- 1 -              Rev 1855/2019-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1855/2019-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Ivana Vučemila člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Z. S. iz V., kojeg zastupa punomoćnik M. K., odvjetnik u Odvjetničkom društvu K. p. u Z., protiv tuženice Republike Hrvatske, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-952/18-2 od 6. kolovoza 2018., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Gž R-952/18-4 od 4. travnja 2019. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-592/17-50 od 7. lipnja 2018., u sjednici održanoj 7. svibnja 2019.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom tuženici je naloženo tužitelju isplatiti iznos od 67.050,16 kn sa zateznom kamatom tekućom na pojedine iznose kako je pobliže određeno u izreci presude (stavak I. izreke) te mu naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 13.375,00 kn sa pripadajućom zateznom kamatom (stavak II. izreke). U stavku III. izreke odbijen je tužitelj sa zahtjevom za isplatom parničnog troška za daljnji iznos od 5.625,00 kn s pripadajućim zateznim kamatama, dok je u stavku IV. izreke odbijen u cijelosti zahtjev tuženici za naknadu parničnog troška.

 

Drugostupanjskom ispravljenom presudom suđeno je:

 

''I. Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-592/17-50 od 7. lipnja 2018. u točci I. izreke (izuzev zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanih u zahtjevu za isplatu zateznih kamata na iznos od 67.050,16 kn) i u točci II. i IV. izreke.

 

II. Prihvaća se žalba tuženice kao djelomično osnovana i preinačava se navedena presuda u dijelu točke I. izreke kojim je naloženo plaćanje zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanih u zahtjevu za isplatu zateznih kamata na iznos od 67.050,16 kn i sudi:

 

Odbija se zahtjev za isplatu zateznih kamata na iznose poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržan u zahtjevu za isplatu zateznih kamata na iznos od 67.050,16 kn.

 

III. Odbija se žalba tužitelja kao djelomično neosnovana i potvrđuje navedena presuda pod točkom III. izreke u dijelu u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 3.750,00 kn.

 

IV. Prihvaća se žalba tužitelja kao djelomično osnovana i preinačava navedena presuda pod točkom III. izreke u kojem nije prihvaćen zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka u iznosu od 1.875,00 kn te se sudi:

 

Nalaže se tuženici da nadoknadi tužitelju i daljnje troškove parničnog postupka u iznosu od 1.875,00, u roku od 8 dana.

 

V. Tuženica je dužna tužitelju nadoknaditi trošak sastava žalbe u iznosu od 103,13 kn, u roku od 8 dana.

 

VI. Odbija se tuženica sa zahtjevom za naknadu troškova žalbe.

 

VII. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za naknadu troškova odgovora na žalbu.''

 

Protiv drugostupanjske presude u dijelu pod stavkom II. izreke, tužitelj podnosi reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'' broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 43/13 i 89/14 - dalje: ZPP). Predlaže da ovaj sud prihvati reviziju, preinači drugostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i tužitelju dosudi i zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak kao sastavnom dijelu bruto plaće tužitelja.

 

Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

Revizija nije osnovana.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka o sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1.-3. čl. 382. st. 2. ZPP.

 

Odredbom čl. 382. st. 3. ZPP propisano je da u izvanrednoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na nju odnose.

 

Dakle, iz sadržaja naprijed navedenih odredaba ZPP, jasno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni je li riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i s tim u vezi dopuštenost revizije, potrebno da izvanredna revizija sadrži sljedeća tri elementa: određeno navedeno pravno pitanje (uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose), da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu i određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Tužitelj smatrajući ga važnim za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni naznačuje pitanje:

 

- ''Ima li radnik pravo na cjelokupni iznos bruto plaće pravo na zatezne kamate u slučaju kada mu poslodavac ne isplati plaću pravovremeno/do dana dospijeća (odnosno, kada poslodavac radniku plati plaću sa zakašnjenjem ili je uopće ne plati), temeljem odredbe čl. 92 st. 3 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17), odnosno, temeljem identične odredbe čl. 84 st. 3 Zakona o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12, 73/13, 93/14), kao i temeljem identične odredbe čl. 83 st. 3 (ili čl. 90 st. 3) ranijeg Zakona o radu (NN 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04, 68/05), u vezi čl. 29 st. 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18), odnosno identične odredbe čl. 277. st. 1 ranijeg Zakona o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99, 88/01)?''

