P-6961/15

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA                                                                                  P-6961/15 OPĆINSKI SUD U SPLITU             

                                                                                                                         

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

             Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Živomiru Topić, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužitelja pod 1 M. M. iz Š., O.: …, pod 2 S. K. iz K., O.: …, pod 3 D. K. iz K., O.: …, i pod 4 D. K. iz Z., O.: …, oni pod 1, pod 3 i pod 4 zastupani po pun. M. Š., odvj. u T., protiv tuženika E. T. iz O. G., O.: …, zastupan po pun. G. D., odvj. u T., radi zabrane uznemiravanja, nakon glavne i javne rasprave održane dana 26. travnja 2019. god., u prisustvu pun. tužitelja pod 1, pod 3 i pod 4 M. Š. odvj. u T., i pun. tuženika G. D. odvj. u T., dana 17. svibnja 2019. godine,

 

p r e s u d i o  j e :

 

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi;

 

  „-Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe prestane uznemiravati tužitelje pod 1-pod 4 u njihovom vlasništvu nekretnine označene sa čest. zem. 1240/18, K.O. O., a koja nekretnina je u "Elaboratu vještaka" D. B. datum veljače 2018. god., definirana likom koji je omeđen slovima: A,B,C,D,A i ispunjen točkasto plavom šrafurom, i odgovara kat. čest. 1240/18, K.O. O., na način da prestane istu koristiti za prolaz i ulazak na svoju nekretninu bilo pješke ili motornim vozilom, da istu prestane koristiti za postavljanje vodova ili drugi uređaja, te se tuženiku zabranjuje bilo kakvo zadiranje u nekretninu označenu sa čest. zem. 1240/18, K.O. O..

 

-Dužan je tuženik naknaditi tužiteljima pod 1-pod 4 troškove postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi obračunatoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena."

 

              II Dužni su tužitelji pod 1-pod 4, solidarno u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 9.140,62 kn.

 

     Obrazloženje

 

              Tužitelji pod 2-pod 4 i prvotno označena tužiteljica S. R., Š., su dana 18. ožujka 2015.god., podnijeli ex. Općinskom sudu u Trogiru, tužbu protiv tuženika u kojoj navode da je prvotno označena tužiteljica S. R. vlasnica čest.zem. 1240/5 i čest. zgr. 1274, K.O. O., dok su tužitelji pod 2-pod 4 suvlasnici čest.zem. 1240/17, K.O. O.. Nadalje navodi da su prvotno označena tužiteljica i tužitelji pod 2-pod 4 suvlasnici čest.zem. 1240/18, K.O. O., u naravi put. Tuženik je vlasnik čest. zem. 1240/10, K.O. O..

 

              Nadalje navode da su svoju nekretninu kupili od tadašnjih vlasnika B. N. K. ugovorom iz 1977.god., i to kao čest.zem. 1240/5, K.O. O., u površini od 606 m2. Nakon što su kupili ovu nekretninu, izvršili su diobu čest.zem. 1240/5 u čest.zem. 1240/5, čest.zem. 1240/17 i čest.zem. 1240/18, K.O. O., u naravi put za prilaz svojim nekretninama.

 

              Prednik tuženika S. V. pok. L. je protiv tužitelja vodio parnični postupak kod Općinskog suda u Trogiru pod posl.br. P-528/99, koji postupak je pravomoćno okončan. U tom postupku je prednik tuženika odbijen sa tužbenim zahtjevom kojim je tražio da se utvrdi postojanje stvarne služnosti na teret čest.zem. 1240/18, K.O. O..

 

              Tuženik bespravno uznemirava tužitelje u njihovom vlasništvu čest.zem. 1240/18, K.O. O., na način da se koristi ovim putem za ulazak u svoju nekretninu, tvrdeći da isti pripada njemu. Tužitelji su na svom putu u 12. mjesecu 2014.god., postavili lanac, ali tuženik je pokidao taj lanac.

 

              Slijedom navedenog, prvotno označena tužiteljica S. R. i tužitelji pod 2-pod 4 su predložili sudu da donese odluku kojom će tuženiku naložiti da prestane uznemiravati tužitelje u ostvarivanju vlasničkih prava glede čest.zem. 1240/18, K.O. O., na način da prestane koristiti isti za ulazak u svoju nekretninu, te da se kloni svakog takvog i drugog uznemiravanja.

