Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
Broj: Kr 23/17
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv os. S. T. zbog kaznenog djela iz čl. 272. st. 3. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 110/97., 27/98. - ispravak, 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – odluka Ustavnog suda, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08., 57/11. i 77/11. – dalje u tekstu: KZ/97), odlučujući o zahtjevu os. S. T. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude koju čine presuda Općinskog suda u Čakovcu od 13. svibnja 2016. broj K-268/15-102 i presuda Županijskog suda u Varaždinu od 8. studenog 2016. broj Kž-312/16-7, u sjednici održanoj 26. travnja 2017.
p r e s u d i o j e :
Odbija se zahtjev os. S. T. za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude kao neosnovan.
Obrazloženje
Pravomoćnom presudom koju čine uvodno citirane presude os. S. T. je zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće iz čl. 272. st. 4. u vezi st. 2. i 1. KZ/97 osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci.
Osuđenik S. T. je putem branitelja J. V., odvjetnika iz Č., podnio zahtjev za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude zbog povrede iz čl. 517. st. 1. toč. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14, dalje: ZKP/08), s prijedlogom da se ukinu prvostupanjska i drugostupanjska presuda.
Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske je podnio odgovor na zahtjev u kojem predlaže da se zahtjev odbije kao neosnovan.
Zahtjev nije osnovan.
Suprotno tvrdnjama osuđenika Županijski sud u Varaždinu je ispravno prihvatio kao pravilno po prvostupanjskom sudu utvrđenu otegotnu okolnost činjenicu njegove višestruke prekršajne osuđivanosti koja proizlazi iz izvoda iz prekršajne evidencije. Dakle, nije osnovana tvrdnja osuđenika da se u kaznenim postupcima ne mogu koristiti podaci o prekršajnoj odgovornosti jer se ti dokazi, kao uostalom i svaki drug valjani dokazi, po načelu slobodne ocjene dokaza, mogu koristiti kod utvrđivanja odlučnih i drugih važnih činjenica. U konkretnom slučaju su se podaci iz prekršajne odgovornosti koristili zbog utvrđivanja okolnosti u vezi odluke o kaznenoj sankciji, tako da je promašena tvrdnja osuđenika da je sud drugog stupnja povrijedio odredbe kaznenog postupka koje su utjecale na presudu i da mu je time povrijeđeno pravo na obranu.
Nadalje, drugostupanjski sud je u obrazloženju naveo zašto je sud prvog stupnja ispravno kao blaži primijenio odredbe KZ/97, a ne odredbe Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15 – dalje u tekstu: KZ/11), tako da niti u tom dijelu zahtjev nije osnovan.
Iz svih naprijed navedenih razloga, kako zahtjev osuđenika za izvanredno preispitivanje pravomoćne presude nije osnovan, trebalo ga je na temelju čl. 519. u vezi čl. 512. ZKP/08 odbiti kao neosnovan.
Zagreb, 26. travnja 2017.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.