Px-113/14.

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

 

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

 

PRESUDA

 

             

Općinski sudu u Splitu po sutkinji Jeleni Lončar, u pravnoj stvari tužitelja: 1. P. P. pok. P., OIB: ……., S., D. Š. 1, 2. Z. Ž. pok. I., OIB: …., S., T. 35, 3. M. Ž.-K., OIB: …., S., I. 1, 4. I. Ž. sin Z., OIB: …., S., M. 30, 5. I. V. pok. P., OIB: ….., ………, C., koje zastupa punomoćnik M. V., odvjetnik iz S., L. 14, protiv tuženika: M. P. pok. S., zvani M., OIB: …., S., P. V. 11, kojeg zastupaju punomoćnici iz O. društva L., V. i partneri, S., S. 4, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 15. siječnja 2019. u prisutnosti tužiteljice pod 1. P. P., punomoćnika tužitelja M. V., tuženika M. P. i zamjenika punomoćnika tuženika J. M., odvjetnika u O. društvu L. i partneri, 28. veljače 2019.,

 

p r e s u d i o  j e

 

1. Razvrgava se zajednica nekretnina stranaka na način da temeljem Vještva (Dopunjeno II.) sudskog vještaka za geodeziju Z. R. "Split, 2.03.2017." i Dodatnog mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina D. S. "Split, travanj 2018.g.", koje Vještvo i Dodatno mišljenje čine sastavni dio ove presude:

 

1)     Tužiteljima P. P. pok. P. iz S., D. Š. 1, OIB: ………., Z. Ž. pok. I. iz S., T. 35, OIB ….., M. Ž.-K. iz S., I. 1, OIB: …., I. Ž. Z. iz S., M. 30, OIB: ….. i I. V. pok. P., …….., N. V., B.C. V. 1E1, C., OIB: ……….., zajedno, a međusobno na način da na P. P. otpada 1/2 (jedna polovina) dijela, na Z. Ž. 1/12 (jedna dvanaestina) dijela, na M. Ž.-K. 1/12 (jedna dvanaestina) dijela, na I. Ž. 1/12 (jedna dvanaestina) dijela i na I. V. 1/4 (jedna četvrtina) dijela cjeline, a sve s naslova njihovog ranijeg zajedničkog suvlasničkog dijela od ukupno 132/384 (sto trideset dva/tristo osamdeset četiri) dijela cjeline, u vlasništvo za cijelo i posjed pripadaju sljedeće nekretnine položene u K.O.S.:

 

a)      kat. čest. zem. 1126, odnosno z.k. čest. zem 5911, površine 206 m2,

b)     kat. čest. zem. 1920/1, odnosno z.k. čest. zgr. 656, površine 14 m2,

c)      kat. čest. zem. 1920/1, odnosno dio z.k. čest. zgr. 658, površine 10 m2,

d)     kat. čest. zem. 1920/2, odnosno z.k. čest. zgr. 659, dio u površini od 32 m2,

e)      kat. čest. zem. 1902, površine 1585 m2, odnosno, z.k. čest. zgr. 649 površine 25 m2, z.k. čest. zem. 5861 površine 65 m2, z.k. čest. zem. 5863 površine 38 m2, z.k. čest. zem. 5864 površine 554 m2 i z.k. čest. zem. 6865 površine 928 m2,

f)       kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2, odnosno z.k. čest. zem. 5873 površine 432 m2, z.k. čest. zem. 5855/1 površine 1020 m2 i z.k. čest. zem. 5856 površine 104 m2, i

g)     dio kat. čest. zem. 1919, odnosno dio z.k. čest. zgr. 658 površine 22 m2 i dio z.k. čest. zgr. 659 površine 33 m2,

 

time da će nekretnine označene kao z.k.čest.zem. 5873 i z.k. čest. zem. 5855/1 koje nisu pripale tužiteljima zajedno za cijelo već u utvrđenom geometrijski odvojenom te izgledom i površinom definiranom samostalnom dijelu, biti predmetom parcelacije u zasebnom upravnom postupku nadležnog tijela, time da će novoformirane parcele dobiti novi identifikacijski broj.

 

2)     Tuženiku M. M. P. pok. S. iz S., P. V. 11, OIB: ….., a sve s naslova njegovog ranijeg suvlasničkog dijela od ukupno 252/384 (dvjesto pedeset dva/tristo osamdeset četiri) dijela cjeline, u vlasništvo za cijelo i posjed pripadaju sljedeće nekretnine položene u K.O.S.:

 

a)      kat. čest. zem. 1914, odnosno z.k. čest. zem 5855/2, površine 179 m2,

b)     dio kat. čest. zem. 1919, odnosno z.k. čest. zgr. 650 površine 90 m2, z.k. čest. zgr. 651 površine 108 m2 i z.k. čest. zgr. 652 površine 32 m2,

c)      kat. čest. zem. 1926, odnosno z.k. čest. zem.5885 i 5886, površine 1615 m2,

d)     kat. čest. zem. 1917, odnosno z.k. čest. zem. 5855/1 površine 841 m2, dio z.k. čest. zem. 5873 površine 432 m2 i z.k. čest. zem. 5866 površine 223 m2,

e)      kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2, odnosno, z.k. čest. zem. 5860,

f)       kat. čest. zem. 1899, odnosno z.k. čest. zem. 5915/1 površine 393 m2,

g)     kat. čest. zem. 1898, odnosno z.k. čest. zem 5915/2 površine 42 m2,

a)      kat. čest. zem. 526/1, odnosno z.k. čest. zem. br.6322 površine 1204 m2

b)     dio kat. čest. zem. 1915, odnosno z.k. čest. zem. 5873 površine 797 m2,

 

time da će nekretnine označene kao z.k. čest. zem. 5873 i z.k. čest. zem. 5855/1 koje nisu pripale tuženiku za cijelo već u utvrđenom geometrijski odvojenom te izgledom i površinom definiranom samostalnom dijelu, biti predmetom parcelacije u zasebnom upravnom postupku nadležnog tijela, time da će novoformirane parcele dobiti novi identifikacijski broj.

 

2. Dužan je tuženik, a s naslova razlike procijenjene prometne vrijednosti između nekretnina koje su njemu pripale u isključivo vlasništvo temeljem ove presude i procijenjene prometne vrijednosti nekretnina koje su zajedno pripale u isključivo vlasništvo tužiteljima, a sve prema mjeri ranijih suvlasničkih dijelova stranaka, u roku od 15 dana isplatiti tužiteljima zajedno ukupan iznos od 384.500,00 (tristo osamdeset četiri tisuće petsto) kuna sa zateznom kamatom od presuđenja, dakle od 28. veljače 2019. pa do konačne isplate, po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

 

3. Na temelju ove presude i u roku od 15 dana ovlašteni su tužitelji zajedno, a međusobno prema mjeri svojih suvlasničkih dijelova, kao i tuženik, a  za sve nekretnine koje su im pripale u vlasništvo za cijelo, kod nadležnog suda zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva u zemljišnoj knjizi na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje vlasničkih prava s imena one druge strane, dok su stranke u odnosu na nekretnine za koje će biti proveden postupak parcelacije u skladu s ovom presudom i u skladu s ishodom pravomoćno okončane parcelacije, ovlaštene i to tužitelji zajedno, a međusobno prema mjeri svojih suvlasničkih dijelova,  kao i tuženik, zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva novoformiranih nekretnina koje su im pripale u vlasništvo temeljem ove presude i provedene parcelacije na svoje ime za cijelo, uz istodobno brisanje vlasničkih prava s imena one druge strane.

 

4. Dužan je tuženik u roku od 15 dana solidarno naknaditi tužiteljima parnični trošak u iznosu od 83.887,50 kuna sa zateznom kamatom od presuđenja, dakle od 28. veljače 2019. pa do konačne isplate, po stopi koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

 

Za više traženo na ime potraživanja troškova postupka, tužbeni zahtjev odbija se kao neosnovan.

Obrazloženje

 

              U tužbi, zaprimljenoj 14. lipnja 1993. (tužitelj je tada bio P. P.), je navedeno kako je pravomoćnom i izvršnom presudom Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem IIP-379/92. od 2. prosinca 1992. izvršena dioba imovine pok. M. P. između braće P. P., S. i M.. Tom diobom P. P. je u posjed i vlasništvo uz ostale nekretnine pripao i dio u predjelu R., koje nekretnine je otac tuženika, sada pok. S., a sada i tuženik posjedovao jer je dogovor bio da tužitelj u zamjenu za svoje nekretnine u R. koristi č. zgr. 396 z.u. 657 k.o. S. i terasu zapadno sagrađenu na čest. zem. 3510/2 k.o. S.. Navedenom presudom P. P. je pozvan na predaju navedene nekretnine tuženiku, glede čega je vođen ovršni postupak pred ovim sudom pod poslovnim brojem I-659/93. Tuženik inzistira na predaji nekretnina koje su godinama bile u posjedu P. P., to je osnovan i zahtjev P. P. da mu tuženik preda u posjed i vlasništvo nekretnine koje su njemu diobom pripale, a sada su u posjedu tuženika. Tuženik odbija predati P. P. nekretnine koje predstavljaju kuću i dvor označene kao čest. zem. 5890/1, kat. oznake čest. zem. 1919, površine 402 m2 (u naravi kuća) i čest. zem. 5891, kat. oznake 1921, površine 166 m2 (u naravi dvor), sve k.o. S. koje pripadaju P. P., a koje je u posjed dobio njegov pok. otac, time da ih ima predati kada tužitelj bude pozvan na predaju kuće u S.. Kako sada tuženik traži predaju kuće u S. u navedenom izvršnom postupku, to je osnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik preda označene nekretnine u predjelu R.. Predlaže sudu donijeti presudu kojom će se utvrditi da su diobom iz 1946. nekretnine označene kao čest. zem. 5890/1 (kat. oznake 1912) površine 402 m2 u naravi kuća u R., čest. zem. 5891, površine 166 m2 u naravi dvor, čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 703, čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 704) čest. zem. 6160, 5917/2, 5917/5, 5912, 5860, 5855, 5873, 2750/442, 2750/588 i čest. zem. 5890/1, sve k.o. S. pripale P. P..

 

U odgovoru na tužbu, zaprimljenom 13. srpnja 1993., tuženik je naveo kako je u tužbi navedeno niz neistina koje predstavljaju zloupotrebu prava. P. P. uporno pokušava tuženika onemogućiti u nesmetanom korištenju njegovih nekretnina. Točno je da je pravomoćnom presudom Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem IIP-379/92. od 2. prosinca 1992. utvrđeno da je 1946. izvršena dioba imovine sada pok. M. P. između tužitelja i braće S. i M.. P. P. je pripao u vlasništvo dio nekretnine u predjelu R. što tuženik, a ni njegov otac sada pok. S. nisu osporavali. Međutim u cijelosti je netočno da se radilo o zamjeni nekretnina kako je to u tužbi navedeno, što je kao nesporno utvrđeno u postupku pod poslovnim brojem IIP-379/92. S druge strane, tuženik ne osporava tužiteljevo pravo na 1/3 dijela čest. zem. 5890/1 (kat. čest. 1919) pa je neistina da tuženik odbija predati dio te nekretnine niti je tužitelj to od njega tražio. Ističe kako P. P. u tužbi stalno barata pojmom nekretnine iako bi trebao baratati sa pojmom "dio nekretnine". U činjeničnom opisu tužbe navode se samo 2 nekretnine i to čest. zem. 5890/1 (kat. čest. 1919) i čest. zem. 5891 (kat. čest. 1921), sve k.o. S., da bi se u tužbenom zahtjevu tim nekretninama pridružile i druge nekretnine bez ikakvog obrazloženja, jer se traženje tih drugih nekretnina i ne može ničim obrazložiti. Što se tiče čest. zem. 5890/1 (kat. čest. 1919) u naravi kuća, tuženik nije osporavao niti osporava tužiteljevo pravo na 1/3 dijela iste. Dioba između tužitelja i njegove sada pok. braće izvršena je 1946. kada je kuća u cijelosti izgorjela (zapaljena je 1942.). Prednik tuženika, njegov sada pok. otac S., zajedno sa svojom suprugom P. Z. isključivo od svojih sredstava, a po odobrenju svoje braće, dakle i tužitelja, adaptirao je današnju zgradu koja je površine 10 x 4 metra, a 1970. do kuće je dogradio kuhinju. Današnji izgled zgrade nikako ne odgovara izgledu zgrade kakav je bio kada je dioba izvedena. Tužitelj sa svojom porodicom živio je na V. kod sestre T., da bi po završetku II. svjetskog rata, kao borac NOV, dobio stan u S., a u S. je preselio nakon smrti strine K. i to u zgradu koju i danas koristi i koja mu je pripala u dio i koju je nadogradio. Odnosi između braće bili su više nego li bratski, tako da su se redovito posjećivali, skupa jeli, pili, međusobno pomagali, svatko je obrađivao svoj dio kako su se bili podijelili i nikada nije bilo spora. U odnosu na čest. zem. 5891 (kat. čest. 1921), tuženik ne spori tužiteljevo pravo na 1/6 dijela iste, iako je ta zemlja vlasništvo V. C. J. i dr. U cijelosti je proizvoljan navod iz tužbe kako tuženik ima predati navedene nekretnine kada tužitelj bude pozvan na predaju kuće u S.. Naime, P. P. je odavno bio pozvan na predaju dijela kuće u S. koji je pripao diobom tuženiku zbog kojeg odbijanja je i došlo do postupka pod poslovnim brojem IIP-379/92., a tužitelj i danas koristi svoj dio kuće u S.. Tuženik nikada tužitelju nije sporio njegovo pravo na 1/3 dijela čest. zem. 5890/1 i 1/6 dijela čest. zem. 5891, a niti je tužitelj do podnošenja ove tužbe tražio predaju dijela nekretnine jer da je to tražio do tužbe ne bi ni došlo. Što se tiče ostalih nekretnina navedenih u tužbenom zahtjevu, a koje se ne navode u činjeničnom opisu tužbe, tuženik ne spori tužiteljevo pravo na 1/3 dijela čest. zem. 2750/442 i 2750/88 u naravi šuma, ali za te nekretnine nije izvršena dioba pa neka tužitelj zatraži diobu. Čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 703), čest. zem. 6164/1 (kat. čest. 704) i čest. zem. 6160 predstavljaju zemljište koje je kupio pok. M. P. i oporučno ostavio tuženiku pa tužitelj na tim nekretninama nema nikakvo pravo. Čest. zem. 5917/2, 5917/5 i 5912 su odavno podijeljene među strankama, a ove su pripale tuženiku, tako da tužitelj nema nikakvo pravo na tim nekretninama. U blizini ovih čestica postoje one koje su pripale tužitelju, a imaju naziv O. Čest. zem. 5860 u diobi je pripala prednicima tuženika tako da tužitelj nema nikakvih prava na nju. Čest. zem. 5855 i 5873 su također podijeljene među strankama, radi se o zemlji zv. P. tako da svaki drži svoj dio koji ima posebnu oznaku kat. čest. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

 

Podnescima od 7. veljače 1994., 17. srpnja 2000., 16. svibnja 2002., 22. prosinca 2003., 26. studenog 2013. uređivan je tužbeni zahtjev, a isti je konačno postavljen podneskom od 24. listopada 2018., a kako je to navedeno u izreci ove odluke.

 

Raspravnim rješenjem od 24. listopada 2006. sud je utvrdio prekid postupka zbog smrti tužitelja P. P..

 

Raspravnim rješenjem od 21. svibnja 2007. određen je nastavak postupka.

 

Općinski sud u S. je 4. lipnja 2007. pod poslovnim brojem IP-239/07. donio presudu  kojom je odbio tužbeni zahtjev tužitelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice stranaka na nekretninama označenim kao čest. zem. 5855, 5856, 5860, 5864, 5866, 5885, 5886, 5911 i 6322 te č. zgr. 650, 656 i 659, sve z.u. 561 k.o. Solin te č. zgr. 651 z.u. 464 k.o. S. (zv. A.) izgrađena na čet. zem. 5890/1 što u naravi predstavlja kuću u D. R., anagrafske oznake S., P. V. 1, sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja P. P. za 2108/6144 dijela, a tuženika M. P. za 4036/6144 dijela, č. zgr. 649, 652 i 658 te čest. zem. 5861, 5865, 5863, 5873 ,5915/1/2, sve z.u. 1655 k.o. S. i sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja P. P. za 132/384 dijela, a tuženika M. P. za 252/384 dijela, tako da se prema mjeri suvlasničkih dijelova stranaka ima izvršiti materijalna dioba predmetnih nekretnina, a ako ista ne bi bila moguća tada civilna dioba.

Navedena presuda je ukinuta rješenjem Županijskog suda u S. pod poslovnim brojem Gž-2565/08. od 19. ožujka 2010. te je predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Općinski sud u S. je 12. svibnja 2014. donio presudu pod poslovnim brojem P-2152/10. kojom je usvojio tužbeni zahtjev te utvrdio razvrgnuće zajednice nekretnina stranaka na nekretninama označenim kao:

a) č. zgr. 650, 656 i 659 sve z.u. 561 k.o. S. te č. zgr. 651 z.u. 464 k.o. S. (zv. A.) i sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja zajedno za 2108/6144 dijela cjeline, a tuženika M. P. za 4036/6144 dijela cjeline,

b) č. zgr. 649, č. zgr. 652, č. zgr. 658 z.u. 1655 k.o. S. i sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja za 132/384 dijela cjeline, a tuženika M. P. za 252/384 dijela cjeline, tako da se prema mjeri suvlasničkih dijelova stranaka ima izvršiti materijalna dioba predmetnih nekretnina, a ako ista ne bi bila moguća, tada civilna dioba.

dok je odbijen dio tužbenog zahtjeva tužitelja na razvrgnuće zajednice nekretnina stranaka označenih kao:

a) čest. zem. 5855/1, 5855/2, 5856, 5860, 5864, 5866, 5885, 5886, 5911 i 6322, sve z.u. 561 k.o. S., sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja zajedno za 2108/6144 dijela cjeline, a tuženika M. P. za 4036/6144 dijela cjeline,

b) čest. zem. 5861, 5865, 5863, 5873, 5915/1/2 sve z.u. 1655 k.o. S. sve dosadašnjeg suvlasništva tužitelja za 132/384 dijela cjeline, a tuženika M. P. za 252/384 dijela cjeline, tako da se prema mjeri suvlasničkih dijelova stranaka ima izvršiti materijalna dioba predmetnih nekretnina, a ako ista ne bi bila moguća, tada civilna dioba.

 

Rješenjem Županijskog suda u S. od 7. listopada 2014. pod poslovnim brojem Gžp-758/14. je ukinuta presuda Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem P-2152/10. od 12. svibnja 2014. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem rješenja o nasljeđivanju K. suda u S. pod poslovnim brojem O-70/59. od 26. ožujka 1960., zk izvatka za z.u. 1665 k.o. S., za z.u. 561 k.o. S., za z.u. 2543 k.o. S., za z.u. 1513 k.o. S., posjedovnih listova broj 537, 536, 764, 765, 1354, 1355, sve k.o. S., izvatka iz katastra zemljišta broj 1355, 1354,  764, 765, sve k.o. S.,  zemljišnoknjižnog izvatka nekretnina upisanih na ime P. P. pok. D. u k.o. S., zk izvatka za z.u. 464 k.o. S., popisnog lista za z.u. 561 k.o. S., popisnog lista za z.u. 1655 k.o. S., smrtnog lista Klasa: 223-06/06-10/5845, Ur. broj: 2181-06-06-2 od 23. listopada 2006., ugovora o dosmrtnom uzdržavanju od 12. lipnja 2006., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-551/76. od 20. lipnja 1977., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-524/39. od 12. travnja 1999., dosudnice pod poslovnim brojem O-524/39. od 26. lipnja 1946., rješenja Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-551/76. od 25. travnja 1978., oporuke P. M. pok. D. sastavljene pred Općinskim sudom u S. pod poslovnim brojem O-551/76., Pi-85/76. 15. ožujka 1976., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-1195/73. od 9. veljače 1993., rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-1195/73., oporuke P. S. pok. D. sastavljene pred Općinskim sudom u S. pod poslovnim brojem O-24/72., Pi-279/69. IIR-1907/69. od 29. prosinca 1969., prijedloga za izvršenje od 10. svibnja 1993., prigovora dužnika od 24. svibnja 1993. pod poslovnim brojem I-659/93., zapisnika Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem IIP-298/82. od 16. siječnja 1991., zapisnika Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem IIP-298/82. od 1. lipnja 1982., zk izvatka za z.u. 464 k.o. S., skice mjerenja i prijavnog lista Zavoda za katastar i geodetske poslove od 8. travnja 1981., prerisa katastarskog plana broj 21,22 k.o. S., izvoda iz posjedovnog lista broj 3090 k.o. S., izvoda iz posjedovnog lista broj 1374 k.o. S., izvoda iz posjedovnog lista broj 4111 k.o. S., sporazuma od 27. prosinca 1983., rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika M. I. iz S. pod poslovnim brojem O-1430/04., O-305/05., UPP/OS-89/05., ugovora o  izvedbi vodovodnog priključka na javnim prometnicama broj 3542/S od 25. kolovoza 1999., posjedovnog lista broj 4111 od 20.ožujka 2014.g., spisa ovog suda IIP-1310/93., IIP-298/82. te IIP-1918/88., saslušanjem tužitelja P. P. i tuženika M. P. u svojstvu stranaka, svjedoka M. P., N. J., L. P., V. V., P. P., R. M., M. K., I. J., dopunskog saslušanja P. P. i M. P. u svojstvu stranaka, pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Z. R. od 12. travnja 2016., pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka D. S. od 10. listopada 2016., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Z. R. od 8. veljače 2017., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Z. R. od 3. ožujka 2017., dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka D. S. od 17. travnja 2018.

 

Punomoćnici stranaka su popisali parnični trošak.

 

Tužbeni zahtjev je osnovan.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Kotarskog suda u S. pod poslovnim brojem O-70/59. od 26. ožujka 1960. utvrđeno je da je isto doneseno iza pok. P. D. pok. P. te da njegovu ostavinsku imovinu sačinjavaju nekretnine upisane u z.u. 561, 464, 1655, sve k.o. S., a njegovim nasljednicima temeljem oporuke od 19. srpnja 1954. i ustupa proglašeni su P. M. za 56/192 dijela, P. S. za 68/192 dijela i P. P. za 68/192 dijela te P. M. pripada pravo doživotnog plodouživanja uz ovlaštenja da za slučaj potrebe može prodati, vrhu 96/192 dijela, koji pripadaju nasljednicima M., S. i P. i to svakom po 32/192 dijela.

 

Čitanjem zk izvatka za z.u. 561 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao č. zgr. 368 "kuća stojna", č. zgr. 650 "kuća", č. zgr. 656 "kućica", č. zgr. 659 "kuća", čest. zem. 3222/3 "vinograd", čest. zem. 3223/1 "pašnjak", čest. zem. 3224 "oranica", čest. zem. 3227 "vinograd", čest. zem. 3312/1 "vinograd", čest. zem. 3361/2 "oranica", čest. zem. 3366 "neplodno", čest. zem. 5855/1 "oranica", čest. zem. 5855/2 "oranica", čest. zem. 5856 "pašnjak", čest. zem. 5860 "oranica", čest. zem. 5864 "vrtal", čest. zem. 5866 "vrtal", čest. zem. 5885 "oranica", čest. zem. 5886 "oranica", čest. zem. 5911 "oranica" upisani suvlasnici P. M. D. za 135/6144 dijela, T. V. ž. M. za 45/6144 dijela, M. M. ž. A. za 45/6144 dijela, M. P. pok. S. za 6099/18432 dijela, P. M. – M. pok. S. za 5559/18432 dijela, P. P. pok. P. rođ. P. za 6099/73728 dijela, I. V. pok. P. za 6099/73728 dijela, Z. Ž. pok. I. za 2033/73728 dijela, M. Ž. kći Z. za 2033/73728 dijela, I. Ž. sin Z. za 2033/73728 dijela, P. P. pok. P. rođ. P. za 6099/73728 dijela.

 

Čitanjem zk izvatka za z.u. 2543 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao čest. zem. 5912 "pašnjak" površine 204 m2, čest. zem. 5917/5 "oranica" površine 26 m2 i čest. zem. 5917/2 "oranica" površine 932 m2 kao suvlasnici upisani P.-S. P. za ¼ dijela, P. P. za 11/192 dijela, P. M. za 9/192 dijela, T. V. za 3/192 dijela, M. M. za 3/192 dijela, P. M. za 59/192 dijela i P. M.-M. za 59/192 dijela.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 1355 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretnini označenoj kao čet. čest. zem. 1921 (zk čest. zem. 5891) kao posjednici upisani P. M. pok. S., M. za 5/30 dijela, P. S., D. za 5/30 dijela, R. J. ž. M. rođ. V. za 3/30 dijela, V. V. I. za 6/30 dijela, Ž. P. pok. P. za 3/30 dijela, V. C. ud. M. za 1/10 dijela, P. P. pok. D. za 1/6 dijela.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 1354 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao kat. čest. 1754/1 (zk čest. zem. 2750/442), kat. čest. 1754/3 (zk čest. zem. 2750/588) i kat. čest. 1919 (zk čest. zem. 5890/1) kao posjednici upisani P. M. pok. S., P. Z. ud. S. i P. P. pok. D. za po 1/3 dijela.

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 764 k.o. S. utvrđeno je da je na nekretninama označenim kao kat. čest. 703 (zk čest. zem. 6164/1), kat. čest. 704 (zk čest. zem. 6164/1), kat. čest. 705 (zk čest. zem. 6160), kat. čest. 1123/1 (zk čest. zem. 5917/2), kat. čest. 1123/3 (zk čest. zem. 5917/5), kat. čest. 1897 (zk čest. zem. 5912), kat. čest. 1903 (zk čest. zem. 5860), kat. čest. 1914 (zk čest. zem. 5855), kat. čest 1915 (zk čest. zem. 5873), kat. čest. 4541/1 (zk čest. zem. 258/2), kat. čest. 4541/3 (zk čest. zem. 258/7), kat. čest. 4541/4 (zk čest. zem. 258/2), kat. čest. 5014 (zk čest. zem. 3262) kao posjednik za cijelo upisan P. M. pok. S..

 

Čitanjem izvatka iz katastra zemljišta broj 765 k.o. S. utvrđeno je da je na kat. čest. 1121 (zk čest. zem. 2750/581), kat. čest. 1162 (zk čest. zem. 5918), kat. čest. 1900 (zk čest. zem. 2750/449), kat. čest. 1916 (zk čest. zem. 5855), kat. čest. 1920/1 (zk čest. zem.5889), kat. čest. 1920/2 (zk čest. zgr. 656), 2024 (zk čest. zem. 5818/1), kat. čest. 4601 (zk čest. zem. 229/2), kat. čest. 4611 (zk čest. zem. 3215/2), kat. čest. 5063 (zk čest. zem. 3361/1), kat. čest. 6360 (zk čest. zgr. 395) kao posjednik za cijelo upisan P. P. pok. D..

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-551/76. od 20. lipnja 1977. utvrđeno je da ostavinsku imovinu pok. M. P. pok. D. sačinjavaju nekretnine upisane u z.u. 55, 464, 561, 551, 657, 1513, 1578, 1655, 2334 i 3032, sve k.o. S., a njegovim nasljednicima temeljem oporuke od 15. ožujka 1976. i međusobnog sporazuma nasljednika o raspodjeli ostavinske imovine proglašeni su P. P. – J. ud. M. – supruga ostavitelja za kuću sa okolnim zemljištem oko kuće u S. u cijelosti i P. M. – M. pok. S. – nećak ostavitelja za nekretnine u S. u cijelosti, izuzev nekretnine pripale udovi P. P..

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-524/39. od 12. travnja 1999. utvrđeno je da je isto doneseno iza pok. P. M. pok. P. i susljedne smrti P. K. ud. M. te da u njegovu ostavinu spada kao naknadno pronađena imovina čest. zem. 3361/1 z.u. 562 k.o. S.. Na temelju dosudnice ovog suda pod poslovnim brojem O-524/39. od 26. studenog 1946. kojim je utvrđena ostavinska imovina i proglašeni nasljednici, naknadno pronađena imovina čest. zem. 3361/1 z.u. 562 k.o. Solin raspoređuje se tako da pripada P. M. pok. D., P. S. pok. D., P. I. pok. D. i P. P. pok. D. za po ¼ dijela.

 

              Čitanjem dosudnice pod poslovnim brojem O-524/39. od 26. lipnja 1946. utvrđeno je da je istom utvrđeno da ostavština P. M. pok. P. temeljem oporuke i susljedne smrti P. K. ud. M. pripada P. M., S., I. i P. za po ¼ dijela i to nekretnina upisani u z.u. 464, 657, 561, 1573, 1578, 1655, 55, 2334.

 

              Čitanjem rješenja Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-551/76. od 25. travnja 1978. utvrđeno je da se istim dopunjuje rješenje o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-551/76. od 20. lipnja 1977. na način da se imovina ostavitelja sastoji i od nekretnina upisanih u z.u. 2543 k.o. S., a u drugom dijelu navedeno rješenje ostaje nepromijenjeno.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-1195/73. od 9. veljače 1993. utvrđeno je da naknadno pronađenu imovinu iza pok. P. S. pok. D. predstavljaju nekretnine č. zgr. 395 za ¼ + 11/192 dijela z.u. 657 k.o. S. te na temelju rješenja o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-1195/73. od 16. rujna 1974. je proglašen nasljednik P. M. pok. S. za cijelo.

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u S. pod poslovnim brojem O-1195/73. utvrđeno je da ostavinsku imovinu pok. P. S. pok. D. sačinjavaju nekretnine upisane u z.u. 55, 462, 551, 561, 1513, 1578, 1655, 2334, 2543 i 3032, sve k.o. S. i 464 k.o. S., kat. čest. 2025 – zemlja zvana P. v. k.o. S. i zemlja zvana K. označena kao kat. čest. 3077, 0388/1, 3131, 3132, sve k.o. K., a njegovim nasljednicima temeljem oporuke S. 29. prosinca 1969." proglašeni su: J. S. na nekretnini P. v. označena kao kat. čest. 2025 k.o. S., J. N. ž. I. na nekretnini K. označena kao kat. čest. 3077, 3088/1, 3132, sve k.o. K. te P. M. na ostalim nekretninama i P. Z. ud. S. pripada pravo doživotnog plodouživanja na nekretninama koje su pripale P. M..

 

Čitanjem zk izvatka za z.u. 464 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretnini označenoj kao č. zgr. 651 kao suvlasnici upisani P. M. za 7200/61440 dijela, P. M. za

135/6144 dijela, T. V. za 45/6144 dijela, M. M. za 45/6144 dijela, M.-M. P. za 3770/61440 dijela, M. P. za 11150/61440 dijela, M. P. za 16740/61440 dijela, P. P. pok. P. rođ. P. za 6099/73728 dijela, I. V. pok. P. za 6099/73728 dijela, Z. Ž. pok. I. za 2033/73728 dijela, M. Ž. kći Z. rođ. Ž. za 2033/73728 dijela, I. Ž. za 2033/73728 dijela, P. P. za 6099/73728 dijela.

 

              Čitanjem zk izvatka za z.u. 1655 k.o. S. utvrđeno je da su na nekretninama označenim kao č. zgr. 649, 652, 658, čest. zem. 5861, 5863, 5865, 5873, 5915/1, 5915/2 kao suvlasnici upisani P. M. za 9/384 dijela, T. V. za 3/384 dijela, M. M. za 3/384 dijela, M.-M. P. za 115/384 dijela, M. P. za 127/384 dijela, P. P. 381/4608, I. V. pok. P. za 381/4608 dijela, Z. Ž. za 127/4608 dijela, M. Ž. za 127/4608 dijela, I. Ž. za 127/4608 dijela, P. P. za 381/4608 dijela.

 

              Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 765 k.o. S. utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo na nekretninama označenim kao kat. čest. 1126, 1916, 1920/1, 1920/2, 4601, 4611, 5063, 6360 upisan P. P. pok. D..

 

              Čitanjem prijepisa posjedovnog lista broj 764 k.o. S. utvrđeno je da je kao posjednik za cijelo na nekretninama označenim kao kat. čest. 703, 704, 705, 1881, 1897, 1902, 1903, 1914, 1915, 1917, 1923, 1957, 4574, 4936, 5011, 5012, 5013, 5014/1, 6359 upisan M. P. pok. S..

 

              Čitanjem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika M. I. iz S. pod poslovnim brojem O-1430/04., O-305/05., UPP/OS-89/05. utvrđeno je da ostavinsku imovinu pok. P. P. sačinjavaju nekretnine:

a)      ¼+11/192+5/48 dijela č. zgr. 396 z.u. 55

b)     1/144 dijela čest. zem. 6163/2, 6164/2, 6165/1, sve z.u. 462

c)      15/128+165/6144+1/48+10200/61440+5/48 dijela č. zgr. 651 z.u. 464

d)     1/150 dijela č. zgr. 83/3 z.u. 551

e)      295/2048+1/48+1020/6144+5/48 dijela čest. zem. 3222/3, 3223/1, 3224, 3227, 3312/1, 3361/2, 3366, 5855, 5856, 5860, 5864, 5866, 5885, 5886, 5911, 6322, č. zgr. 368, 650, 656, 659, sve z.u. 561

f)       ¼+11/192+5/48 dijela č. zgr. 395 z.u. 657

g)     ¼+11/192+5/48 dijela čest. zem. 2750/442, 2750/587, 2750/588, 2750/457, sve z.u. 1513

h)     885/3072+5/48 dijela čest. zem. 3312/2, 3332, sve z.u. 1578 (temeljem članka 38. i 39. ZON)

i)       1/8+11/384+68/384+5/48 dijela čest. zem. 5861, 5865, 5863, 5873, 5915/1, 5915/2, č. zgr. 649, 652, 658, sve z.u. 1655

j)       59/192+5/48 dijela čest. zem. 3510/2, 3510/4, sve z.u. 2334 (temeljem članka 38. i 39. ZON)

k)     1/4+11/192+5/48 dijela čest. zem. 5912, 5917/1, 5917/2, 5917/3, 5917/4, 5917/5, 5917/6, sve z.u. 2543

l)       ¼ dijela čest. zem. 361/1 z.u. 562 sve k.o. S.

m)   vanknjižno vlasništvo kat. čest. zem. 1921 u naravi dvor D. R. površine 166 m2 za 1/6 dijela, kat. čest. zem. 1900 K. T. u naravi pašnjak površine 341 m2 za cijelo, kat. čest. zem. 6915 M. u naravi pašnjak površine 608 m2 i kat. čest. zem. 6916 M. u naravi pašnjak u površini od 216 m2 za 1/8, dijela, sve k.o. S.

n)     grobnica broj 17, grobno polje V od 8 ukopnih mjesta na N. groblju u S.

te su njegovim nasljednicima na navedenim nekretninama proglašeni:

-          M. P. nekretnine od a) do n) za ¼ dijela i pravo doživotnog plodouživanja na nekretnini označenoj kao č. zgr. 395 z.u. 657

-          P. P. nekretnine od a) do n) za ¼ dijela

-          I. V. nekretnine od a) do n) za ¼ dijela

-          Z. Ž. nekretnine od a) do n) za 1/12 dijela

-          M. Ž. nekretnine od a) do n) za 1/12 dijela

-          I. Ž. nekretnine od a) do n) za 1/12 dijela.

 

Iz iskaza P. P. proizlazi kako je 1946. iza smrti strine pok. K. P. uradio diobu s braćom M. i S. te je gospodarska štala u S. dodijeljena pok. S., a on je ostao u S. pošto je dobio stambenu kuću koja je bila 80 % oštećena od bombardiranja za vrijeme II. svjetskog rata. Kuća u R. nije bila u sklopu imovine pok. K. P. već je to očevina pa radi toga ista nije ušla u diobu 1946. Kuća u R. je bila vlasništvo oca koji je umro 1959. te navodi kako ima pravo vlasništva 1/3 dijela te kuće. Stambena zgrada za razliku od gospodarske štale mogla se obnoviti i u njoj se moglo živjeti, dok je gospodarska štala služila u gospodarstvene svrhe za odlaganje sijena, alata i slično. Stambena zgrada koju je dobio diobom bila je u sklopu s gospodarstvenom štalom, ali pod različitim brojevima čestica zemlje u zemljišnim knjigama. Braća su se 1946. usmeno dogovorili da gospodarska štala pripadne pok. S., M. je dobio vrt u sastavu gospodarske štale, a on stambenu zgradu. Iste godine je ušao u posjed gospodarske štale pošto je pok. S. dio očevine uzeo u posjed od ove zajedničke kuće u R.. Nakon smrti brata M., koji je oporučno ostavio svoj dio M. P., isti na kući u R. ima 2/3 dijela, a on 1/3 dijela. Poslije rata se trebalo boriti za goli život te je od strane Odbora za kuću u R. bio dodijeljen građevinski materijal zajedno na sva tri brata. Pomagali su pok. S. oko građevinskih radova, odnosno pokrivanja kuće. Pok. S. je najviše vremena proveo na izgradnji kuće i iznutra je istu uređivao. Nije bratu ništa prigovarao za nadogradnju, niti je on njega što pitao, a računao je kako će mu prepustiti 1/3 dijela kuće u R., a on njemu zauzvrat gospodarsku štalu. Pok. S. je živio do 1971., bili su u dobrim odnosima, ali nisu razgovarali o ovoj zamjeni. Gospodarska štala je 1943. bila porušena u bombardiranju te ju je poslije rata popravljao. Površine je 8 x 8 m i u sklopu nje je teraca koja je diobom 1946. pripala pok. S.. Sve do 1980. je bio u posjedu gospodarske štale kada mu je tuženik htio nasilnim putem oduzeti posjed te je htio nešto uređivati. Tome se usprotivio i smatrao je da ga isti ucjenjuje, a to je zaključio iz njegovih postupaka jer smatra da se trebalo rješavati jedno i drugo, odnosno gospodarsku štalu i njegovih 1/3 dijela kuće u R.. Zato traži 1/3 dijela kuće i zemlje u R.. Napominje kako su se 1946. podijelile kuće i zemlje koje su bile u vlasništvu strica, a kuća u R. je bila očevina te su 1946. podijelili samo ono što je bilo iza smrti pok. strine. Popravljale su se u isto vrijeme i njegova stambena kuća u S. i kuća u R.. Nije se protivio popravku kuće u R. od strane pok. S., a pok. S. se nije protivio popravku gospodarske štale od njegove strane.

 

Iz iskaza tuženika M. P. proizlazi kako su tri brata P., S. i M. podijelili zemlju iza smrti njihova strica M. P. 1946. i to imanje koje se nalazilo u S. na način da je njegovom ocu pripala gospodarska štala, teraca, mali vrt do puta – srednji dio imanja, P. P. je pripala stojna kuća u kojoj stanuje, dok je M. pripala mala kućica s vrtom. Sva braća su stupila u posjed, a njegov otac je gospodarsku štalu držao u posjedu, odnosno sjeća se da je ista davana u najam nekim mesarima za držanje stoke, a kasnije su tu držali poljoprivredni materijal i alat, odlagali krompir jer su imali dosta zemalja te da ne nose daleko u R., ostavljali su u toj gospodarskoj štali. Tako je bilo sve do 1960. kada ga je stric pitao da mu da ključeve od gospodarske štale da može držati neke svoje stvari pored njegovih. Predao mu je ključ te je sve bilo u dobrim međuljudskim odnosima, sve do 1971. kada je umro njegov otac. Poslije smrti oca od P. P. je tražio da mu preda ključ od gospodarske štale da bi istu renovirao na što P. nije htio ustupiti ključ te se već dugi niz godina vodi parničnih postupak između njih. Do 1971., dok je otac bio živ, imali su samo jedan ključ gospodarske štale koji se nalazio kod strica P. P. te je poslije smrti oca morao iznijeti iz gospodarske štale jer više nije obrađivao zemlju u S.. Poslije toga je tražio od tužitelja da mu preda ključeve od iste da bi je renovirao. I kuća u R. kao i imanje je bilo vlasništvo njegovog djeda te su još za života istog njegovi sinovi podijelili imanje osim kuće, a nije mu poznato zašto kuća nije podijeljena, jer nije bilo potrebno, budući su tužitelj i drugi stric imali svoje kuće. Ova kuća je u tijeku II. svjetskog rata bila bombardirana te su ostali samo goli zidovi, ali je njegov otac istu popravio, a nakon toga, oko 60-ih godina je nadograđena jedna kuhinjica. Danas je ta kuća iznutra renovirana, koliko se moglo, ista je pod krovom sa nadograđenom kuhinjom koja je pod teracom. Za sve vrijeme kada je vršena adaptacija kuće u R. tužitelj nije imao primjedbi, a isto nisu ni pitali za suglasnost, kao ni drugog strica. Smatra kako do ove parnice ne bi ni došlo da stric M. njemu nije ostavio svoj dio imanja te tako ima pravo na kuću u R. i to očev i stričev dio. Ne osporava tužitelju njegov dio kuće u R., ali ne u ovakvom stanju u kavom se kuća nalazi danas. Istovremeno kada je vršena rekonstrukcija i adaptacija kuće u R., tužitelj je vršio adaptaciju kuće u S., popravljao je i gospodarsku štalu, ali mu oni nisu dali suglasnost i to je novijeg doba, nešto je pokrivao sa trnitom, odnosno salonit pločom. Kada je tužitelj stavljao salonit ploče na gospodarsku štalu, tuženik se tome protivio te je iste i sam skidao te je dolazila i policija radi toga. U kući u R., koja je bombardirana u II. svjetskom ratu su sigurno stanovali njegovi roditelji, a ne sjeća se jesu li stanovali i stričevi tj. tužitelj i stric M.. Na prvoj adaptaciji kuće, onoj odmah poslije rata, isključivo su i jedino radili njegovi roditelji i sestre, a najstarija sestra je rođena 1931. Imanje u R. je podijeljeno za života djeda, a odmah poslije rata su se tri brata između sebe podijelila i isti uživaju posjed do danas, osim što nije podijeljena kuća u R.. Djed je nakon toga otišao u podstanare u S. te su ga braća – njegovi sinovi posjećivali. Djed je imao male zemlje u R., a najviše zemlje su braća naslijedila iza smrti djedovog brata, odnosno M. P.. Koju zemlju je naslijedio tužitelj, a koju njegov otac nije se mogao točno izjasniti, zna da su zemlje bile jedna do druge i da su se braća sporazumjela jer su bili u dobrim međuljudskim odnosima. Njegovi roditelji su mu rekli što su naslijedili jer se točno zna tko je što naslijedio.

 

Iz iskaza svjedokinje M. P. proizlazi kako je u braku sa tužiteljem P. P. od 1938. te se sjeća da su došli stanovati kod pok. strine K. P. 1945., a ista je umrla 1946. kada je izvršena podjela njezine imovine. Iza njene smrti P. P. je naslijedio sjevernu stranu kuće u kojoj sada stanuju, a bilo je dogovoreno da otac tuženika preuzme sredinu, dok treći brat južni dio s vrtlom. Dok je K. P. bila živa su u dogovoru s istom uzeli kredit jer su mislili izgraditi kuću, koju su nastavili graditi poslije njene smrti, a za njezina života su počeli popravljati predmetnu gospodarsku štalu, a što su kasnije i nastavili. Gospodarsku štalu u nasljedstvo je dobio otac tuženika, ali je nikada nije koristio, odnosno sjeća se da je jednu sezonu ostavljao nekoliko vreća krumpira, jer nije mogao sve odmah odnijeti u svoju kuću u R., a za ostale stvari isti nikada je nije koristio te nije ni imao ključ od gospodarske štale jer za tu sezonu je uzeo ključ od njih i ključ bi im odmah vratio. Gospodarsku štalu su popravljali, održavali, a otac tuženika, a kasnije ni tuženik nisu dolazili pomagati za istu, ali se nisu ni suprotstavljali. Između oca tuženika i njenog supruga, a odmah iza smrti i diobe imovine iza pok. K. P. bio je razgovor, gdje je njen suprug rekao svom bratu, ocu tuženika, hoće li zajedno popravljati gospodarsku štalu, na što mu je isti odgovorio da je njemu tu voda, da mu je gore – misli se na kuću u R., čist zrak, a o kući u R., odnosno o njezinom zajedničkom popravljanju tada nije bilo ni govora, jer ista u to vrijeme još nije bila podijeljena, jer je otac, njen svekar još uvijek bio živ. Otac tužitelja je umro 1959. te je kuća u R. podijeljena između tri brata, ali je ista u ratu bila zapaljena te je 50-ih godina dobiven građevinski materijal na ime ratne odštete. Sudjelovali su svi i obitelj tuženika i njena obitelj te su čak i udate sestre došle pomagati. Ista je uređena na način da je bila useljiva te je u njoj ostao stanovati otac tuženika s obitelji, dok je brat M. imao svoju kuću, a oni su se uselili u kuću koju su sagradili pored gospodarske štale otac tuženika je nastavio adaptirati tijekom vremena kuću u R. i nadogradio je jednu kuhinju. Dok su isti adaptirali kuću, nisu se njima obraćali, odnosno njenom suprugu da traže dozvolu za adaptaciju, a oni ih nisu sprječavali u adaptaciji jer su smatrali da je štala njihova, odnosno da je došlo do zamjene, jedno za drugo u smislu da je gospodarska štala njihova, a dio kuće u R. koju je naslijedio njen suprug da je od oca tuženika, odnosno tuženikova. Dobri međuljudski odnosi su bili sve do 1980. kada je tuženik pitao ključ od gospodarske štale da je preuzme, što su oni odbili te je došlo do parnice. Podigli su kredit, odnosno njen suprug osobno kod Hipotekarne banke pri Kotarskom odboru, današnje S. banke i to u dogovoru sa K. P., a na imanje pok. strica koje se nalazilo u S.. Kredit je glasio na 40.000,00 tadašnjih dinara. Prilikom uređenja kuće u R. da bi ista bila useljiva pri gradnji je sudjelovao suprug od sestre tužitelja, građevinski poduzetnik pok. I. K.. Dok je bio živ svekar, isti je za života davao, kako bi se koji od sinova odselio i osnivao obitelj po ¼ dijela zemljišta te je tako i njen suprug dobio ¼ dijela zemljišta dok je još bio mladić, a zna da je na tuženiku ¾ dijela zemlje jer je dobio i dio od strica. Koliko joj je poznato bile su 24 parcele u R. u vlasništvu pok. svekra, a suprug je dobio 6 parcela te potražuju onaj dio koji njega pripada, odnosno razliku od ¼ dijela koju je isti dobio za obradu do 1/3 dijela koju je isti naslijedio. Svekar je živio van kuće, odnosno budući je imao dosta djece nije stanovao sa brojnom obitelji u kući u R. prije nego što je ista izgorjela, već je stanovao na raznim mjestima, jer je tražio gdje će stanovati, budući je imao drugu suprugu. Suprug je plaćao porez od 1946. i 1959. kada je izvršena dioba, a porez iz 1946. plaćaju na onaj dio koji je dobiven iza P. K., a porez koji je rekla da plaćaju od 1959. odnosi se na ono što su već radili kad je otac bio živ, odnosno na ono što je njen suprug naslijedio.

 

Iz iskaza svjedokinje N. J. (sestra tuženika) proizlazi kako je kuća u R. izgorjela 1942., zapaljena je za vrijeme II. svjetskog rata, tada je imala 9 godina budući je rođena 1933. Prije nego je ista zapaljena u njoj je stanovala obitelj strica P. te njena obitelj, otac majka i četvoro djece. Ista se sastojala od konobe, hodnika i još jedne prostorije u podrumu, a poviše su bile dvije sobe te potkrovlje koje je koristio tužitelj kada se oženio, od 1938. sve dok kuća nije zapaljena, kada je tužitelj otišao na V., a njegova supruga u izbjeglištvo da bi poslije završetka rata došli živjeti u S. u kući gdje i danas stanuju, a koju je naslijedio od pok. strica. Nakon što je kuća izgorjela ostali su bez krova nad glavom te su tako živjeli na raznim mjestima sve do završetka rata kada su dobili građevinski materijal da poprave kuću pa je njen otac pozvao braću, tužitelja i brata M. da isti ako hoće učestvuju u izgradnji da im bude lakše, ali nisu htjeli pa im nisu ni pomogli u izgradnji kuće tako da su sve morali sami. Ona i sestra su prenosile pijesak, cigle, drva i sve što je bilo potrebno. Kuća je privedena svrsi, odnosno da se u istoj može stanovati jer nije bilo sredstava da se u nju nešto više ulaže pa je to kasnije uradio njen brat koji ju je renovirao i uradio još jednu kuhinjicu. Za sve vrijeme dok se ista privodila svrsi, odnosno adaptirala tužitelj je dolazio kod njenog oca pok. S., bili su u dobrim odnosima te nikada nije postavljao pitanje zašto se ista obnavlja i nije radio smetnje. Što se tiče zemljišta koje je naslijeđeno iza smrti djeda, a radi se o jedinstvenom kompleksu, na jednom mjestu ne može se izjasniti kada je njen otac iste naslijedio, odnosno kada mu je pok. djed iste dao da obrađuje da li za svog života ili poslije smrti, a zna da se radi o podjeli zemalja, na način da su to ustvari staze te je svaki brat znao što je njegovo za obradu. Pok. djed je također nešto obrađivao i to je kasnije pripalo stricu M. koji je to ostavio njenom bratu, ovdje tuženiku u nasljedstvo.

 

Svjedokinje L. P. (sestra tuženika) je potvrdila navode svjedokinje N. J., a vezano za kuću u R. u smislu da su istu renovirali, odnosno priveli je svrsi za stanovanje roditelja i sestre te da stric P. i M. nisu pomagali, ali se istom nisu ni protivili te bi dolazili samo u posjetu. Što se tiče majstora pomagali su Š. C. i I. K., a iste je platio njen otac pok. S.. Djed je umro 1959. i još za života djeda sva tri brata su koristila zemlje koje i danas imaju u posjedu.

 

Iz iskaza svjedoka V. V. proizlazi kako je bio susjed, odnosno stanovao je u blizini kuće u R. te se sjeća da su obje kuće izgrađene za vrijeme II. svjetskog rata te da su od države poslije rata dobili materijal za obnovu kuća, kupe, drva, grede i sve što je trebalo. Viđao je braću i S. i P. da popravljaju kuću, a isti su sa obitelji prije nego se kuća izgradila u njoj stanovali. Kuća je popravljena tek toliko da se u njoj može stanovati i nakon toga kuća je ostala obitelji S., a P. je sa svojom obitelji otišao stanovati u kući u S. koju je naslijedio od strica. Na toj kući je pomagao majstor K., zidar te je viđao obojicu braće da rade i popravljaju, donose materijal na kuću. Cijela obitelj je radila. Njihov otac nije stanovao u ovoj kući ni prije nego je izgorjela jer je stanovao s jednom drugom ženom u njezinoj kući u C. do kraja života tako da se nije više vraćao stanovati u R.. Otišao je iz R. 1961. u S. i kada je došao u S. P. je već našao da stanuje u S.. S. je imao 3 kćeri L., N. i J. i one su bile male kada se kuća popravljala pa se ne sjeća jesu li one pomagale oko kuće. Što se tiče polja, nije mu poznato kako su se braća podijelila i kada te je li njihov otac za života obrađivao svoj dio, odnosno kome je taj dio ostavio. Samo mu je poznato da je njegov sin kupio dvije staze zemlje od tuženika pokraj kuće u R.. I P. i S. su bili veliki radnici te su radili u poduzeću i u polju, a pok. Z., supruga S. je uvijek imala krave i nosila mlijeko na prodaju, a nije mu poznato je li P. žena čuvala krave i nosila mlijeko na prodaju. Nije mu poznato kome je pripao dio od brata I., odnosno je li taj dio naslijedio P.. Nije se mogao izjasniti je li kuća, a nakon izvršenog popravka poslije II. svjetskog rata bila u boljem građevnom stanju nego prije nego li je izgorjela.

 

P. P. je navela kako je njen djed D. P. pok. P. umro tijekom 1959. i imao je tri sina, njenog oca P. P., oca tuženika S. P. i M. P.. Djed je zajedno sa svojim bratom pok. M. P. imao u vlasništvu otprilike 9.000 m2 zemlje u R. i otprilike isto toliko u S. koja zemlja se zvala G. a imali su u vlasništvu i jednu zemlju malo dislociranu od kuća u predjelu R.. Po kazivanju njenih roditelja djed D. P. je upravljao i imao na korištenje zemlju u R.. Djedov brat M. P. se odselio iz R. tijekom 1913. kada je kupio kuću u S. u kojoj danas živi njen otac. U R. se nalazi kompleks koji se sastoji od kuće u kojoj danas živi tuženik, tzv. A. u kojoj su se ostavljale razne stvari i još jedna zgrada u kojoj je nekada bio komin, a koliko joj je poznato danas služi kao garaža, zatim pojata gdje se držala stoka i nekoliko manjih građevinskih objekata gdje se ostavljalo sijeno i slično. Nakon što je odselio djedov brat više se nije vodilo računa o imovini, a smatra da se odselio zbog toga što nije imao djece, a i radio je u Pošti u S.. Ne postoje nikakvi pisani tragovi o tome da bi se djed i njegov brat ikada podijelili što se tiče zemlje u R. i S., ali kako je već kazala po pričanju roditelja uvijek se smatralo da je djed D. vlasnik svega što je bilo u R.. Djedov brat M. za života je uvijek kupovao nekretnine pa je tako u dva tri navrata kupovao zemlje i kuću, konobu i pojatu u S.. Djed D. P. je za života sačinio oporuku kojom je svoju kvotu, odnosno nekretnine u vlasništvu ostavio trojici sinova, a svojoj supruzi M. P. pravo doživotnog plodouživanja. U oporuci su bili navedeni samo idealni dijelovi nekretnina, a nije se govorilo konkretno o kojim bi se nekretninama radilo. Do svoje smrti imao je u vlasništvu jednu nekretninu koju je uvijek obrađivao u R., a radi se o nekretnini koja je malo dislociranija od kuće, a danas je drže u posjedu nevlasnici. Tijekom 1939. je umro djedov brat M., a nakon toga je tijekom 1946., a nakon smrti njegove supruge pok. K. P., provedena dioba zemalja u S. zvanih G. i ostalih nekretnina koje je kupovao za života. Njen otac je ovom diobom dobio kuću koja je u to vrijeme bila porušena tijekom rata 1943., oko 2.000 m2 zemljišta zvanog G. koliko su dobila i druga dva brata. Svaki brat je isto kao i njen otac dobio kuću, odnosno dio zgrada, s tim što je otac dobio kuću, stric M. je dobio srednji dio u naravi pojata sa krovom površine 56 m2 i jednu terasu približno iste površine sa dvije prizemne prostorije, a treći brat M. P. je dobio jednu malu kućicu, prizemnicu površine 10-ak m2 sa vrtom površine cca 300-400 m2. Sva trojica braće su dobila i dijelove nekretnina koje je pok. M. kupovao. Kuća u R. u ovo vrijeme je bila zapaljena, a zemlja u R. se obrađivala kao i ranije od strane sve trojice braće. Sva trojica braće sa obiteljima su živjeli u R.. S. M. se oženio tijekom 30-tih godina i odselio u S.. Tijekom 1948. otac se oženio, a negdje približno u isto vrijeme se oženio i S. P., otac tuženika. Kada je tijekom 1942. kuća zapaljena od strane talijanske vojske svi su odselili. Otac, majka i ona su se preselili kod tetke I. u S., a stric S. je sa suprugom i četvero djece preselio kod brata M. u S.. Dok su trojica braće živjela u kući u R., otac je imao potkrovlje, a kuhali su u jednoj maloj kolibici koja je služila kao kuhinja. Stric S. je imao srednji kat, a stric M. dok je živio u R. koristio je jednu sobu, dok su konobu, komin, WC, pojatu zajednički koristili. Do 1942. sa braćom je živio i četvrti brat pok. I. P. koji se nije ženio, a koji je nestao za vrijeme rata, a tijekom 1947. je proglašen umrlim. Braća su živjela zajedno u kući u R. od 1938. do 1942. U ovo vrijeme je svatko od braće obrađivao zemlju u R. i znalo se tko što obrađuje. Djed D. je pustio svojim sinovima da obrađuju zemlju i da se međusobno dogovaraju. Otac je obrađivao zemlju tzv. P. površine 1.575 m2, koristio je polovicu pojate i jedan mali vrtal koji se zove N. u. površine 200 m2, obrađivao je i druge zemlje koje su bile u vlasništvu djedovog brata M. i to V. i jednu šumu, to je bilo isključivo vlasništvo pok. M.. Zemlju zvanu O. otac je dobio u vlasništvo od države, odnosno istu su tijekom 1937. dobili u vlasništvo sva četvorica braće u agrarnoj reformi, a V. je iste godine dobio stric M. P. kao i šumu. Ovu zemlju je stric M. dao na obrađivanje četvorici sinovaca, a podijeljena je 1946. nakon njegove smrti. Nakon smrti djeda D. tijekom 1959. pravo raspolaganja imovinom je imala njegova supruga pok. M. P. koja je umrla 1968. pa se tek nakon toga moglo razgovarati o diobi zemlje u R.. Trojica braće su o tome pokušali razgovarati, ali dogovori nisu uspijevali jer je u to vrijeme zemlja u R. bila na cijeni, u cijelosti je bila obrađena, a obrađivale su se sve do 70-ih godina. Sve do ovog vremena se znalo tko što obrađuje od trojice braće, a od vremena kada je djed prepustio svojim sinovima da obrađuju zemlju. U ovom razdoblju od preko 40 godina braća su se međusobno uvažavala i poštivala i nikakvih sporova među njima nije bilo. Kada je stric I. nestao za vrijeme rata zemljišta koja je do tada obrađivao otpočeo je obrađivati stric S.. Nakon smrti strica I. stanje se nije promijenilo, a nije joj poznato je li djed ikada prigovarao stricu S. zbog toga što je nastavio obrađivati ovu zemlju koju je do tada obrađivao stric I.. Djed D. za života je uredno vodio sve papire u vezi zemlje, a nakon smrti strica I., pok. D. P. je naslijedio polovicu imovine od svog sina I.. Do sukoba među strankama je došlo tijekom 70-ih godina kada je umro stric M. P. koji je svu imovinu ostavio tuženiku. Otac je od prvog dana obrađivao u R. zemlju površine 1.575 m2 zvanu P. a kako je već kazala 9.000 m2 ostalo zemljište danas obrađuje tuženik. Danas otac ne koristi niti jedan dio kompleksa objekta u R.. Objekti u R. su obnovljeni u razdoblju od 1947. do 1951., obnovila ih je cijela obitelj, a najviše otac i stric S., pomagale su i sestre, a građevinski materijal je dobiven od države. Otac je sve do 1976. dolazio u R. kao u svoju kuću. Otac je u razdoblju od 1976. do danas uvijek tražio svoj dio kuće u R.. Bila je prisutna razgovorima između oca i tuženika da se dogovore koji bi točno dio kuće u R. bio njegov, a ako bi mu to bilo teško da mu da u vlasništvo zemlju. Otac je za svoj dio kuće tražio zemlju zvanu P. ili pod kućom i polovinu pojate, a tuženik nije pristao. Otac je isto tako tražio zemljište I. l. ili P. u alikvoti, površine 1.300 do 1.400 m2 kako bi i površinski dobio dio koji ga pripada i kako bi se zemlja u R. podijelila pošteno, kao što je bila podijeljena zemlje u S., odnosno da se zemlja podijeli prema pripadajućim idealnim dijelovima. Pok. M. P. su naslijedila četiri sinovca, a nije ga nasljeđivao brat D. zbog toga što je bilo mnogo djece. Poznato joj je da je Kotorski sud u S. tijekom 1946. donio dosudnicu iza smrti pok. M. P. pok. P. i u tom postupku kao nasljednik je naveden i sada pok. P. I. pok. D., a to je bilo 26. lipnja 1946. U presudi suda broj 298/82. je opisano kako je dijeljena imovina strica M. te su trojica braće dijelila imovinu znajući da je četvrti u međuvremenu umro, a radi se o imovini koja je bila u isključivom vlasništvu pok. M. koji je istu kupovao tijekom života.

 

Iz iskaza svjedoka R. M. proizlazi kako je njegova majka pok. M. sestra tužitelja i oca tuženika pok. S. P.. Od rođenja živi u obiteljskoj kući u S. na adresi M. 27 i to u neposrednoj blizini tzv. S.. K.. Njegova kuća je udaljena otprilike 2 km od sporne kuće u R.. Po pričanju njegove majke pok. M. M. rođene P. stranke nikada nisu dijelili kuću i zemlju u R.. Majka mu je pričala kada ju je zvao sud na ostavinsku raspravu iza smrti pok. I. P., brata tužitelja i strica tuženika. Pok. I. je poginuo za vrijeme II. svjetskog rata, a majka je nakon njegove smrti trebala naslijediti određeni dio njegove imovine. Majka je bila na jednoj raspravi, a kasnije je ispustila punomoć kćerki tužitelja P. P. da je zastupa u ostavinskom postupku. Majka nije ništa naslijedila iza smrti pok. I. P., a nije mu nikada pričala da bi kasnije dobila bilo koji dio njegove imovine. U više navrata je zajedno sa svojim suprugom pomagao u R. nositi snopove žita sa zemljišta na guvno pok. S. P., ocu tuženika sa njegovog zemljišta, odnosno zemljišta u vlasništvu P.. Nije mu poznato je li ovo zemljište bilo u isključivom vlasništvu oca tuženika ili vlasništvu obitelji P.. Ovo zemljište je obrađivao samo pok. S. P., nikada nije vidio da bi netko drugi od članova obitelji P. obrađivao isto. Ostalo zemljište u R. koje je u vlasništvu P. nije mu poznato, niti tko je obrađivao ostala zemljišta. Za vrijeme II. svjetskog rata zapaljena je sporna kuća u R.. U ovo vrijeme je u kući živio i tužitelj P. P. sa obitelji, otac tuženika S. P. sa obitelji, njihov brat M. P. sa suprugom i brat pok. I. P.. Nakon II. svjetskog rata u ovoj kući je živio samo otac tuženika pok. S. P. sa obitelji, odnosno sa suprugom, sinom – tuženikom M. i tri kćerke. Nije mu poznato tko je obnovio kuću u R. nakon što je spaljena tijekom rata, a nije mu poznato niti kojim, odnosno čijim sredstvima je obnovljena. Majka je napustila kuću u R. nešto prije nego se udala, dakle prije više od 80 godina, kada je napustila kuću došla je živjeti u mjesto M. kod njegovo oca pok. A. M.. Često je posjećivao obitelj tuženika u R., a prestao je dolaziti u R. nakon smrti pok. S. P. koji je umro prije 30-ak godina. Pok. M. P. je pomagao obrađivati njegovu zemlju, a pomagao je i prilikom izgradnje kuće u S.. Zemlja pok. M. koju mu je pomagao obrađivati se nalazila u S.. Pok. M. mu je ujak, a prije njega vlasnik ove zemlje u S. je bio njegov stric pok. M. P.. Radi se o zemljištu zvanom G. Nije mu poznato je li njegov djed pok. D. P. imao zemlje u S., isto tako mu nije poznato kome je pok. ujak M. nakon svoje smrti ostavio svoje zemljište. Nije mu poznato da bi tuženik naslijedio pok. M. P..

 

Iz iskaza svjedoka M. K. proizlazi kako je njegova majka pok. I. K. rođ. P. sestra P. – tužitelja i pok. S. P., oca tuženika. U S. na adresi Z. 113 živi otprije 5-6 godina, a prije toga je živio u S., inače je od rođenja živio u obiteljskoj kući u S. do 1961. Obiteljska kuća u kojoj je rođen je udaljena cca 2 i pol km od sporne kuće u R. u kojoj danas živi tuženik M. P.. Za vrijeme II. svjetskog rata kuća u R. je zapaljena, a do tada je u istoj živio ujak P. P., pok. S. P. i I. P.. Tužitelj i otac tuženika su u kući živjeli sa svojim obiteljima, dok je ujak M. imao svoju kuću u S.. Bila je zapaljena kuća i pojata, a nije zapaljena kuhinja koja se nalazila odmah uz kuću. U navedenoj kući P. su živjeli zajedno. Nije mu poznato da bi podijelili kuću, pojate i ostalo, odnosno da bi se znalo što je čije. Nakon završetka rata u kući je živio ujak pok. S. sa svojom obitelji, Njegov otac, pok. I. K. je bio zidarski majstor te je imao svoje građevinsko poduzeće pa je sačinio procjenu potrebnog materijala za obnovu kuće u R.. U obnovi su sudjelovali pok. otac, ujak pok. S. i ujak P. P.. Potrebni materijal za obnovu kuće je osigurala država i to grede, daske, pokrov, vrata, cement, pijesak i sve što je bilo potrebno kako bi se kuća obnovila da se u njoj može živjeti. Pok. D. P. je urmo 1956., ostavio je svoju imovinu sinovima P., S. i M., svakome za po 1/3 dijela. Ujak I. je poginuo za vrijeme II. svjetskog rata. Nije mu poznato koja bi zemlja u R. bila u vlasništvu P., a niti tko je obrađivao koje zemljište. U ovo vrijeme još je bio dijete pa mu nije poznato koja je zemljišta obrađivao tužitelj, a koja otac tuženika. Nije mu poznato da su se ujak P. i pok. S. ikada svađali u vezi zemlje u R.. Nikada nije čuo da bi P. podijelili zemlju u R.. U R. danas živi tuženik sa obitelji. Nije mu poznato da li tužitelj P. P. koristio dio kuće u R.. Zemlju u S., odnosno jedan dio zemlje u S. obrađuje tuženik, a jedan dio tužitelj P. P.. Ovo su zemljišta nekada bila u vlasništvu njihovog strica pok. M. P. kojeg se vrlo slabo sjeća. Nije mu poznato je li pok. D. imao zemlje u S.. Često je kao dijete dolazio u R., a dolazio je i kasnije. U R. ponekad dođe i danas i prošeta do šume zvane V. Nakon što je izgorjela kuća u R. tužitelj P. P. je s obitelji došao živjeti kod njih u S., a kod njih je došao i ujak pok. I. P. koji je živio do odlaska u partizane. Ujak pok. S. P. je otišao kod svog brata pok. M. P. u S. zajedno sa svojom obitelji. Tijekom 1943. tužitelj P. je otišao u partizane, a nakon završetka II. svjetskog rata je radio na obnovi kuće u S. u kojoj i danas živi.

 

              Iz iskaza svjedoka I. J. proizlazi kako je sa sestrom tuženika N. J. sklopio brak tijekom 1953., a upoznali su se tijekom 1952., a tada je upoznao i njenu obitelj. Od sklapanja braka sa suprugom i obitelji živio u S. otprilike 7 mjeseci, a pošto je radio kao vojni glazbenik, potom je dobio prekomandu u P., nakon toga u P., Š., a od 1967. do umirovljenja 1985. je živio u Z.. Od umirovljenja živi u P.. U vrijeme ovih 7 mjeseci tijekom koji su živjeli u S. nakon sklapanja braka, supruga i on su pomagali njenom ocu pok. S. P. obrađivati njegovu zemlju u R.. Kada je majka supruge, pok. Z. P. slomila nogu, supruga je otprilike godinu dana živjela u R., dok je on dolazio povremeno tijekom vikenda. Od tasta pok. S. P. i njegovog brata pok. M. je saznao da je polje i zemlja još od ranije podijeljena između njih i tužitelja kao brata. Uvijek su se voljeli i poštivali i nikada nije bilo nikakvih svađa i slično, a niti se ikada postavljalo pitanje diobe zemlje. Braća su povremeno prodavala zemlju koju su stekli u vlasništvo diobom. Poznato mu je da je tužitelj isto tako obrađivao zemlju u R. i tamo je imao vinograd tzv. P. Po pričanju tasta pok. S. P. poznato mu je da je sporna kuća u R. bila zapaljena za vrijeme rata 1943. Kada je prvi put došao u spornu kuću u R. tijekom 1952., ista nije bila inkartanak, u kući je bio pod od običnog cementa i još izgoreni zidovi, a bila je izgrađena samo jedna soba koju je izgradio pok. I. K.. Na gornjoj etaži je bio postavljen pod od dasaka, a kako je prethodno naveo unutarnji zidovi nisu bili obnovljeni i na kući je bio postavljien krov. Od tada mu je poznato da su kuću obnavljali pok. S. P. za života, a kasnije tuženik. Tužitelj P. P. nije sudjelovao u obnovi i adaptaciji kuće u R., a često je dolazio jer su braća bila u dobrim obiteljskim odnosima. Za života i dok je bio u snazi i pok. M. obrađivao je svoju zemlju u R.. Nakon rata država je za obnovu kuće u R. dala crijep, grede i daske, a je li država dala cement, pijesak i slično nije mu poznato. Kako u ovo vrijeme nije bilo pristupnih putova, supruga mu je pričala kako se materijal nosio na rukama, na tovarima i slično, kako su osim nje materijal nosili i njezina sestra pok. L. i pok. J. te pok. S. P.. Materijal je nosila samo obitelj pok. S.. Tijekom rata je izgorjela i štala u neposrednoj blizini kuće. Kuća sagrađena u bloku koju nazivaju "stara kužina" nije izgorjela. Ova stara kuća se i danas nalazi u istom stanju. Iza štale koja je izgorjela nalazi se isto tako jedan objekt, odnosno samo zidovi na otvorenom koja je u vlasništvu tužitelj. Ovaj objekt je u vlasništvo dobio tužitelj, od kuće u R. tužitelj nije dobio ništa u vlasništvo. Poznata mu je zemlja koju je obrađivao svatko od braće P., ali se nije mogao izjasniti je li zemlja koju je obrađivao pok. S. P. veće površine od zemlje koju je obrađivao tužitelj. Tuženik ne osporava tužitelju njegov dio kuće u R., ali u stanju u kakvom je bila kada je izgorjela tijekom rata. Braća su podijelila i zemlju i kuće u S.. Pok. S. je koristio dio kuće u S. koji su zvali "taraca", ovaj dio se sastojao od prizemlja sa betonskom pločom i još jednu prostoriju pozadi. Ovaj dio kuće je nakon njegove smrti nastavio koristiti tuženik. U ovoj kući se nalazi i dio pok. M. P. koji dio je ostavio svojem sinovcu – tuženiku. Diobom između braće pok. S. P. je dobio i zemlje u S., a isto tako i tužitelj i pok. M. P..

 

              Tužiteljica pod 1. P. P. je navela da danas, sa odmakom vremena, sa još većim uvjerenjem navodi da dioba nekretnina iza pok. djeda D. nikada nije izvršena. Da je tomu tako razvidno je iz toga što je pok. djed sačinio oporuku kojom je raspolagao sa svom svojom imovinom, njegova supruga je bila plodouživateljica, sestre su se odrekle u korist dvojice braće, ostavinski postupak je uredno proveden gdje je svakom pripao određeni suvlasnički dio. Vezano za predmetne nekretnine radi se o nekretninama na području današnje R. i radi se o djedovim nekretninama. Njegov brat M., mlađi brat, je odselio i kupio nekretnine u S.. Pok. djed je imao 4 sina i 5 kćeri, odraslih. Otac je svojim sinovima davao zemlju da je obrađuju kako bi mogli i živjeti od istog, ali nije se radilo o nikakvoj podjeli. Nije se radilo o pravilnoj raspodjeli, već nasumice je dopušteno da se zemlja obrađuje. Radi se o površini negdje oko 10 - 11.000 m2 zemlje. Zemlja se nastavila obrađivati kako se obrađivala od početka. Otac tuženika, pok. S., a nakon što je brat I. proglašen nestalim u ratu, samoinicijativno je nastavio obrađivati zemlje koje je prethodno obrađivao I., a ovo tim više što se radilo o području gdje je S. živio. Pok. I. je možda obrađivao i najveću površinu zemlje, kat. čest. 1902 je bila u posjedu pok. I.. Između braće nije bilo spora jer se očekivala dioba nakon smrti D., kao što je bila nakon smrti M..

 

Tuženik M. P. je naveo da je dioba između braće M., S. i P. izvršena još davne 1946., a o kojoj diobi postoji pisani sporazum. Kako je zemlja podijeljena u S., po istom principu podijeljena je u R.. Kako je podijeljeno tada, tako se nastavilo posjedovati do danas. Braća su se uvijek slagala. Da je dioba provedena potvrđuje i iskaz pokojnog P. te njegovih sestara M. i M.. Dok je D. bio živ i dok je mogao, obrađivao je zemlju u R.. Kad više nije mogao obrađivati otišao je u S. kao podstanar te je dopustio svome bratu, sporazumno sa braćom, da M. nastavi obrađivati tu zemlju, a s obzirom da mu je M. najviše i pomagao. U diobi je sudjelovao i pok. D.. Pisani sporazum o kojem govori prileži spisu. Na upit uredujućeg suca tuženiku, a s obzirom na iskaz da je dioba izvršena 1946., zašto je pok. D. oporukom raspolagao svojom imovinom ako je prethodno izvršio diobu, tuženik je naveo da je još bio živ pa da je za života napravio oporuku. Pok. D. je umro 1959. Na poseban upit pun. tužitelja tuženiku jesu li prije rata braća obrađivala nešto od tih zemalja, tuženik je naveo da se zemlja zajednički obrađivala. Na poseban upit pun. tužitelja tuženiku što znači da je u diobu ušao i pok. D., tuženik je naveo da je kao vlasnik zemalja sve zemlje osim 3 nekretnine podijelio između svojih sinova, tri su ostale njemu, a nakon njegove smrti M.. Na poseban upit pun. tužitelja tuženiku je li se njegov otac, pa i njegov brat M. žalili protiv rješenja o nasljeđivanju iza smrti pok. D. s obzirom da tuženik tvrdi da je pok. D. još 1946. podijelio nekretnine koje su ušle u rješenje o nasljeđivanju, tuženik je odgovorio da se nisu žalili jer da je svatko znao što je njegovo. Na poseban upit uredujućeg suca tuženiku, a s obzirom da je isti u zemljišnim knjigama upisan i kao M. i kao M. i kao M.-M., da se tuženik očituje koje je njegovo pravo ime i zašto je upisan u zemljišnim knjigama sa različitim imenima, tuženik je odgovorio da je njegovo pravo ime je M., ali mu je nadimak M., da ga se i danas zna zvati s nadimkom te je najvjerojatnije uslijed navedenog davnih godina upisan kao M. u zemljišnim knjigama.

 

              Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Z. R. od 12. travnja 2016. proizlazi kako je na temelju očevida lica mjesta izradio skicu stvarnog stanja na kojoj je označio bojama prijedlog diobe sukladno utvrđenim udjelima stranaka. Zemljišnoknjižno i katastarsko stanje nije usklađeno.

-          Lik A – zk čest. zem. 5911, kat. čest. zem. 1126, pašnjak površine 206 m2

-          Lik B – zk č. zgr. 659, 658, kat. čest. zem. 1920/1/2, zgrada površine 31 m2 i 54 m2

-          Lik C – zk č. zgr. 649, čest. zem. 5861, 5863, 5864, 5865, kat. čest. zem. 1902 maslinik površine 1585 m2

-          Lik D – dio zk čest. zem. 5873, dio 5855/1, 5856, kat. čest. zem. 1916, pašnjak površine 1575 m2

-          Lik E – zk čest. zem. 5855/2, kat. čest. zem. 1914, pašnjak površine 179 m2

-          lik F – zk č. zgr. 650, 651, 652, 656, kat. čest. zem. 1919, kuća površine 402 m2, zk čest. zem. 5886, 5885, kat čest. zem. 1926 maslinik površine 1615 m2

-          lik G – dio zk čest. zem. 5855/1 i dio zk čest. zem. 5873, kat. čest. zem. 1917, maslinik površine 1320 m2

-          lik H – zk čest. zem. 5860, kat. čest. zem. 1903, pašnjak površine 1274 m2

-          lik I – zk čest. zem. 5915/1/2, kat. čest. zem. 1900, pašnjak površine 435 m2

-          lik J – zk čest. zem. 6322, kat. čest. zem. 526/1, pašnjak površine 1204 m2.

 

Iz pisanog nalaza i mišljenja sudskog vještaka D. S. od 10. listopada 2016. proizlazi prijedlog diobe:

-          kat. čest. zem. 1126, odnosno zk čest. zem. 5911, kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 659, kat. čest. zem. 1920/2, odnosno zk č. zgr. 658, kat. čest. zem. 1902, odnosno zk č. zgr. 649, zk čest. zem. 5861, 5863, 5864 i 5865, kat. čest. zem. 1916, odnosno dio zk čest. zem. 5873, dio zk čest. zem. 5855/1 i zk čest. zem. 5856, kat. čest. zem. 1914, odnosno zk čest. zem. 5855/2, kat. čest. zem. 1919, odnosno zk č. zgr. 650, 651, 652 i 656, kat. čest. zem. 1926, odnosno zk čest. zem. 5886 i 5885, kat. čest. zem. 1917, odnosno dio zk čest. zem. 5855/1 i dio zk čest. zem. 5873, kat. čest. zem. 1903, odnosno zk čest. zem. 5860, kat. čest. zem. 1900, odnosno zk čest. zem. 5915/1 i 5915/2, kat. čest. zem. 526/1, odnosno zk čest. zem. 6322, sve k.o. S.

istovremeno analizirajući mogućnost geometrijske podjele formiranjem zasebnih uporabnih cjelina, koje se mogu koristiti neovisno jedno o drugom

predlaže:

 

1. Civilna dioba nekretnina, na način da se procijenjena prometna vrijednost, odnosno vrijednost ostvarena slobodnom prodajom na tržištu nekretnina, podijeli na dva suvlasnička dijela sukladno veličini suvlasničkih udjela.

Za slučaj da se civilnom diobom prihvati procijenjena tržišna vrijednost nekretnina, procijenjena vrijednost suvlasničkog dijela od:

-          132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 1.727.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju devize HNB-a iznosi 230.309,00 EUR

-          252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 3.297.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju devize HNB-a iznosi 439.680,00 EUR

 

2. Geometrijska dioba nekretnina, na način da se sukladno suvlasničkim udjelima formiraju dvije cjeline i to:

-          132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno:

1. kat. čest. zem. 1126, odnosno zk čest. zem. 591 = 101.000,00 kuna = 13.470,00 EUR
2. kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 659 = 23.000,00 kuna = 3.067 EUR
3. kat. čest. zem. 1920/2, odnosno zk č. zgr. 658 = 40.000,00 kuna = 5.334,00 EUR
4. kat. čest. zem. 1902, odnosno zk č. zgr. 649 površine 8 m2 i zk čest. zem. 5861, 5863, 5864 i 5865 površine 1577 m2 = 700.000,00 kn = 93.350,00 EUR
5. kat. čest. zem. 1916, odnosno dio zk čest. zem. 5873, dio zk čest. zem. 5855/1 i zk čest. zem. 5856 = 692.000,00 kuna = 92.284,00 EUR
6. kat. čest. zem. 1900, odnosno zk čest. zem. 5915/1 i 5915/2 = 166.000,00 kuna = 22.137,00 EUR

Sveukupno: 1.722.000,00 kuna = 229.642,00 EUR

 

-          252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno:

1. kat. čest. zem. 1914, odnosno zk čest. zem. 5855/2 = 87.000,00 kuna = 11.602,00 EUR
2. kat. čest. zem. 1919, odnosno:

zk č. zgr. 650 = 577.000,00 kuna = 76.947,00 EUR

zk č. zgr. 651 = 119.000,00 kuna = 15.870,00 EUR

zk č. zgr. 652 = 123.000,00 kuna = 16.403,00 EUR

zk č. zgr. 656 = 26.000,00 kuna = 3.467 EUR

3. kat. čest. zem. 1926, odnosno zk čest. zem. 5885 i 5886 = 709.000,00 kuna = 94.551,00 EUR
4. kat. čest. zem. 1917, odnosno zk čest. zem. 5855/1 i dio zk čest. zem. 5873 = 612.000,00 kuna = 81.615,00 EUR
5. kat. čest. zem. 1903, odnosno zk čest. zem. 5860 = 591.000,00 kuna = 78.814,00 EUR
6. kat. čest. zem. 526/1, odnosno zk čest. zem. 6322 = 458.000,00 kuna = 61.078,00 EUR

Sveukupno: 3.302.000,00 kuna = 440.347,00 EUR

 

Razliku procijenjene prometne vrijednosti predloženih diobenih cjelina predlaže se kompenzirati novčanim iznosom od 5.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 667,00 EUR i to na teret 252/384, a u korist 132/384 dijela cjeline kako bi procijenjena prometne vrijednost predloženih diobenih cjelina bila sukladna suvlasničkim udjelima nad predmetnim nekretninama.

 

Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Z. R. od 8. veljače 2017. proizlazi:

1)     Lik A – zk čest. zem. 5911 površine 206 m2 u sastavu kat. čest. 1126

2)     Lik B – zk č. zgr. 659, 658, 656 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1/2 površine 31 m2 i 54 m2

zk č. zgr. 656 površine 14 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 10 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/1)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 32 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/2)

3)     Lik C – zk č. zgr. 649, čest. zem. 5861, 5863, 5864, 5865 u sastavu kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2

zk č. zgr. 649 površine 25 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5861 površine 65 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5863 dio površine 38 m2 od ukupno 237 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902, položena zapadno, rubni dio, a ostatak od 199 m2 u zajedništvu stranaka kao prilaz objektima

zk čest. zem. 5864 površine 554 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5865 površine 928 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

4)     Lik D – dio zk čest. zem. 5873, 5855/1, 5856 u sastavu kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2

zk čest. zem. 5856 površine 104 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

5)     Lik E – zk čest. zem. 5855/2 površine 179 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1914

6)     Lik F – zk č. zgr. 650, 651, 652 u sastavu kat. čest. zem. 1919 površine 402 m2

zk čest. zem. 5885 i 5886 površine 1615 u sastavu kat. čest. zem. 1926

zk č. zgr. 650 površine 90 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 651 površine 108 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 652 površine 32 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 22 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 33 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

7)     Lik G – dio zk čest. zem. 5855/1, dio čest. zem. 5873, čest. zem. 5866 u sastavu kat. čest. zem. 1917 površine 1496 m2 (dio zk čest. zem. 5873 od 432 m2, zk čest. zem. 5866 od 223 m2 i dio zk čest. zem. 5855/1 od 841 m2 = 1496 m2)

8)     Lik H – zk čest. zem. 5860 u sastavu kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2

9)     Lik I – zk čest. zem. 5915/1 površine 393 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1899

zk čest. zem. 5915/2 površine 42 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1898

10) Lik J – zk čest. zem. 6322 površine 1204 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 526/1

11) Lik K – dio zk čest. zem. 5873 površine 797 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1915

 

Iz dopunskog nalaza i mišljenja sudskog vještaka Z. R. od 3. ožujka 2017. proizlazi:

1. Lik A – zk čest. zem. 5911 površine 206 m2 u sastavu kat. čest. 1126
2. Lik B – zk č. zgr. 659, 658, 656 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1/2 površine 31 m2 i 54 m2

zk č. zgr. 656 površine 14 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1920/1

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 10 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/1)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 32 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1920/2)

3. Lik C – zk č. zgr. 649, čest. zem. 5861, 5863, 5864, 5865 u sastavu kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2

zk č. zgr. 649 površine 25 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5861 površine 65 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5863 dio površine 38 m2 od ukupno 237 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902, položena zapadno, rubni dio, a ostatak od 199 m2 u zajedništvu stranaka kao prilaz objektima

zk čest. zem. 5864 površine 554 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

zk čest. zem. 5865 površine 928 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1902

4. Lik D – dio zk čest. zem. 5873, 5855/1, 5856 u sastavu kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

zk čest. zem. 5855/1 površine 1020 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

zk čest. zem. 5856 površine 104 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1916

5. Lik E – zk čest. zem. 5855/2 površine 179 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1914
6. Lik F – zk č. zgr. 650, 651, 652 u sastavu kat. čest. zem. 1919 površine 402 m2

zk čest. zem. 5885 i 5886 površine 1615 u sastavu kat. čest. zem. 1926

zk č. zgr. 650 površine 90 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 651 površine 108 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 652 površine 32 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1919

zk č. zgr. 658 površine 32 m2 (od toga 22 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

zk č. zgr. 659 površine 65 m2 (od toga 33 m2 nalazi se na kat. čest. zem. 1919)

7. Lik G – dio zk čest. zem. 5855/1, dio čest. zem. 5873, čest. zem. 5866 u sastavu kat. čest. zem. 1917 površine 1496 m2 (dio zk čest. zem. 5873 od 432 m2, zk čest. zem. 5866 od 223 m2 i dio zk čest. zem. 5855/1 od 841 m2 = 1496 m2)
8. Lik H – zk čest. zem. 5860 u sastavu kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2
9. Lik I – zk čest. zem. 5915/1 površine 393 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1899

zk čest. zem. 5915/2 površine 42 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 1898

10. Lik J – zk čest. zem. 6322 površine 1204 m2 usklađena je sa kat. čest. zem. 526/1
11. Lik K – dio zk čest. zem. 5873 površine 797 m2 u sastavu kat. čest. zem. 1915

 

Dopunskim nalazom i mišljenjem sudski vještak D. S. od 17. travnja 2018. predlaže:

1. Civilna dioba nekretnina na način da se procijenjena prometna vrijednost, odnosno vrijednost ostvarena slobodnom prodajom na tržištu nekretnina podijeli na dva suvlasnička dijela sukladno veličini suvlasničkih udjela.

Za slučaj da se civilnom diobom prihvati procijenjena tržišna vrijednost nekretnina, procijenjena vrijednost suvlasničkog dijela od:

-          132/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 1.987.900,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 265.102,00 EUR

-          252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina iznosi 3.795.000,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB-a iznosi 506.093,00 EUR

 

2. Geometrijska dioba nekretnina na način da se sukladno suvlasničkim udjelima formiraju dvije cjeline i to:

 

1. 1322/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno:

 

a)      kat. čest. zem. 1126, odnosno zk čest. zem. 5911 površine 206 = 101.000,00 kuna = 13.470,00 EUR

b)     kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 656 površine 14 m2 = 10.400,00 kuna = 1.387,00 EUR

kat. čest. zem. 1920/1, odnosno zk č. zgr. 658 površine 10 m2 = 7.400,00 kuna = 987,00 EUR

c)      kat. čest. zem. 1920/2, odnosno zk č. zgr. 659 površine 32 m2 = 23.700,00 kuna = 3.160,00 EUR

d)     kat. čest. zem. 1902 površine 1585 m2, odnosno

zk č. zgr. 649 površine 25 m2 = 37.500,00 kuna = 5.000,00 EUR

zk čest. zem. 5861 površine 65 m2 = 28.400,00 kuna = 3.787,00 EUR

zk čest. zem. 5863 površine 38 m2 = 16.600,00 kuna = 2.214,00 EUR

zk čest. zem. 5864 površine 554 m2 = 241.700,00 kuna = 32.233,00 EUR

zk čest. zem. 5865 površine 928 m2 = 404.900,00 kuna = 53.997,00 EUR

e)      kat. čest. zem. 1916 površine 1556 m2, odnosno

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 = 189.800,00 kuna = 25.311,00 EUR

zk čest. zem. 5855/1 površine 1020 m2 = 448.200,00 kuna = 59.771,00 EUR

zk čest. zem. 5856 površine 104 m2 = 45.700,00 kuna = 6.094,00 EUR

f)       kat. čest. zem. 1919, odnosno

zk č. zgr. 658 površine 22 m2 = 16.300,00 kuna = 2.174,00 EUR

zk č. zgr. 659 površine 33 m2 = 31.800,00 kuna = 4.241,00 EUR

Ukupno: 1.603.400,00 kuna = 213.826,00 EUR

 

2. 252/384 dijela cjeline navedenih nekretnina povezano sa zemljištem označeno

a)      kat. čest. zem. 1914, odnosno zk čest. zem. 5855/2 površine 179 m2 = 87.000,00 kuna = 11.602,00 EUR

b)     kat. čest. zem. 1919 odnosno

zk č. zgr. 650 površine 90 m2 = 798.900,00 kuna = 106.540,00 EUR

zk č. zgr. 651 površine 108 m2 = 198.300,00 kuna = 26.445,00 EUR

zk č. zgr. 652 površine 32 m2 = 58.700,00 kuna = 7.828,00 EUR

c)      kat. čest. zem. 1926, odnosno zk čest. zem. 5885 i 5886 površine 1615 = 709.000,00 kuna = 94.551,00 EUR

d)     kat. čest. zem. 1917 površine 1496, odnosno

dio zk čest. zem. 5855/1 površine 841 m2 = 389.900,00 kuna = 51.996,00 EUR

dio zk čest. zem. 5873 površine 432 m2 = 200.300,00 = 26.712,00 EUR

zk čest. zem. 5866 površine 223 m2 = 103.400,00 kuna = 13.789,00 EUR

e)      kat. čest. zem. 1903 površine 1274 m2, odnosno zk čest. zem. 5860 = 591.000,00 kuna = 78.814,00 EUR

f)       kat. čest. zem. 1899, odnosno zk čest. zem. 5915/1 površine 393 m2 = 195.300,00 kuna = 26.045,00 EUR

kat. čest. zem. 1898, odnosno zk čest. zem. 5915/2 površine 42 m2 = 20.900,00 kuna = 2.787,00 EUR

g)     kat. čest. zem. 526/1, odnosno zk čest. zem. 6322 površine 1204 m2 = 458.000,00 kuna = 61.078,00 EUR

h)     kat. čest. zem. 1915, odnosno zk čest. zem. 5873 površine 797 m2 = 368.800,00 kuna = 49.182,00 EUR

Ukupno: 4.179.500,00 kuna = 557.369,00 EUR.

              Razliku procijenjene prometne vrijednosti predloženih diobenih cjelina, predlaže se kompenzirati novčanim iznosom od 384.500,00 kuna, što preračunato u EUR prema srednjem tečaju za devize HNB_a iznosi 51.276,00 EUR, odnosno dijelom zemljišta srazmjerno procijenjenoj razlici vrijednosti i to na teret 252/384 dijela, a u korist 132/384 dijela cjeline kako bi procijenjena prometna vrijednost predloženih diobenih cjelina bila sukladna suvlasničkim udjelima nad predmetnim nekretninama.

 

              Predmet spora je zahtjev za razvrgnuće suvlasništva pojedinačno navedenih nekretnina na način da strankama razmjerno suvlasničkim dijelovima pripadne fizički dio istih te na isplatu na ime razlike procijenjene prometne vrijednosti.

 

              Tuženik se usprotivio tužbi tvrdnjom da se među strankama nema što razvrgavati jer je dioba predmetnih nekretnina izvršena prije pedesetak godina i to kako onih naslijeđenih iza M. P. pok. P. umrlog 1939. (stric prvotnog tužitelja P. P.), tako i oni naslijeđenih iza D. P. pok. P., umrlog 1959. (otac P. P., tuženikov djed).

 

              Dakle, kao temeljeno sporno među strankama je pitanje jesu li one, s jedne strane tužitelji, a s druge strane tuženik, u odnosu suvlasništva na predmetnim nekretninama, što tvrde tužitelji, ili je to suvlasništvo razvrgnuto prije pedeset godina, kako tvrdi tuženik. To znači da je za odlučiti o osnovanosti tužbenog zahtjeva trebalo utvrditi jesu li stranke, točnije njihovi pravni prednici, izvršili diobu predmetnih nekretnina.

 

              Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, savjesne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, ovaj sud tužbeni zahtjev smatra osnovanim.

 

              Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizašlo je da na predmetnim nekretninama, dakle nekretninama koje su bile vlasništvo pok. D. P., nije izvršena dioba. Navedeni zaključak sud temelji na čitavom nizu utvrđenja.

 

              Tako, prema podacima iz spisa proizlazi da je iza pok. D. P., umrlog 1959., vođen ostavinski postupak u kojem je raspravljena njegova imovina, uključujući i predmetne nekretnine te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju pod poslovnim brojem O-70/59. od 26. ožujak 1960. ista utvrđena za ostavinu i temeljem oporuke iz 1954. i 1959. raspoređena njegovim nasljednicima, sinovima S. i P. za po 68/192 dijela te sinu M. za 56/192 dijela. Dakle, sam ostavitelj je u pogledu predmetnih nekretnina sačinio oporuku, što ukazuje na to da je iste smatrao svojim vlasništvom, a koje nekretnine su utvrđene za njegovu ostavinu pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju i to u postupku u kojem su sudjelovali svi nasljednici. Postavlja se pitanje: ako je dioba izvršena, zašto bi pokojni D. ponovno raspolagao svojom imovinom i zašto nitko od nasljednika u ostavinskom postupku isto nije istaknuo ili se žalio? Odgovor tuženika na navedeno pitanje da se nitko nije žalio jer svatko zna što je njegovo je ne samo neuvjerljiv, nego i neozbiljan.