 

              Prvotno označena tužiteljica S. R. i tužitelji pod 2-pod 4 su predložili sudu da odredi i privremenu mjeru osiguranja, kojom će tuženiku zabraniti uznemiravanje tužitelja i njihovih vlasničkih prava na čest.zem. 1240/18, K.O. O., do pravomoćnog okončanja ovog postupka.

 

              Podneskom od 16. svibnja 2016.god., tužitelji su preinačili tužbu na način da je umjesto prvotno označene tužiteljice S. R., tužbi pristupio novi tužitelj pod 1 M. M., Š..

 

              U odgovoru na tužbu od 19. listopada 2016.god., tuženik navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu. Ističe da navodi tužbe uopće ne odgovaraju istini, niti pravom stanju stvari. Isto se potvrđuje time što tužitelji pod 1-pod 4 ni sa čime u tužbi nisu dokazali, niti potvrdili svoje navode.

 

Tužitelji pod 1- pod 4 su pisanim podneskom od 04. svibnja 2018.god., a nakon provedenog geodetskog vještačenja, precizirali tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci presude.

 

U podnesku od 25.svibnja 2018. god., tuženik ističe da se protivi preinaci tužbenog zahtjeva sukladno čl. 190 Zakona o parničnom postupku (N.N. br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, u daljnjem tekstu ZPP).

 

Stranke su zatražile parnični trošak.

 

U dokazne svrhe sud je pregledao dva prikaza z.k. uloška Općinskog suda u Trogiru, zk odjel Trogir-neslužbena kopija sa stanjem na dan 17. ožujka 2015.god., Kupoprodajni ugovor od 05.studenog 1976.god., Aneks kupoprodajnom ugovoru od 19. siječnja 1981.god., Položajni nacrt Zavoda za katastar i geodetske poslove O. T. od 01. studenog 1988.god., Presudu i rješenje Općinskog suda u Trogiru posl.br. P-528/99 od 21. svibnja 2004.god., Presudu Županijskog suda u Dubrovniku posl.br. Gž-618/06 od 27. travnja 2006.god., Izvadak iz zemljišne knjige ovog suda, zk odjel T.-neslužbena kopija sa stanjem na dan 30. svibnja 2016.god., dva Izvatka iz zemljišne knjige ovog suda, zk odjel T.-neslužbena kopija sa stanjem na dan 11.srpnja 2016.god., izveo dokaz očevidom na licu mjesta dana 26.svibnja 2017.god., pregledao vještvo – Elaborat vještaka stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 25. rujna 2017.god., Dopunu vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16. veljače 2018.god., Skicu premjeravanja Z. za katastar i geodetske poslove T. od 24. ožujka 1997.god., S. premjeravanja Z. za katastar i geodetske poslove T. od 04.svibnja 2001.god., S. premjeravanja Z. za katastar i geodetske poslove T. od 24. ožujka 1997.god., Preris katastarskog plana od 18.svibnja 2001.god., izveo dokaz dopunom vještva od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. na raspravnom ročištu dana 05. lipnja 2018.god., pregledao obavijest G. S., U. odjel za komunalno gospodarstvo, redarstvo i mjesnu samoupravu kl. 340-01/19-01/181, U..br. 2181/01-12-02/2-19-2 od 11. ožujka 2019.god., i obavijest O. O., Općinski načelnik kl. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2184-04-1-19-2 od 02. travnja 2019.god., te izveo dokaz saslušanjem tužitelja pod 3, tužiteljice pod 1, te svjedoka M. J., J. T. i M. D. na raspravnom ročištu dana 05. lipnja 2018.godine.

 

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (N.N. br. 91/96, u daljnjem tekstu ZV), propisuje u odredbama čl. 30 st. 1 i st. 2, da je pravo vlasništva stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja, te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima (st. 1). U granicama iz stavka 1. ovoga članka vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari (st. 2).

 

Nadalje je u odredbama čl. 114 ZV-a, propisano da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona (st.1). Na temelju stavka 1 ovoga članka stečeno je pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom. (st.2).

 

U odredbama čl. 167 st. 1 i st. 2 ZV-a propisano, da ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane (st.1). Da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1 ovog članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže (st. 2).

 

Na očevidu dana 26. svibnja 2017.god., tužitelji pod 1-pod 4 su pokazali sudu i prisutnom stalnom sudskom vještaku D. B. dipl.ing.geod., predmet spora navodeći da je sporna čestica u naravi asfaltirani put koji počinje od betonskog zida koji predstavlja zapadnu među kat.čest. 1240/5, te vodi do objekta tužitelja anagrafske oznake ...

 

Stalni sudski vještak za geodeziju D. B. dipl.ing., u vještvu Elaborat vještaka od 25. rujna 2017.god., navodi da je dana 02.rujna 2017.god., pristupio na sporni posjed kako bi izvršio potrebna geodetska mjerenja. U postupku očevida su stranke u postupku pokazale predmet spora, granice svojih nekretnina, te je upravo prema njihovom kazivanju i izvršeno geodetsko mjerenje spornog posjeda. Geodetsko mjerenje je izvršeno GPS uređajem S. S. P. (GNSS), elektrooptičkom totalnom stanicom S. R., kutne točnosti 2 sec. i čeličnom vrpcom, u HTRS 96 koordinatnom sustavu. Prikupljeni terenski podaci su obrađeni u programu S. S. O. i C. S. + I.-u, preračunavanje koordinata je obavljeno u T. aplikaciji, vektorska i rasterska obrada podataka u aplikaciji C. S., obrada teksta i ostala preračunavanja u O. O.-u.

 

Nakon obavljenih geodetskih mjerenja i obrade izmjerenih podataka, odabrane su identične točke i linije uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena. Na temelju točaka i linija uklop/preklopa je izrađen uklop/preklop katastarskog plana i izmjerenog terena, te je na kraju izrađena geodetska skica lica mjesta i zaključak i mišljenje koji su sastavni dio ovog vještva. Osim katastarskog plana u svrhu što točnije identifikacije spornog posjeda su korištene i skice premjeravanja iz arhivske građe katastarskog operata.

 

Na osnovu uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, te uzimajući u obzir skicu premjeravanja iz arhivske građe katastarskog operata, vještak navodi da je nakon napravljenog uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena zaključio da postoji veliko odstupanje katastarskog plana od stvarnog stanja na terenu. To prepisuje nedovoljnoj točnosti katastarskog plana jer je riječ o planu koji je nastao u vrijeme A.U., u mjerilu 1:2880, te iskustveno može reći da cjelokupan katastarski plan K.O. O., u vidu međa odstupa značajno od stanja međa na terenu. Iz tog razloga je naručio u P. uredu za katastar S., I. T., arhivsku građu u obliku skica premjeravanja, a kako bi što točnije identificirao predmet spora. Uzimajući u obzir točnost katastarskog plana (A.Ul. izmjera, kat.plan u mjerilu 1:2880) i površinski kriterij definiran člankom 74. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. 16/07), te uzimajući u obzir arhivsku građu u vidu skica premjeravanja, iznosi mišljenje da predmet spora koji je na geodetskoj skici lica mjesta (poglavlje 4 Prilozi) definiran likom koji je omeđen slovima A,B,C,D,E,F,A, ispunjen točkastom plavom šrafurom, odgovara kat.čest. 1242/8 za cijelo, K.O. O.. Na fotografijama broj 1 i 2 (poglavlje 4 Prilozi) je prikazan predmet spora. Ovdje je važno istaknuti da je put u naravi širok od 3, 25-3,50 m, iako je na skici premjeravanja iz 1977.god. (poglavlje 4 Prilozi) vidljivo da je on pri formiranju kat.čest. 1242/8 bio 3 metra. Razlog tome je što su za susjedne kat.čest. 1246 (skica premjeravanja iz 2001.god., poglavlje 4 Prilozi) i 1240/9, napravljeni geodetski elaborati kojima je evidentirano stvarno stanje na terenu tj. granice tih kat.čest. su definirani zidovima na terenu, te je iz tog razloga put širi nego što je bio u trenutku formiranja kat.čest. 1242/8, K.O. O..

 

U podnesku od 23. studenog 2017.god., tuženik ističe da je potrebno utvrditi da li čest.zem. 1240/18 tj. put, predstavlja javnu cestu ili nerazvrstani put, a sve temeljem Zakona o cestama (N.N. 92/14), a koji Zakon kaže da su javne ceste, ceste razvrstane kao javne ceste sukladno tom Zakonu, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, ili pak nerazvrstane ceste tj. ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona. Navodi da je navedeno vještvo nepotpuno, da nije napravljeno po pravilima struke jer se vještak nije referirao na sve skice izmjere, te je predložio saslušanje vještaka i dopunu vještva.

 

              Na raspravnom ročištu dana 22. siječnja 2018.god., tužitelji pod 1-pod 4 navode da je predmet spora u konkretnom slučaju dio nekretnine označene kao čest.zem. 1240/18, K.O. O.. Prilikom izvršenog očevida na licu mjesta su stranke pokazale upravo ovu nekretninu, te je vještak trebao u tom elaboratu dati vještvo u odnosu na nekretninu čest.zem. 1240/18. Očito je prilikom izvršenog uvida na licu mjesta, prilikom pisanja sud naveo da se identificira kat.čest. 1242/8, K.O. O., pa je tako vještak dostavio vještvo u odnosu na ovu nekretninu. Kako je predmet spora nekretnina označena kao čest.zem. 1240/18, i izvršeni očevid i identifikacija na toj nekretnini, predložili su da sud naloži vještaku da identificira sporni dio predmetne nekretnine.

 

              U dopuni vještva od 16.veljače 2018.god., stalni sudski vještak za geodeziju D. B. dipl.ing.geod., navodi da je od strane suda dobio poziv da na geodetskoj slici lica mjesta prikaže i identificira nekretninu koja ima oznaku kat.čest. 1240/18, K.O. O.. U skladu sa navedenim zahtjevom i uvidom u predmetno vještvo, napravio je geodetsku skicu lica mjesta. Na osnovu uklopa/preklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, uzimajući u obzir točnost katastarskog plana (A.U. izmjera, plan u mjerilu 1:2880) i površinski kriterij definiran člankom 74. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (N.N. 16/07), koristeći metodu preklopa i uklopa katastarskog plana i izmjerenog terena, uvažavajući čvrste nesporne granice na terenu, te vodeći se uputom DGU-a od 10.06.2013.god., Kl. 931-01/13-01/29 vezano za izradu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata, koristeći metodu prilagodbe prikaza okolnih katastarskih čestica koja proizlazi iz navedene upute, napravio je skicu lica mjesta, te u skladu sa zadatkom koji je pred njega stavio sud, iznosi slijedeći zaključak i mišljenje: nekretnina pokazana od strane tužitelja pod 1-pod 4 je ispunjena točkastom plavom šrafurom, omeđena slovima A,B,C,D,A i odgovara kat.čest. 1240/18, K.O. O..

 

              Na raspravnom ročištu dana 22.ožujka 2018.god., tužitelji pod 1-pod 4 navode da nemaju primjedbi na dopunu vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16.veljače 2018.godine.

 

              Kako je već navedeno, tužitelji pod 1- pod 4 su pisanim podneskom od 04. svibnja 2018. god., a nakon provedene dopune geodetskog vještačenja, precizirali tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci presude, i to sukladno skici dopune vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16.veljače 2018.god. (str. 79 spisa).

 

              Preciziranje tužbenog zahtjeva sukladno provedenom geodetskom vještačenju ne predstavlja preinaku tube u smislu odredbi čl. 191 ZPP-a, pa se istoj tuženik nije u mogućnosti protiviti u smislu odredbe čl. 190 ZPP-a, a kako to navodi u podnesku od 25.svibnja 2018.godine.

 

              U dopuni vještva na raspravnom ročištu dana 05. lipnja 2018.god., stalni sudski vještak za geodeziju D. B. dipl.ing.geod., navodi da za predmetnu katastarsku česticu 1240/18, uvidom u arhivsku građu područnog ureda S.- I.T., ne postoji skica izmjere kako je formirana navedena katastarska čestica, a skice evidentiranja objekta na koje se poziva pun. tuženika nisu mjerodavne utvrđivanju međa, znači da mogu služiti kao informacija tadašnjeg stanja u prostoru. Napominje kao što je naveo u vještvu, da se uputom DGU-a iz 2013. god., kao međe evidentiraju stvarne međe na terenu koje nisu sporne u postupku očevida na kojem je bio prisutan i pun. tuženika, a kada su tužitelji pokazali predmet spora koji odgovara njegovoj skici vještva, pun. tuženika nije napomenuo nikakvu drugu verziju međe na terenu, te nikakvo postojanje spora u samom razgraničenju gore navedenih katastarskih čestica. Što se tiče prigovora iz podneska tuženika je li čest. zem. 1240/18 predstavlja javnu cestu ili nerazvrstani put, potrebno se je obratiti O. O..

 

Na upit jeste li prema stanju na terenu uzimali međe, vještak izjavljuje da je odredio međe prema stanju na terenu, i prema preklopu i uklopu s katastarskim planom.

 

              Kod ovog suda je dana 08. travnja 2019.god., zaprimljena zatražena obavijest O. O., Općinski načelnik kl. 940-01/19-01/7, Ur.br. 2184-04-1-19-2 od 02. travnja 2019. god., u kojem se ovaj sud izvješćuje da nije donesena odluka o razvrstavanju ceste u O. G..

 

              Zakon o cestama (N.N. br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), propisuje u odredbama čl. 98 st. 1, da su nerazvrstane ceste, ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovog Zakona, i to posebice:

 

              -ceste koje su na području gradova s više od 35 000 stanovnika, te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste (N.N. br. 54/08,122/08, 13/09, 104/09 i 17/10),

              -ceste koje povezuju naselja,

              -ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja,

              -terminalni i okretišta vozila javnog prijevoza,

              -pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina,

              -druge ceste na području naselja i gradova

 

U odredbi čl. 101. st. 1 Zakona o cestama, propisano je da je nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi.

 

              Pregledom sačinjene skice dopune vještva stalnog sudskog vještaka za geodeziju D. B. dipl.ing.geod. od 16.veljače 2018.god. (str. 79 spisa), a sukladno kojoj su tužitelji pod 1 – pod 4 precizirali tužbeni zahtjev, kao i priložene fotodokumentacije u prilogu vještva - Elaborata imenovanog sudskog vještaka od 25. rujna 2017. god., (st. 65 spisa), nedvojbeno je utvrđeno da sporni dio predmetne nekretnine označene kao čest. zem. 1240/18, K.O. O., a koja nekretnina je u "dopuni Elaborata vještaka" D. B., datum veljače 2018. god., definirana likom koji je omeđen slovima: A,B,C,D,A i ispunjen točkasto plavom šrafurom, i odgovara kat. čest. 1240/18, K.O. O., u naravi predstavlja dio kolnika u O. G., a na koji način je u skici dopune vještva i označen od strane imenovanog sudskog vještaka „U. K.“, a kojom ulicom se nedvojbeno u smislu citirane odredbe čl. 98 st. 1. Zakona o cestama, pristupa do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina, a među kojima nedvojbeno i do stambenog objekata tuženika na adresi O. G..

 

              Radi svega navedenog, a imajući u vidu da je sporni dio predmetne nekretnine označene kao čest. zem. 1240/18, K.O. O., u naravi dio kolnika nerazvrstane ceste - u O. G., i time u vlasništvu O. O. kao jedinice lokalne samouprave, tužbeni zahtjev je u cijelosti odbijen kao neosnovan uslijed pomanjkanja aktivne legitimacije tužitelja pod 1 – pod 4, te je donijeta odluka kao u izreci presude.

 

Odluka o parničnom trošku se temelji na odredbi čl. 154 st. 1 i čl. 155 ZPP-a. Tuženiku su priznati troškovi za zastupanje po punomoćniku, i to za sastav odgovora na tužbu 75 bod., pristup na šest ročišta po 75 bod., pristup na tri ročišta po 18,75 bod., pristup na očevid 75 bod., sastav jednog podneska 75 bod., a priznati su i troškovi PDV-a u iznosu od 1.828,12 kn, sve sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

 

 

U Splitu, 17. svibnja 2019. godine

 

                                                                                                                         S U D A C

 

                                                                                                                       Živomir Topić v.r.

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Žalba se podnosi Županijskom sudu u Splitu, putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

 

DNA: -pun. tužitelja pod 1, pod 3 i pod 4

              -tužitelju pod 2

            -pun. tuženika