Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
Broj: Kž-Us 7/17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Damira Kosa, kao predsjednika vijeća, te Miroslava Šovanja i doc. dr. sc. Marina Mrčele, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Martine Setnik, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog T. J. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 328. stavka 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. - dalje u tekstu: KZ/11) i drugih, odlučujući o žalbama okrivljenog A. B., okrivljenog D. K., okrivljenog S. D. i okrivljenog I. V. podnesenima protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci od 29. studenog 2016. broj Kov-Us-8/2016-80, u sjednici održanoj 7. veljače 2017.,
r i j e š i o j e
Prihvaćaju se žalbe okrivljenog A. B., okrivljenog D. K., okrivljenog S. D. i okrivljenog I. V., ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Obrazloženje
Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Rijeci, na temelju članka 351. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08), odbijeni su kao neosnovani prijedlozi za izdvajanje iz spisa kao nezakonitih dokaza i to okrivljenog D. M. podnesenog po braniteljici, odvjetnici R. S., okrivljenog D. K. podnesenog po braniteljici, odvjetnici V. M., okrivljenog J. S. podnesenog po branitelju, odvjetniku A. Š., okrivljenog A. Ž. podnesenog po braniteljici, odvjetnici K. L., okrivljene S. M. podnesenog po braniteljici, odvjetnici J. M., okrivljenog I. V. podnesenog po branitelju, odvjetniku A. R., svih posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te tajnog praćenja i tajnog snimanja osoba iz konkretnog postupka; okrivljenog Z. N. podnesenog po braniteljici, odvjetnici G. L. i okrivljenog A. B. podnesenog po branitelju, odvjetniku H. B., svih naloga Županijskog suda u Rijeci, sudaca istrage u odnosu na određene posebne dokazne radnje nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu te tajnog praćenja i tajnog snimanja osoba iz konkretnog postupka; okrivljenog V. K. podnesenog po branitelju, odvjetniku G. G., dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu u odnosu na okrivljenog D. M. i okrivljenog V. K. navedenih na stranicama 72 do 104 obrazloženja optužnice; okrivljenog S. D. podnesenog po branitelju, odvjetniku N. F., posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu navedenih na stranicama 69 do 71 obrazloženja optužnice; okrivljenog M. B. podnesenog po branitelju, odvjetniku A. D., posebnih dokaznih radnji nadzora i tehničkog snimanja telefonskih razgovora i drugih komunikacija na daljinu u odnosu na okrivljenog T. J. navedenih na stranicama 68 i 69 obrazloženja optužnice te okrivljenog D. K. podnesenog po braniteljici, odvjetnici V. M., vage oduzete pretragom doma i drugih prostora okrivljenog D. K.
Protiv tog rješenja žalbu je podnio okrivljeni A. B. putem branitelja, odvjetnika H. B. bez izričitog navođenja žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine.
Žalbu protiv tog rješenja podnio je i okrivljeni D. K. putem braniteljice, odvjetnice V. M., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa kao nezakoniti izdvoje dokazi pribavljeni posebnim dokaznim radnjama i to tajno snimljeni razgovori, kao i slike pribavljene tajnim praćenjem i tehničkim snimanjem, dok se u odnosu na dokaz pronađene vage predlaže da se pobijano rješenje preinači na način da optužno vijeće, sukladno članku 351. stavku 2. ZKP/08, na ročištu ispita svjedoke pretrage i policijske službenike na ranije iznesene okolnosti obavljene pretrage i da na temelju takvih dokaza donese odluku o zakonitosti dokaza pronađene vage.
Protiv tog rješenja žali se i okrivljeni S. D. putem branitelja, odvjetnika N. F. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, povrede kaznenog zakona te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući da se pobijano rješenje preinači na način da se iz spisa izdvoje kao nezakoniti dokazi svi oni navedeni u izreci pobijanog rješenja, podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Žalbu protiv tog rješenja podnio je i okrivljeni I. V. putem branitelja, odvjetnika A. R., ne navodeći izrijekom žalbene osnove, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet uputi prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
Spis predmeta je, sukladno članku 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Žalbe okrivljenog A. B., okrivljenog D. K., okrivljenog S. D. i okrivljenog I. V. su osnovane.
Svi žalitelji u svojim žalbama, kao i u prijedlozima za izdvajanje dokaza kao nezakonitih o kojima je odlučeno pobijanim rješenjem, u bitnome upiru na nezakonitost posebnih dokaznih radnji zbog nevaljano obrazloženih naloga suca istrage kojima su te radnje naložene, a okrivljeni A. B. tvrdi da su iz tog razloga nezakoniti dokazi i sami nalozi. Okrivljenici A. B., S. D. i I. V. posebne dokazne radnje smatraju nezakonitim dokazima i stoga što u odnosu na njih niti nisu bili izdani nalozi za njihovo provođenje, nego se u odnosu na te okrivljenike radi o tzv. slučajnom nalazu.
