na nesklad između njezine vrijednosti i vrijednosti koja se osigurava kao imovinska korist, na što s pravom upire u žalbi okrivljenik.

 

Stoga je žalbu okr. Z. Š. trebalo prihvatiti, ukinuti prvostupanjsko rješenje te predmet uputiti sucu istrage na ponovno odlučivanje.

 

Prilikom ponovnog odlučivanja, sudac istrage će, uzevši u obzir sve primjedbe na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na odgovarajući način utvrditi vrijednost imovine u odnosu na koju je predloženo određivanje privremene mjere osiguranja te potom izvršiti odgovarajuću procjenu razmjernosti imovine okrivljenika i imovinske koristi ostvarene terećenim kaznenim djelom, a koju nalaže zahtjev pravične ravnoteže sadržan u st. 2. čl. 1. Protokola broj 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda („Narodne novine“ - Međunarodni ugovori broj 18/97, 6/99-pročišćeni tekst, 8/99-ispravak, 14/02 i 1/06). Potom će donijeti novo i na zakonu utemeljeno rješenje koje će valjano obrazložiti.

 

Slijedom iznesenog, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

 

Zagreb, 25. studenog 2016.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu