Poslovni broj: 10 UsImio-910/18-11

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Matei Feracina, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja T. K., K. K., zastupanog po opunomoćeniku K. P., odvjetniku u S., protiv tuženika Žalbenog vijeća u području prava industrijskog vlasništva Republike Hrvatske, Z., uz sudjelovanje zainteresirane osobe UKUD „C..“, K. K., zastupane po opunomoćeniku A. B., odvjetniku iz O. D. V. i suradnici d.o.o., Z., radi proglašenja ništavim žiga, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 5. prosinca 2018. u prisutnosti tužitelja osobno, opunomoćenika tužitelja i zamjenika opunomoćenika zainteresirane osobe L. Z., odvjetnika u O. D. K. & R. d.o.o. S., a u odsutnosti tuženika, 13. prosinca 2018.,

p r e s u d i o   j e

 

1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika

Žalbenog vijeća u području prava industrijskog vlasništva Republike Hrvatske, Klasa: UP/II-381-08/2016-010/0045, Urbroj: 559-07/1-16-002/MBre od 17. kolovoza 2016.

 

2. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

 

3. Nalaže se tužitelju u roku od 15 dana isplatiti zainteresiranoj osobi iznos od

3.125,00 kuna na ime naknade troškova upravnog spora.

 

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-381-08/2016-010/0045, Urbroj: 559-07/1-16-002/MBre, broj žalbenog predmeta: VZ20160045 od 17. kolovoza 2016. je točkom 1. izreke usvojena je žalba UKUD „C..“, K. K., C., poništeno je rješenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, Klasa: UP/I-381-04/07-010/1747, Urbroj: 559-07/2-11-049 od 02. kolovoza 2011. (dalje: prvostupanjsko rješenje), te je poništen žig „K. C.“, br. Z2… nositelja T. K., K. K., u odnosu na sve proizvode i usluge za koje je žig registriran; točkom 2. izreke se nalaže protustranci T. K., ovjde tužitelju, da nadoknadi žalitelju UKUD „C..“, K. K., ovdje zainteresiranoj osobi, troškove postupka u iznosu od 7.320,00 kuna u roku od 30 dana od dana dostave tog rješenja; točkom 3. izreke je određeno da se to rješenje dostavlja Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo na daljnje postupanje u skladu sa važećim propisima.

Prvostupanjskim rješenjem je odbijen kao neosnovan zahtjev za proglašenje ništavim žiga „K. C", br. Z2…, te je naloženo podnositelju zahtjeva nadoknaditi nositelju žiga troškove postupka u iznosu od 1.230,00 kuna.

U pravodobno podnesenoj tužbi kojom pobija zakonitost osporenog rješenja tužitelj u bitnom navodi da je tuženik svoju odluku zasnovao na tvrdnji kako je u prvostupanjskom rješenju pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te pogrešno primijenjeno materijalno pravo koje se temelji na odredbi čl. 49. st. 3. Zakona o žigu. U razlozima pobijanog rješenja žalbeno vijeće, a tuženik u ovom postupku, sam je utvrđivao relevantno činjenično stanje, te je na tako utvrđeno činjenično stanje utemeljio odluku kojom je preinačio prvostupanjsko rješenje i usvojio žalbu udruge KUD C.. Izneseni razlozi o relevantnim činjenicama da nisu utemeljeni na izvedenim dokazima i proturječe stvarnim činjenicama. U bitnome tuženik smatra da je tužitelj postupao u zloj vjeri pri čemu kao odlučnu okolnost naglašava da T. K. nije bio osnivač niti je mogao biti osnivač … C. jer nikada nije bio član KUD-a C.. Ovakva tvrdnja da nije točna ni istinita. Naglašava se da se savjesnost postupanja uvijek presumira i teret dokaza da je netko postupao nesavjesno i u zloj namjeri je na onome tko to tvrdi. Namjera je složeni pravni institut koji je teško dokazati i u kaznenom pa tako i u građanskom postupku. To znači da je u ovom postupku udruga KUD C. bila dužna dokazati da je T. K. kao nositelj osporavanog žiga postupao nesavjesno i sa zlom namjerom, a što u provedenom postupku nije dokazala.

              Neovisno o odredbama statuta KUD-a C. koje se citiraju u osporavanom Rješenju notorno je i poznato svim pjevačima … C. da se muška ... C. osnovala od strane pjevača iz prve postave … C. (čije su izjave dostavljene u spis predmeta Upravnog suda u Splitu Usl-1793-13-23). Dakle, osnivači … C. među kojima je i T. K. kao jedan od pjevača osnovali su 1984. … te od tada im pripadaju sva moralna prava umjetnika izvođača vezano za osnovanu .... Navedene činjenice da su utvrđene i u postupku Trgovačkog suda u S. koji je dovršen Presudom Visokog Trgovačkog suda RH, 55Pž-8051/2012-2 od 07.09.2016., a kojom je preinačena prvostupanjska presuda i odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u tom postupku KUD-a C. kojim je traženo ispraviti informaciju o datumu osnivanja ... C.. Naime, KUD C. je pravomoćno odbijen sa zahtjevom da kao datum osnivanja bude izbrisana 1986., a da se umjesto toga objavi godina 2007.

              T. K. bio je član i pjevao je isključivo za ... C.. Nikada kao ni ostali pjevači nije potpisao nikakvu pristupnicu za KUD C., nikad nije sudjelovao ni bio pozivan na skupštinu KUD-a C., isti pjevači nisu ni pjevali tj. imali nastupe u prostorijama KUD-a već u mjesnoj zajednici pa je stoga začuđujuće na koji način se pokušava povezati KUD s ... C., a samim time i dovesti bilo koju treću osobu u zabludu.

              T. K. je kao jedan od osnivača i dugogodišnji pjevač, prilikom razjedinjenja i stvaranju nove ... C. zajedno s još 9 pjevača od ukupno 10 prisilno napustio ... C.. Imenovani je nakon toga podnio zahtjev za registraciju žiga kako bi zaštitio ime ... C., a u čemu je potporu imao u svim pjevačima koji su sudjelovali u stvaranju i afirmiranju prvotne ... C.. U to vrijeme udruga KUD C. nije bila registrirana kao trgovačko društvo u registru Trgovačkog suda pa nije postojala obveza tužitelja da prilikom registracije žiga vodi računa o interesu toga društva. Tvrtka jednog trgovačkog društva je ime pod kojim posluje trgovačko društvo i pod kojim posluje u pravnom prometu.

              Tužitelj nije imao nikakve nesavjesne ili zle pobude pri podnošenju predmetnog zahtjeva jer se pri svom postupanju rukovodio isključivo željom i namjerom da kao ovlaštena osoba zaštiti ime ... u kojoj se afirmirao kao i preostali pjevači koji su ... osnovali. Stoga je potpuno arbitraran i proizvoljan zaključak tuženika po kojem je tužitelj postupao sa zlonamjernim motivima. Postavlja se pitanje na temelju čega je izveden ovakav zaključak u situaciji kada su svi stvarni osnivači prvotne ... C. potvrdili okolnost osnivanja ... i danu potporu tužitelju da baš on zatraži žigovnu zaštitu.

              Također, netočno je da je predmetni žig ništav iz razloga što se radi o istovjetnom žigu prvotne ... a što dovodi javnost u zabludu. Namjera tužitelja je bila upravo zaštiti ime .... Notorno je da je tužitelj član ... udruga ... C. sa sjedištem u S., a KUD C. kako bi se trebali predstavljati pivači KUD-a ima sjedište u K. i to je notorno među poznavateljima ... pjesme.

Da je tužitelj postupao savjesno i u dobroj vjeri kada je zaštitio žig ... C. potvrđuje i naprijed citirana Presuda Trgovačkog suda kojom je potvrđen identitet ... C. osnovane 1984. i udruge ... C.. Također, navedenu činjenicu dokazuje i Presuda Trgovačkog suda u S., poslovni broj: 15P-701/13 od 29.11.2013. kojom je odbijen zahtjev KUD-a C. radi utvrđenja da je udruga C. počinila povredu registriranog žiga C. korištenjem naziva C..

              Slijedom navedenog predlaže se sudu donijeti presudu kojom se poništava osporeno rješenje tuženika.

              U odgovoru na tužbu tuženik je u bitnom naveo da je tužba u cijelosti neosnovana, da je tuženik u postupku provedenom po podnesenoj žalbi utvrdio da je žalba podnositelja osnovana, te je stoga usvojilo predmetnu žalbu. Razloge zbog kojih je donijelo osporavanu odluku tuženo tijelo potanko je obrazložilo u obrazloženju osporavanog upravnog akta. Kako su navodi tužitelja u postupku provedenom pred tuženikom bitno slični onima navedenim u tužbi, tuženik u potpunosti ostaje kod odluke izrečene u rješenju kojim se žalba usvaja, te ističe da točnost izloženih navoda proizlazi iz spisa predmeta koji je priložen.

