Broj: Kž-Us 74/17

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, po sucu pojedincu Žarku Dundoviću, u kaznenom postupku protiv okr. G. G. i dr., zbog kaznenog djela iz čl. 328. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br: 125/11, 144/12 i 56/15 – dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi okr. T. M. t. d.o.o., podnesenom  protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 7. prosinca 2016., broj Kir-t-Us-351/16, dana 30. svibnja 2017.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba okr. T. M. t. d.o.o., ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

Pobijanim rješenjem sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu odredio je privremenu mjeru osiguranja oduzimanja imovinske koristi kojom je na temelju čl. 11. st. 1. toč. a. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne novine“ br. 145/10, dalje: ZPOIK)  na način da je  naložio

              "zabranom okrivljenom trgovačkom društvu M. t. d.o.o., OIB ..., sa sjedištem u R., da otuđi ili optereti:

              - nekretninu katastarske čestice broj 27/4, katastarske općine Z., broj ZK uloška: 3, koja u naravi predstavlja kuću, gospodarske zgrade i dvorište, ukupne površine 619 m2, vlasništvo trgovačkog društva M. t. d.o.o., OIB 86311259875, sa sjedištem u R., upisane kod Općinskog suda u Zlataru, Zemljišnoknjižnog odjela Zabok,

              uz zabilježbu zabrane otuđenja ili opterećenja naznačene nekretnine kod Općinskog suda u Zlataru, zemljišnoknjižnog odjela Z.

              II/               Ove privremene mjere donose se u korist Republike Hrvatske.

              III/               Ove privremene mjere sukladno čl. 16. Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem mogu trajati najdulje 60 dana, nakon što su dostavi obavijest da je presuda u predmetnom kaznenom postupku postala pravomoćna."

Protiv tog je rješenja žalbu podnijelo okr. T. M. t. d.o.o., zastupana putem braniteljice M. K., odvjetnice iz Z., zbog  bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sucu istrage na ponovno odlučivanje.

Spis predmeta je, u skladu s odredbom čl. 495.  u vezi 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13 i 145/13 - dalje u tekstu: ZKP/08), dostavljen Državnom odvjetniku Republike Hrvatske.

Žalba je osnovana.

U pravu je žalitelj kada tvrdi da se zaključak suda prvog stupnja od tome da predmetne nekretnine na kojima su određene privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi pribavljene kaznenim djelom za sada čini pogrešnim.

Naime, sud prvog stupnja je svojom odlukom od 30. studenog 2016., broj Kir-t-Us-310/16 bio prihvatio prijedlog USKOK-a za određivanje privremene mjere radi osiguranja oduzimanja iznosa od 134.672,50 kn koji je putem navedenog trgovačkog društva ostvaren  izvršenjem predmetnog  kaznenog djela  na način da je naložio R. A. d.d. Z. da navedeni iznos s računa korisnika pravne osobe M. t. d.o.o. Z. prenese na račun kojim upravlja Ministarstvo državne imovine. Međutim, kako je račun tog trgovačkog društva  u navedenoj banci bio blokiran samo u visini od 24.523,49 kn, prihvaćen je i daljnji prijedlog USKOK-a od 7. prosinca 2016. te je radi osiguranja preostalog iznosa od 110.149,01 kn donesena predmetna privremena mjera na opisanim nekretninama društva M. t. d.o.o.

Dakle, proizlazi da je zabrana otuđenja i opterećenja na svim navedenim nekretninama pravne osobe donesena radi osiguranja iznosa od 110.149,01 kn, što bi ukazivalo na osnovanost prigovora okrivljene pravne osobe da je u pitanju preuranjen zaključak suda jer se nije provjerilo ima li pravna osoba na nekim drugim računima u bankama odgovarajuće iznose čijom bi se blokadom postigla svrha osiguranja eventualne odluke o oduzimanju imovinske koristi, bez blokiranja svih predmetnih nekretnina. Nadalje, u istom je kontekstu u pravu žalitelj i kada tvrdi da se postavlja pitanje razmjernosti predmetnih nekretnina s iznosom moguće imovinske koristi stečene predmetnim kaznenim djelom u kojem je sudjelovalo T. M. t. d.o.o. To je pitanje od značaja i na tu je problematiku razmjernosti ukazao Europski sud za ljudska prava u svojoj odluci od 17. svibnja 2016., Džinić protiv Hrvatske (Zahtjev br. 38359/13).

Iz navedenih je razloga prihvaćanjem žalbe pobijano rješenje ukinuto te je predmet upućen sucu istrage na ponovno odlučivanje.

U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će provjeriti na odgovarajući način ima li navedeno trgovačko društvo na računima drugih financijskih institucija sredstava čijom bi se blokadom ostvarila svrha osiguranja odluke o oduzimanja imovinske koristi, odnosno na odgovarajući će način, ne nužno skupocjenim i složenim vještačenjem,  bar okvirno  utvrditi vrijednost predmetnih nekretnina, kako bi se moglo ocijeniti postoji li približni razmjer između iznosa kojeg je potrebno privremenom mjerom osigurati i vrijednosti predmetnih nekretnina.

Iz navedenih razloga trebalo je na temelju čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08 pobijano rješenje ukinuti i predmet uputiti  sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

Zagreb, 30. svibnja 2017.