 

Obrazlažući važnost naznačenog pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njihovoj primjeni ukazuje na veći broj drugostupanjskih odluka u kojima su tužiteljima na dosuđene iznose bruto plaće dosuđene zakonske zatezne kamate i na iznose poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak.

 

U konkretnom slučaju drugostupanjski sud djelomično je preinačio prvostupanjsku presudu u dijelu kojim je tužitelju dosuđena zakonska zatezna kamata od iznosa poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sadržanih u zahtjevu za isplatu zateznih kamata na iznos od 67.050,16 kn uz obrazloženje da ove tražbine dospijevaju tek isplatom plaće što znači da dok nisu dospjeli (isplaćene) nema ni pretpostavki ni za dosuđivanje zatezne kamate na iste.

 

U smislu prednjeg, a polazeći od odredbe čl. 392.a st. 2. ZPP-a Vrhovni sud Republike Hrvatske ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo zbog pitanja koje je važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni zbog kojeg je podnesena i koje je u njoj određeno naznačeno kao takvo.

 

U davanju odgovora na postavljeno pitanje potrebno je poći od:

 

- odredbe čl. 82. st. 3. ZR, a prema kojoj plaća iz stavka 1. toga članka obuhvaća osnovnu plaću i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad, te

 

- odredbe čl. 83. ZR prema kojoj se plaća isplaćuje nakon obavljenog rada, plaća i naknada plaće isplaćuje se u novcu, ako Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, za prethodni mjesec se isplaćuje najkasnije do 15.-og u mjesecu, a u smislu tog zakona plaća i naknada plaće su plaća i naknade plaće u bruto iznosu, kao

 

- odredbe čl. 45. st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine" 177/04), a prema kojoj se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava, obustavlja i uplaćuje prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.

 

Plaća koju poslodavac isplaćuje radniku (što podrazumijeva i dodatak na plaću) obuhvaća osim neto plaće koja se isplaćuje neposredno radniku i sva dodatna davanja na nju, a uz to spadaju i porez i prirez na dohodak, koji uz ostalo čine bruto plaću radnika, a koji se međutim obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju prilikom svake isplate, a prema propisima koji važe na dan isplate.

 

Dakle, obveza uplate poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak dospijevaju tek prilikom isplate pojedinog mjesečnog iznosa naknade plaće radniku, te prije toga (prije isplate plaće) takva obveza poslodavca nije dospjela.

 

Zatezna kamata po svojoj pravnoj naravi je sankcija zbog zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze, sve u smislu odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO), što znači da vjerovnik ima pravo potraživati zateznu kamatu na pripadajuću mu novčanu obvezu od dužnika tek nakon što je ova dospjela.

 

U situaciji kao što je konkretna, kada obveza tuženice kao dužnice da isplati porez i prirez na porez na dohodak na dodatak na plaću tužitelju dospijeva tek trenutkom isplate tih iznosa, onda je jasno da tuženica nije došla u zakašnjenje s ispunjenjem te novčane obveze, zbog čega tužitelj ne može osnovano zahtijevati zateznu kamatu na taj iznos, a koji čini dio bruto plaće tužitelja, a kako je to pravilno i ocijenjeno u pobijanoj presudi, a koje pravno shvaćanje prihvaća i ovaj sud.

 

Stoga odgovor na pitanje postavljeno u reviziji glasi: tužitelju ne pripada zatezna kamata na dio dosuđene bruto plaće, a koji se odnosi na predujam poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak.

 

Slijedom navedenog, a kako je djelomičnim odbijanjem zahtjeva tužitelja materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP odbiti reviziju kao neosnovanu.

 

Zagreb, 7. svibnja 2019.

 

                            Predsjednica vijeća:

                            Jasenka Žabčić, v.r.