              Sud je rješenjem u smislu odredbe članka 19. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17; dalje ZUS) pozvao UDRUGU … „C.“, K. K., da kao zainteresirana osoba sudjeluje u postupku i dostavi odgovor na tužbu.

              U sporu je održana rasprava 5. prosinca 2018., a čime je strankama u skladu s odredbom članka 6. ZUS-a dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je rasprava sukladno članku 39. stavka 2. u svezi članka 37. stavka 3. ZUS-a održana u njegovoj odsutnosti, a na kojoj je opunomoćenik tužitelja naveo da izlaže i predlaže kao u tužbi, te da je tuženik u identičnoj pravnoj stvari a koja je rješavana pred ovim sudom pod poslovnim brojem Usl-1793/13-23 detaljno obrazložio svoje stavove a koji se odnose na navode iz rješenja Žalbenog vijeća u području prava industrijskog vlasništva kao i odgovora na tužbu. Tužitelj ovo navodi prvenstveno radi ekonomičnosti postupka i radi izbjegavanja ponavljanja navoda. Naime niti jedan novi dokaz niti činjenica ne prileže „novom rješenju“ žalbenog vijeća u području prava industrijskog vlasništva od 17. kolovoza 2016.. Tuženik tj. tuženo tijelo u odgovoru na tužbu i u svom citiranom rješenju ukazuje na zlu volju tj. zlonamjeru tužitelja prilikom podnošenja prijave kao i donošenja rješenja za zaštitu osporavanog žiga. O takvim sličnim navodima citiranoj presudi Upravnoga suda prileži već pravomoćna odluka Trgovačkog suda u S., međutim pred Trgovačkim sudom u S. pod poslovnim brojem 15P-701/13 u kojoj tužitelj odnosno ... C. čiji je tužitelj član uspjela, a koja odluka je potvrđena presudom Visokog trgovačkog suda RH pod poslovnim brojem 76Pž-1087/2014 koja se dostavlja za sud i stranke, a koji postupak je vođen radi povrede žiga je jasno u obrazloženju navedeno kako sudska praksa tako i pravni stav VTS-a u smislu primjene odredbe čl. 7., čl. 10. Zakona o žigu. Tuženo tijelo u tom odgovoru i osporavanom rješenju se poziva na čl. 49. propisujući da se korištenje žiga u smislu navedenog članka je potrebno procijeniti radi li se o realnoj zabludi..i tako dalje kako to propisuje navedeni članak. Međutim, upravo na navedene okolnosti zablude, zle namjere i tržišne utakmice svoje stavove je pravomoćno utvrdio Visoki trgovački sud RH. Nije sporno da je T. K. jedan od osnivača i član prve postave ... C., što su potvrdili u svojim izjavama i ostali osnivači, i da je oduvijek pjevao za i u ime ... C.. I tako je bilo sve do razlaza 2007. kada je ... napustilo 9 od 10 pjevača. Pod tim navodima opunomoćenik i tužitelj osobno su iskazivali pred Upravnim sudom u Splitu u postupku Usl-1793/13.

Zamjenik opunomoćenika zainteresirane osobe je na ročištu za raspravu u bitnom naveo da u cijelosti osporava navode iz tužbe, te da je suglasan sa činjenicama i zaključcima koji su izneseni u pobijanom rješenju tuženog tijela, pa u tom smislu predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev.

U dokaznom postupku sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog tijela, te je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora.

Sud je odbio dokazni prijedlog za saslušanjem tužitelja kao stranke, kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u spisu predmeta.

Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

Tužitelj i zainteresirana osoba su na ročištu za raspravu popisali troškove upravnog spora, dok tuženik nije popisao trošak upravnog spora.

Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a  ovaj sud drži kako tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog spora je zahtjev UDRUGE … „C.“, K. K., ovdje zainteresirane osobe, za proglašenjem ništavim žiga „... C.“, br. Z20071747 (dalje: osporavani žig) temeljem odredbe članka 49. stavka 1. u svezi članka 5. stavka 1.  točke 2. i 7., temeljem članka 10., temeljem članka 49. stavka 2. točke 3. u svezi članka 6. stavka 6., temeljem članka 49. stavka 2. u svezi članka 6. i temeljem članka 49. stavka 3. Zakona o žigu („Narodne novine“ broj 173/03, 76/07, 30/09; dalje: Zakon o žigu).

