Broj: Kž 25/17

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Damira Kosa, kao predsjednika vijeće, te Miroslava Šovanja i doc. dr. sc. Marina Mrčele, kao članova vijeća i više sudske savjetnice Martine Setnik, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. B. Č., zbog kaznenog djela iz čl. 291. st. 2. KZ/11, odlučujući o žalbi opt. B. Č. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Puli-Pola od 21. prosinca 2016., br. Kv-I-264/16 (K-25/14), u sjednici održanoj dana 07. veljače 2017.,

r i j e š i o   j e

              Odbija se žalba opt. B. Č., kao neosnovana.

Obrazloženje

Županijski sud u Puli-Pola, rješenjem od 21. prosinca 2016., br. Kv-I-264/16 (K-25/14), pod toč. I. odredio je zabranu otuđenja i opterećenja opt. B. Č. nekretnina upisanih u zk. ul. 4744, poduložak br. 5, etaža 1/9, Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Rovinju – Rovigno (sada Općinskog suda u Puli-Pola) i to posebnog dijela zgrade koji se sastoji od jedne male prostorije (localetto) u prizemlju sl. A, dva skladišta, jedne kuhinje, jedne dvorane u prizemlju sl. A TIP-a 691, s pravom suvlasništva zajedničkih dijelova zgrade ulaza, hodnika, stepeništa, cisterne sl.r,s,t,n, na kč. br. 677/Z, tavana i terase sl.r.z, te praone i dvorišta sl.r. na kč. br. 9570, upisane na optuženog B. Č. u ½ dijela.

Pod toč. II. provedba ove zabilježbe povjerava se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Puli – Pola, a sve sukladno toč. I ovog rješenja.

Pod toč. III. privremena mjera osiguranja može trajati najdulje 60 (šezdeset) dana nakon što sud dostavi predlagatelju osiguranja obavijest o tome da je presuda postala pravomoćna.

Protiv tog rješenja žali se opt. B. Č. putem branitelja S. J., odvjetnika iz R., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupaka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer smatra da se pobijano rješenje ne može ispitati jer ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, čime je povrijeđeno i konvencijsko i ustavno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 6. Konvencije o  zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda i čl. 29. Ustava Republike Hrvatske, te predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, pisanim podneskom od 17. siječnja 2017. br. KŽ-DO-53/17, vratio je spise koji su mu dostavljeni na dužno razgledanje.

Žalba nije osnovana.

Nije u pravu žalitelj kada smatra da je počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka jer da pobijano rješenje nema razloga niti da je činjenično stanje pogrešno i nepotpuno utvrđeno.

Protivno žalbenim navodima osnovano prvostupanjski sud prihvaća prijedlog ošt. Bolnice  P. d. M. H.  iz R., za određivanje privremene mjere osiguranja imovinsko pravnog zahtjeva koji je oštećeniku dosuđen presudom Županijskog suda u Puli od 16. prosinca 2016., br. K-25/14, nakon što je optuženik istom presudom proglašen krivim za počinjenje kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, iz čl. 291. st. 2. Kaznenog zakona – („Narodne novine“ br: 125/11 i 144/12 – dalje u tekstu: KZ/11), pri čemu za svoju odluku prvostupanjski sud, protivno žalbi, daje razloge, koji su utemeljeni na potpuno i pravilno utvrđenom činjeničnom stanju, te ih u cijelosti prihvaća i Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud i na njih upućuje žalitelja radi izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja.

Naime, prvostupanjski sud pravilno nalazi da su ispunjeni uvjeti iz čl. 160. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11 – odluka Ustavnog suda i 143/12 - dalje u tekstu: ZKP/08), da se prema odredbama koje vrijede za ovršni postupak (čl. 344. st. 1. Ovršnog zakona, „Narodne novine“ br. 112/12, 25/13 i 93/14 - dalje u tekstu OZ/12), odrede privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog zbog počinjenja navedenog kaznenog djela, jer postojanje tražbine čini vjerojatnim sama činjenica da je donesena navedena osuđujuća presuda sa dosuđenim imovinskopravnim zahtjevom, a činjenice da je optuženik u mirovini, da nema drugih znatnih novčanih primanja niti druge vrjednije imovine, koje ne osporava niti žalitelj u podnesenoj žalbi, opravdavaju zaključak da postoji objektivna opasnost da bi optuženik mogao u razdoblju do pravomoćnosti presude spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine oštećenika time što bi svoju imovinu mogao otuđiti ili s njome raspolagati na drugi način.

Prema tome, za svoja utvrđenja prvostupanjski sud je dao razloge koji nisu žalbenim navodima s uspjehom osporeni, a istovremeno je i činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno.

Kako ispitivanjem pobijanog rješenja nije utvrđeno da bi ga donijelo neovlašteno tijelo, odnosno da bi bio povrijeđen zakon na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

Zagreb, 07. veljače 2017.