 

              Tuženik tvrdi da je dioba izvršena još 1946. i da postoji pisani sporazum koji ne dostavlja u sudski spis. O diobi iz 1946. govori precizno isključivo o diobi imovine iza djedovog brata M. P. kojem su u diobi sa bratom D. pripale sve nekretnine u S., dok su bratu D. pripale sve nekretnine u R.. O diobi u R. govori tek načelno tvrdeći da je provedena po istom principu kao i dioba u S.. Da je dioba provedena, onda bi tuženik detaljno znao opisati koje bi točno nekretnine i kome pripale, a ne na tvrdnji da se svatko nalazi u posjedu onoga što mu je pripalo opravdavati diobu. Za primijetiti je i to da tuženik ni sam nije siguran kada je dioba izvršena jer je u podnescima tijekom postupka spominjao i to da je dioba izvršena prije II. Svjetskog rata. Ako je dioba izvršena prije II. Svjetskog rata, onda je u istoj trebao sudjelovati i brat I., a isto vrijedi i za 1946. jer je brat I. 1947. proglašen nestalim tako da bez njega dioba nije moguća. Isto tako, navodno je izvršena fizička dioba zemljišta bez diobe obiteljske kuće i pomoćnih objekata. Navedeno je u najmanju ruku neobično jer su zgrade uvijek prioritetno predmet diobe i interesa stjecatelja, posebno u konkretnoj situaciji gdje su iste zapaljene pa je obitelj morala najprije osigurati krov nad glavom. Sve navedeno govori u prilog neuvjerljivosti i neistinitosti iskaza tuženika pa ga sud ne prihvaća.

 

              Pokojni D. P. nije živio na predmetnim nekretninama u R., već je prije II. Svjetskog rata otišao živjeti u drugu sredinu s novom ženom. Obradu je nastavio u manjem obujmu pa je obrada preostalog zemljišta bila faktički prepuštena njegovoj četvorici sinova (I. P. nestao u ratu), a prema okolnostima, dogovoru i konkretnim potrebama, ali bez značenja fizičke diobe izvršene po njemu kao vlasniku. Svjedokinja M. P. je iskazivala kako je pokojni D. kako bi se koji od sinova odselio, davao svakom od njih dio zemljišta. S obzirom da je pokojni D. oporučno raspolagao svojom imovinom godinama poslije, logično je za zaključiti da je otac sinovima davao zemlju da je obrađuju kako bi imali od čega živjeti, a ne da ju je na takav način dijelio. Upravo o navedenom iskazivala je i tužiteljica P. P.. Svjedokinja N. J. zna da se radi o podjeli zemalja, ali ne zna kada je pokojni djed dao da se zemlja obrađuje. Svjedokinja L. P. navodi da su za života djeda sva tri barata koristila zemlje koje i danas posjeduju. Iskazi dviju sestara ne dokazuju da se radilo o diobi, već o tome da je svaki brat znao što obrađuje, a ovo stoga što im je otac isto dopustio. R. M. je iskazivao da po pričanju njegove majke (sestre pok. P. i S.) nikada se nije dijelila zemlja niti kuća u R.. S. M. K. (sin sestre pok. P. i pok. S.) nije poznato da bi se zemlja dijelila. Zet tuženika I. J. govori o podjeli po kazivanju punca. Svi saslušani svjedoci su govorili detaljno o podjeli zemlje u S., o obnovi kuće u R., kako su se radovi izvodili, tko ih je izvodio, a o podjeli zemlje u R. ili znaju po pričanju drugih i to šturo kroz tvrdnju da je dioba izvršena ili ne znaju ništa.

 

              Utvrđenom je za nadodati da se sadržaj spisa IIP-298/82. i IIP-379/92.,  a koji spisi su u dokazne svrhe priloženi ovom spisu, odnosi na pitanje diobe izvršene 1946. u pogledu nekretnina koje su pravni prednici stranaka naslijedili iza strica M. P. umrlog 1939. što znači da ovi spisi ne daju odgovor na pitanje diobe nekretnina naslijeđenih iza pok. D. P..

 

              Iz svih citiranih i analiziranih dokaza za zaključiti je da je prednik stranaka pokojni D. P. obradu zemljišta faktički prepustio svojoj četvorici sinova, a prema okolnostima, dogovoru i konkretnim potrebama. Pokojni D. P. je u pogledu predmetnih nekretnina sačinio oporuku, što znači da je predmetne nekretnine smatrao svojim vlasništvom, koje su, sukladno oporuci, naslijedili njegovi sinovi kao suvlasnici.

 

Dakle, dioba nekretnina u R. kojih je bio vlasnik pok. D. P. nikada nije izvršena.

 

              Prema odredbi članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva. Odredbom članka 49. stavak 1. ZV-a je propisano da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućega i dopuštenoga. Međutim, ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud (članak 49. stavak 4. ZV-a).

 

              Kako se u ovom slučaju stranke nisu mogle sporazumjeti o načinu razvrgnuća suvlasništva, prilikom odlučivanja o zahtjevu sud je vodio računa o odredbi članka 50. ZV-a.

 

Sukladno odredbi članka 50. stavak 1. ZV-a kada razvrgnuće provodi sud, on je u prvom redu vezan strogim zakonskim odredbama, ako takve postoje, koje utječu na način razvrgnuća, a zatim je vezan valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten te konačno sud je vezan i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona. Tek ako način razvrgnuća nije u svemu određen strogim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka i pravom na razvrgnuće isplatom, sud će odlučiti o načinu razvrgnuća i to tako da se suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava: a) fizičkom diobom pokretnih stvari i b) geometrijskom diobom nekretnina (stavak 2. članak 50. ZV-a), a ako nije moguća fizička, odnosno geometrijska dioba, a da se znatno ne umanjuje vrijednost stvari, suvlasništvo takvih nedjeljivih stvari se razvrgava civilnom diobom (stavak 4. članak 50. ZV-a). Ako se razvrgava suvlasništvo nekoliko stvari istodobno tada, ako to zahtijeva neki od suvlasnika, sud može odlučiti da se razvrgnuće provode razdiobom po ekvivalentu (članak 52. ZV-a).

 

Sud je izveo dokaz očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju i graditeljstvo kako bi na licu mjesta točno utvrdio što je predmet postupka i kako bi vještaci dali konkretni prijedlog diobe i razvrgnuća prema mjeri suvlasničkih udjela stranaka.

 

Sudski vještak za geodeziju Z. R. izradio je svoj temeljni nalaz i mišljenje, kao i dvije dopune istog, izradio je skicu stvarnog stanja i na istoj označio bojama prijedlog diobe sukladno utvrđenim dijelovima stranaka.

 

Sudski vještak za građevinu D. S. je izradio svoj glavni i dopunski nalaz i mišljenje, a nakon što je pregledao zemljište i građevine, utvrdio namjenu, nivo, opremljenost i uščuvanost, izvršio fotografsko snimanje te je dao stručno mišljenje na okolnosti prometne vrijednosti nekretnina prikazavši stvarno stanje, površinu čestica te mogućnost provođenja geometrijske ili civilne diobe.

 

Sudski vještaci su stručno, argumentirano i detaljno izradili svoje pisane nalaze i mišljenja, a nakon što su pregledali cjelokupnu dokumentaciju i izašli na lice mjesta te su svojim dopunskim nalazima i mišljenjima otklonili primjedbe stranaka. Takve nalaze i mišljenja sud ocjenjuje vjerodostojnima te ih u cijelosti prihvaća.

 

Tuženik svoje primjedbe bazira na navodima o tome da je dioba između stranaka provedena, što sud ne prihvaća jer je utvrđeno suprotno. Takve primjedbe sud ne prihvaća.

Vezano za prigovor za nekretninu označenu kao "lik C" i navođenju da se radi o kući i sanitarnom čvoru, odnosno WC-u za navesti je da je sudski vještak stambenu zgradu u kojoj tuženik živi predložio u svom diobenom planu dodijeliti tuženiku, a sve uz navod da je ta kuća infrastrukturno opremljena što znači da ima i kupaonicu i WC. Stoga je neosnovano pozivati se na dom kao takav, u konkretnom slučaju kod prednjih razloga.

U odnosu na prigovor tuženika koji se odnosi na čest. zem. 5873 (dio od 797 m2 položenih na kat. čest. 1915) k.o. S. za navesti je da ista nije bila isključivo vlasništvo pok. M. P. jer je isti na navedenoj nekretnini upisan kao suvlasnik za 115/384 dijela. Tuženik je iza smrti M. P. utvrđen njegovim nasljednikom za dio na kojem je ostavitelj bio vlasnik, a tuženik je i upisan kao suvlasnik na navedenoj nekretnini iza smrti M. P.. Dakle, predmetna nekretnina nije bila isključivo vlasništvo pok. M. P..

 

U situaciji kada među suvlasnicima nema sporazuma o diobi suvlasničke zajednice, zadaća suda je da odredi sadržaj i način diobe u cilju stvaranja samostalnih gospodarskih cjelina kojima će diobenici biti zadovoljni, a u skladu sa naprijed citiranim odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Članak 50. stavak 4. ZV-a propisuje da se suvlasništvo djeljivih stvari razvrgava geometrijskom diobom nekretnina, ako je ista moguća, a ako ne civilnom diobom. Dakle, sud je vezan strogim zakonskim odredbama o razvrgnuću.

U postupku su sudski vještaci utvrdili predmet razvrgnuća te da je moguća fizička, odnosno geometrijska dioba sukladno prijedlogu sudskih vještaka. S obzirom na to da je sud prihvatio pisane nalaze i mišljenja, a vezan je za zakonske odredbe, to se u cijelosti prihvaća prijedlog sudskog vještaka D. S. za geometrijskom diobom nekretnina sukladno suvlasničkim udjelima, a kako je to navedeno u izreci ove presude. Vještak je predložio razliku procijenjene prometne vrijednosti predloženih diobenih cjelina kompenzirati novčanim iznosom od 384.500,00 kuna, odnosno dijelom zemljišta srazmjerno procijenjenoj razlici vrijednosti i to na teret 252/384 dijela vlasništva tuženika, a u korist 132/384 dijela vlasništva tužitelja, a sve kako bi procijenjena prometna vrijednost predloženih diobenih cjelina bila sukladna suvlasničkim udjelima nad predmetnim nekretninama. Stoga se i navodi prijedloga prihvaćaju, a upravo iz razloga koje je iznio sudski vještak.

 

Odluka o parničnom trošku donesena je na temelju članka 154. stavak 1. i članka 155. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 26/91., 34/91., 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 57/11., 25/13. i 89/14. – dalje ZPP-a).

Tužiteljima je priznati trošak za sastav tužbe 100 bodova, za zastupanje na ročištima od 14. srpnja 1993., 14. rujna 1993., 19. studenog 1993., 8. veljače 1994., 7. ožujka 1994., 11. travnja 1994., 24. rujna 1999., 22. svibnja 2002., 18. rujna 2002., 27. studenog 2002., 26. veljače 2003., 22. siječnja 2004., 21. travnja 2004. po 100 bodova, prijedlog za postavljanje privremene mjere od 12. kolovoza 1993. 100 bodova, za sastav podnesaka od 14. rujna 1993., 7. veljače 1994., 17. srpnja 2000., 16. svibnja 2002., 27. lipnja 2002., 22. prosinca 2003. po 100 bodova, za sastav podnesaka od 11. ožujka 1994. 25 bodova, za očevid od 17. lipnja 1994. 100 bodova, za zastupanje na ročištu od 3. lipnja 2003. 25 bodova, za sastav podnesaka od 26. travnja 2004., 30. studenog 2004. 50 bodova, za zastupanje na ročištu od 24. listopada 2006. 50 bodova, dakle ukupno 2.400 bodova. Tužiteljima je za radnje koje slijede trebalo priznati trošak zastupanja više osoba za 40 % i to za zastupanje na ročištima od 21. svibnja 2007., 5. rujna 2012., 22. studenog 2012., 26. studenog 2013., 30. siječnja 2014., 27. ožujka 2014., 1. prosinca 2014., 17. studenog 2016., 5. travnja 2017., 15. listopada 2018., 15. siječnja 2019. po 100 bodova, za sastav podnesaka od 5. rujna 2012., 17. ožujka 2015., 17. lipnja 2016., 10. studenog 2016., 27. travnja 2017., 10. travnja 2017., 13. lipnja 2018., 4. srpnja 2018., 25. rujna 2018., 24. listopada 2018. po 100 bodova, za sastav podneska od 9. travnja 2014. 25 bodova, za očevid od 26. studenog 2015. 100 bodova, za sastav podneska od 27. prosinca 2006. 50 bodova, za sastav žalbi od 4. travnja 2008. i 27. svibnja 2014. po 125 bodova, dakle ukupno 2.525 bodova koji iznos je uvećan za zastupanje više stranaka u postupku (+ 40 %), odnosno 1.010 bodova, dakle ukupno 5.935 bodova što pri vrijednosti boda sa zatraženim paušalom od 10,00 kuna daje iznos od 59.350,00 kuna. Na navedeni iznos trebalo je nadodati 25 % PDV-a u iznosu od 14.837,50 kuna što ukupno iznosi 74.187,50 kuna. Tom iznosu treba pridodati trošak vještačenja u iznosu od 5.000,00 kuna, razlike predujma troškova vještačenja u iznosu od 2.150,00 kuna te trošak sudske pristojbe presude u iznosu od 850,00 kuna i trošak sudske pristojbe žalbe u iznosu od 1.700,00 kuna, dakle ukupno 83.887,50 kuna, dok je za više traženo trošak odbijen kao neosnovan.

 

Slijedom iznesenog, odlučeno je kao u izreci.

 

Split, 28. veljače 2019.

 

SUTKINJA

 

JELENA LONČAR v.r.

 

PRAVNA POUKA:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.