Iz podataka spisa predmeta je razvidno da je predmetni upravni postupak pokrenut u povodu zahtjeva UKUD „C.“, K. K., ovdje zainteresirane osobe, za proglašenje ništavim osporavnog žiga, a koji je zaprimljen pred prvostupanjskim tijelom 20. rujna 2010.

Nadalje, razvidno da je osporeno rješenje tuženika doneseno u ponovljenom postupku po presudi ovog suda poslovni broj UsI-1793/13-24 od 25. ožujka 2016. kojom je poništeno ranije rješenje tuženika od 19. lipnja 2013. i predmet vraćen tuženiku na ponovni postupak.

Osporenim rješenjem tuženika, a kojim je usvojena žalba zainteresirane osobe, poništeno prvostupanjsko rješenje, te poništen osporavni žig, se u bitnom obrazlaže da se nalazi pravilnim utvrđenje prvostupanjskog tijela da registracijom osporavnog žiga nije povrijeđena odredba članka 49. stavka 1. u svezi članka 5. stavka 1. točke 2. Zakona o žigu, kao i da je neutemeljeno pozivanje žalitelja, ovdje zainteresirane osobe, ujedno podnositelja predmetnog zahtjeva za proglašenje ništavim osporavnog žiga, na odredbu članka 49. stavka 1. u svezi članka 5. stavka 1. točke 7. Zakona o žigu kao i na odredbu članka 49. stavka 2. u svezi članka 6. stavka 4. točke 3. Zakona o žigu. Nadalje, utvrđuje da je prvostupanjsko tijelo propustilo donijeti odluku o pravnom temelju iz članka 49. stavka 2. točke 3. u svezi članka 6. stavka 6. Zakona o žigu, a koji osnov za proglašenja osporavnog žiga ništavim tuženik ne nalazi osnovanim. Međutim tuženik nalazi osnovanim dio predmetnog zahtjeva ovdje zainteresirane osobe i to u dijelu u kojem se zainteresirana osoba poziva na odredbu članka 49. stavka 3. i odredbu članka 49. stavka 2. točke 1. u svezi odredbe članka 6. (stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 4.) Zakona o žigu nalazeći da je prvostupanjsko tijelo u tom dijelu pogrešno i nepotpuno utvrdilo činjenično stanje zbog čega je pogrešno primijenilo materijalno pravo prilikom donošenja odluke u pogledu tog dijela predmetnog zahtjeva za proglašenje osporavanog žiga ništavim.

Među strankama nije sporno da je tužitelj bio dugogodišnji pjevač „... C.“, K. K., te da isti nikada nije bio član …  „C.“, K. K.

Među strankama je sporno je li osporeno rješenje tuženika pravilno i zakonito.

Odredbom članka 49. stavka 2. točke 1. Zakona o žigu propisano je da se na temelju razloga iz članka 6. Zakona koji se primjenjuje i na postupak proglašavanja žiga ništavim, postupak za proglašenje žiga ništavim može se pokrenuti  u odnosu na članka 6. stavak 1. i 3. Zakona na zahtjev nositelja ranijeg žiga i stjecatelja licencije u skladu s člankom 39. stavkom 4. ili 5. tog Zakona.

              Odredbom članka 49. stavka 3. Zakona o žigu je propisano da postupak za proglašenje ništavim može se pokrenuti na zahtjev zainteresirane osobe i u slučaju kada je nositelj žiga čije se proglašenje ništavim zahtijeva u trenutku podnošenja prijave za registraciju tog žiga postupao u zloj vjeri.

Člankom 6. stavkom 1. točkom 2. Zakona o žigu propisano je da se na temelju podnesenoga prigovora neće registrirati ni znak  ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođe­nja u svezu s ranijim žigom

Člankom 6. stavkom 2. točkom 4. Zakona o žigu propisano je da su za potrebe ovoga Zakona pod pojmom »raniji žig« razumijevaju žigovi koji su na dan prijave za registraciju žiga ili, ako je zatraženo pravo prvenstva, na datum prava prvenstva zatraženog u prijavi, dobro poznati u Republici Hrvatskoj u smislu u kojemu se riječi »dobro poznat« rabe u članku 6.bis. Pariške konvencije.

