Broj: Kž-Us 12/17

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Damira Kosa kao predsjednika vijeća, doc. dr. sc. Marina Mrčele i Miroslava Šovanja kao članova vijeća te više sudske savjetnice Martine Setnik kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene B. Č. i dr., zbog kaznenog djela iz članka 291. stavka 1. i drugih Kaznenog zakona, odlučujući o žalbi oštećene kao tužiteljice Općine V. izjavljenoj protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku od 17. siječnja 2017. broj Kov-Us-12/16., u sjednici održanoj 14. veljače 2017.,

r i j e š i o   j e

Žalba oštećene kao tužiteljice Općine V. se prihvaća te se ukida pobijano rješenje.

Obrazloženje

Rješenjem Županijskog suda u Osijeku na temelju članka 344. stavka 2. u svezi s člankom 355. stavkom 1. točkom 4. i stavkom 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“, broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13. i 152/14. - dalje u tekstu: ZKP/08.) odbačena je optužnica oštećenog kao tužitelja Općine V.

Protiv tog rješenje podnijela je žalbu oštećena kao tužiteljica putem punomoćnika, odvjetnika D. R., bez navođenja zakonske osnove za podnošenje žalbe, a s prijedlogom da pobijano rješenje bude ukinuto i predmet vraćen Županijskom sudu u Osijeku na daljnje postupanje.

Žalba je osnovana.

Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje vodeći računa samo o nazivu podneska, a ne i o sadržaju, odnosno o njegovom pravnom značenju s obzirom na pravnu situaciju u kojoj je podnesen. Naime, podnesak s nazivom „optužnica“ oštećena kao tužiteljica podnijela je nakon što je po članku 55. stavku 2. ZKP/08. upućena od državnog odvjetnika da ima pravo preuzeti kazneni progon u roku osam dana nakon primitka rješenja o odbačaju kaznene prijave. Taj podnesak ima pravni značaj izjave oštećene kao tužiteljice o preuzimanju kaznenog progona nakon državnoodvjetničkog odbačaja kaznene prijave.

Zato je prvostupanjski sud podnesak koji ima navedeni značaj, a očito pogrešno naslovljen kao „optužnica“, trebao proslijediti sucu istrage u smislu članka 213.c ZKP/08. Treba navesti da je oštećena kao tužiteljica podnijela i drugi podnesak u kojem je predložila sucu istrage dokazne radnje ispitivanje osumnjičenika. No, bez obzira na to, podnesak s nazivom „optužnica“ u stvari je izjava o preuzimanju progona pa je prvostupanjski sud taj podnesak s pogrešnim nazivom trebao proslijediti nadležnom tijelu na postupanje, odnosno sucu istrage s napomenom da je riječ o izjavi o preuzimanju kaznenog progona.

Zbog pogrešnog naziv podneska podnositelj ne smije trpjeti štetu (falsa nominatio non nocet) jer je iz sadržaja podneska razvidno da je riječ o očitovanju oštećene kao tužiteljice o poduzimanju kaznenog progona nakon odbačaja kaznene prijave. Suprotno postupanje bi onemogućilo oštećenu kao tužiteljicu u preuzimanju kaznenog progona nakon odbačaja kaznene prijave, a na to pravilno upire žalitelj.

Stoga je na temelju članka 494. stavka 3. podstavka 3) ZKP/08. odlučeno kao u izreci. Prvostupanjski sud će podnesak oštećene kao tužiteljice nazvan „optužnica“ dostaviti sucu istrage na postupanje s napomenom da je riječ o izjavi o preuzimanju kaznenog progona nakon državnoodvjetničkog rješenja o odbačaju kaznene prijave.

Zagreb, 14. veljače 2017.