U odnosu na prvonavedene žalbene prigovore svih žalitelja prije svega treba navesti da je odredbom članka 335. stavka 8. ZKP/08 izričito propisano da se dokazi prikupljeni provođenjem posebnih dokaznih radnji kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana iz članka 332. stavka 1. ZKP/08 ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku ako su radnje iz članka 332. ZKP/08 poduzete protivno odredbi članka 332. istoga Zakona. Prema odredbi članka 332. stavka 1. ZKP/08, posebne dokazne radnje određuju se pisanim, obrazloženim nalogom suca istrage. Međutim, nijednom odredbom ZKP/08 nije propisano da bi takvi nalozi bili nezakoniti dokazi zbog postojanja određenih propusta u njihovom obrazlaganju niti je to razlog ex lege nezakonitosti dokaza koji bi bili pribavljeni provođenjem na temelju takvih naloga posebnih dokaznih radnji kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana. Da je tako, jasno proizlazi i iz odredbe članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08 kojom je propisano da su nezakoniti oni dokazi koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka i koji su izričito predviđeni ZKP/08, što nije slučaj u odnosu na postupanje suprotno odredbi članka 332. stavka 1. ZKP/08.
Sama okolnost izdavanja naloga suca istrage kojim su određene posebne dokazne radnje kojima se privremeno ograničavaju određena ustavna prava građana na zahtjev državnog odvjetnika pretpostavlja postojanje općih uvjeta propisanih odredbom članka 332. stavka 1. ZKP/08 – postojanje osnova sumnje da je određena osoba sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz kataloga propisanog člankom 334. ZKP/08, a izvidi kaznenih djela se ne bi mogli provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće. Budući da ti opći uvjeti za izdavanje naloga moraju biti obrazloženi već u zahtjevu državnog odvjetnika („na pisani obrazloženi zahtjev državnog odvjetnika“), samo izdavanje takvih naloga inkludira prihvaćanje argumenata navedenih u zahtjevu državnog odvjetnika za njihovo izdavanje.
Međutim, uvažavajući pravo građana čija se ustavna prava ograničavaju izvršavanjem takvih naloga da problematiziraju (ne)postojanje općih uvjeta za njihovo izdavanje, sud kojemu je podnesen prijedlog za izdvajanje kao nezakonitih dokaza rezultata takvih naloga zbog nevaljanosti u njihovim obrazloženjima dužan je pažljivo analizirati sadržaj svakog pojedinog zahtjeva državnog odvjetnika i priložene mu građe i potom se u odnosu na svaki pojedini izdani nalog suca istrage izričito očitovati jesu li u vrijeme njegova izdavanja bili ispunjeni opći uvjeti propisani odredbom članka 332. stavka 1. ZKP/08 – postojanje osnova sumnje da je određena osoba sama počinila ili zajedno s drugim osobama sudjelovala u kaznenom djelu iz kataloga propisanog člankom 334. ZKP/08, a izvidi kaznenih djela se ne bi mogli provesti na drugi način ili bi to bilo moguće samo uz nerazmjerne teškoće.
Budući da u konkretnom slučaju nalozi suca istrage o posebnim dokaznim radnjama nisu valjano obrazloženi, a prvostupanjski sud se, odlučujući o prijedlozima okrivljenika za izdvajanje dokaza kao nezakonitih, nije izričito očitovao o tome jesu li u vrijeme izdavanja tih naloga bili ispunjeni opći uvjeti propisani odredbom članka 332. stavka 1. ZKP/08, pobijano rješenje je prihvaćanjem žalbi svih žalitelja trebalo ukinuti i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će pažljivo analizirati sadržaj svakog pojedinog zahtjeva državnog odvjetnika i priložene mu građe i potom se u odnosu na svaki pojedini izdani nalog suca istrage o provođenju posebnih dokaznih radnji izričito očitovati jesu li u vrijeme njegova izdavanja bili ispunjeni opći uvjeti propisani odredbom članka 332. stavka 1. ZKP/08. Od takvog će utvrđenja ovisiti i odgovor na pitanje jesu li sporni nalozi izdani suprotno potonje navedenoj zakonskoj odredbi, što bi eventualno moglo rezultirati time da se prikupljeni podaci ne mogu upotrijebiti kao dokaz u postupku.
Što se tiče žalbenih navoda okrivljenih A. B., S. D. i I. V. da su posebne dokazne radnje nezakoniti dokazi i stoga što u odnosu na njih niti nisu bili izdani nalozi za njihovo provođenje, nego se u odnosu na te okrivljenike radi o tzv. slučajnom nalazu, ovdje se samo načelno navodi (a imajući u vidu razloge ukidanja pobijanog rješenja u odnosu na sve okrivljenike pa tako i ove u pogledu odluke o prijedlozima za izdvajanje kao nezakonitih dokaza posebnih dokaznih radnji) da se, prema već ranije izraženom stanovištu Vrhovnog suda Republike Hrvatske, dokazi pribavljeni provođenjem posebnih dokaznih radnji iz članka 332. ZKP/08 mogu valjano upotrijebiti, ne samo prema osobi prema kojoj su te radnje naložene, nego i prema trećim osobama koje su se zatekle u sferi kriminalne djelatnosti osoba prema kojima se provodi radnja iz članka 332. stavka 1. ZKP/08 pod uvjetom da ta kriminalna aktivnost ulazi u ostvarenje bića kaznenog djela predviđenog katalogom kaznenih djela iz članka 334. ZKP/08. Naravno, uz uvjet da su te radnje provedene na temelju valjanog naloga suca istrage.
Okrivljeni D. K. je u pravu i kada u svojoj žalbi upire na to da je prvostupanjski sud prije odlučivanja o zakonitosti vage koja je pronađena prilikom pretrage njegovog doma i drugih prostora i oduzeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta trebao postupiti sukladno odredbi članka 351. stavka 2. ZKP/08, odnosno provesti prethodno suđenje o zakonitosti tog dokaza.
Naime, sukladno odredbi članka 250. točke 7) ZKP/08 zapisnik o pretrazi i dokaz pribavljen pretragom ne mogu se upotrijebiti kao dokaz u postupku ako je pretraga provedena bez osobe koja mora prisustvovati pretrazi (članak 254. stavak 2.), a sukladno odredbi članka 254. stavka 2. ZKP/08, pretrazi doma ili drugih prostora moraju biti prisutna najmanje dva punoljetna građanina kao svjedoci. Dakle, svjedoci pretrage moraju biti istodobno prisutni u prostoru gdje se obavlja pretraga kroz cijelo vrijeme pretrage na način da su u objektivnoj mogućnosti pratiti rad policijskih službenika (koja mogućnost se uvijek ocjenjuje uzimanjem u obzir okolnosti konkretnog slučaja) jer se tako osigurava pravilnost načina obavljanja radnji u okviru same pretrage.
Obrazlažući zašto smatra neosnovanim prijedlog obrane okrivljenog D. K. za izdvajanje iz spisa predmeta kao nezakonitog dokaza vage koja je pronađena prilikom pretrage doma i drugih prostora tog okrivljenika i potom od istoga oduzeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, prvostupanjski sud najprije opisuje sve radnje koje su poduzete u vezi te pretrage, a koje su propisane ZKP/08 kao formalni uvjet valjanosti provođenja te radnje te potom zaključuje da je zapisnik o toj pretrazi iznimno precizno i uredno sastavljen te da na isti, kao ni na potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta, nije bilo primjedbi, a u samom zapisniku svjedoci pretrage bili su upućeni na ispravnost pretrage, no nisu stavili nijednu primjedbu pa, uzimajući u obzir da ni iz obrane okrivljenika nisu proizlazili podaci da svjedoci pretrage nisu vidjeli pronalazak upravo tog predmeta, ne postoje okolnosti koje upućuju na nezakonitost pretrage, a onda ni pronađenih predmeta. Iz navedenih razloga prvostupanjski sud nije prihvatio ni prijedlog obrane tog okrivljenika da se u odnosu na zakonitost dokaza oduzete vage provede prethodno suđenje o zakonitosti dokaza.
Uzevši, međutim, u obzir navode iz prijedloga okrivljenog D. K. za izdvajanje iz spisa predmeta kao nezakonitih dokaza zapisnika o pretrazi doma i drugih prostora (listovi 1347-1350) te vage pronađene tom pretragom i oduzete uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta (list 1353), a koji prijedlog je istaknut u odgovoru tog okrivljenika na optužnicu i potom ponovljen na sjednici optužnog vijeća prvostupanjskog suda održanoj 29. studenog 2016. – da je vaga koja je pronađena prilikom pretrage doma i drugih prostora tog okrivljenika i potom od istoga oduzeta uz potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta pronađena na prvom katu u spremištu kuće od strane samo jednog policijskog službenika i to u trenutku dok su se on, drugi policijski službenik i oba svjedoka nalazili na gornjem katu, odnosno u trenutku pronalaska vage nisu bila neposredna nazočna ni oba svjedoka ni okrivljenik - prvostupanjski sud je, bez obzira na formalnu valjanost samog zapisnika o tako provedenoj pretrazi (koju ni žalitelj ne osporava), trebao postupiti sukladno članku 351. stavku 2. ZKP/08 i provesti prethodno suđenje o zakonitosti dokaza.
Stoga je prihvaćanjem žalbe okrivljenog D. K. pobijano rješenje trebalo ukinuti i u tom dijelu te predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje tijekom kojega će prvostupanjski sud, prije svega, postupiti sukladno članku 351. stavku 2. ZKP/08. U tom smislu zakazat će ročište na kojem će ispitati svjedoke pretrage i policijske službenike navedene u zapisniku o pretrazi doma i drugih prostora (listovi 1347-1350) na sve okolnosti provođenja pretrage, a osobito one koje se odnose na sam trenutak pronalaska sporne vage, radi utvrđivanja svih činjenica odlučnih za zakonitost dokaza i donošenje pravilne odluke o njihovom izdvajanju ili neizdvajanju iz spisa predmeta.
Slijedom svega izloženoga, na temelju članka 494. stavka 3. točke 3. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.
Zagreb, 7. veljače 2017.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.