S obzirom na podatke spisa predmeta upravnog tijela, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, po ocijeni ovog suda, pravilno i zakonito je osporeno rješenje tuženika, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

Ponajprije u odnosu na utvrđenje ništavosti osporavanog žiga s osnove članka 49. stavka 3. Zakona o žigu, za navesti je kako se dobra vjera definira Zakonom o obveznim odnosima, u kojem je propisano da su u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati se načela savjesnosti i poštenja. Stoga bi se zla vjera mogla definirati kao postupanje u kojem određena osoba pri s...nju kakva posla ili u obavljanju čina svjesna da postupa nesavjesno i nepošteno, odnosno protivno moralu i pravnom poretku. Stoga je tu individualnu namjeru potrebno dokazati u svakom konkretnom slučaju i u ovisnosti o specifičnostima istog, a pri čemu je teret dokaza na onoj strani koja tvrdi da je protivna strana postupala u zloj vjeri.

Stoga ovaj sud nalazi kako je pravilno u obrazloženju osporenog rješenja tuženik naznačio kako je zla vjera subjektivna kategorija temeljena na namjerama nositelja žiga, te da ju je potrebno utvrditi na strani nositelja kao postupanje koje može rezultirati nepoštenim namjerama, te da bi se utvrdilo kako postoji zla vjera,  da se moraju dokazati dvije stvari i to da je podnositelj  prijave morao znati da znak pripada trećoj osobi, i drugo, da je znak prijavio u nepoštenoj odnosno zloj namjeri.

Osporeno rješenje tuženika u dijelu kojim se utvrđuje postojanje osnove za oglašavanje ništavim osporavanog žiga iz članka 49. stavka 3. Zakona o žigu se u bitnom obrazlaže time da je iz dokumentacije sadržane u spisu predmeta (navoda
žalitelja u Zahtjevu za proglašenje žiga ništavim (str. 2.), Priloga 4. Zahtjevu za
proglašenje žiga ništavim, Popis osnivača društvene organizacije KUD C."
K. K., Priloga 9. Zahtjevu za proglašenje žiga ništavim Pivači
… C. od početka pa do danas, navoda nositelja osporavanog žiga u
očitovanju na zahtjev za proglašenje žiga ništavim (str. 2), navoda nositelja
osporavanog žiga u Očitovanju na žalbu i brošure ,,22. Susret … … i
pučkih pjevača, … 2008. u dijelu u kojem se predstavlja ... C.)
utvrdilo da je … C. od svog osnivanja nesporno povezana s tadašnjim … ,,C.", K. K. (dalje: KUD C.), … organizacija, a koje je upisano u Registar društvenih organizacija 23. veljače 1989. (odnosno s današnjom UDRUGOM … ,,C.", K. K. (upisano u Registar udruga 31.10.1997.) kao sekcija. Osnivači tadašnjeg KUD-a C., … organizacija i to: G. S., P. M., J. K., A. N., D. B. i N. K. ujedno su bili članovi pjevači ... C., odnosno šest od deset osnivača KUD- a C. ujedno su bili i članovi/pjevači ... C.. Nadalje, vezano za godinu osnivanja nositelj osporavanog žiga navodi da je to bilo 1983.
izjava M. T. dostavljena uz Očitovanje na žalbu). 1984. (Izjave J. K., F.
P., T. K., T. T. i B. D. dostavljena uz Očitovanje na žalbu)
Očitovanje na podneseni zahtjev za proglašenje žiga ništavim, str. 2., brošura ,,22.
Susret … ... i pučkih pjevača", … 2008). Podnositelj zahtjeva za
proglašenje žiga ništavim navodi da je to bilo 1986. na str. 2. Zahtjeva za
proglašenje žiga ništavim, a u prilog tome govore podaci na
ttp://www.....hr/about/, http://fdk.hr/.../..../, http://fdk.hr/.... Temeljem navedenih činjenica tuženik zaključuje da se naziv “K. C.” koristio prije trenutka podnošenja prijave za registraciju osporavnog žiga i to kao naziv ... koja je počela s djelovanjem u drugoj polovici osamdesetih godina prošlog stoljeća, a čiji se pjevački sastav s godinama mijenjao, a da navedeno proizlazi i iz dokumentacije odnosno priloga uz predmetni zahjtev za prolašenje ništavim žiga. Nadalje, tuženik obrazlaže da je iz dokumentacije dostavljene u spis utvrđeno da nositelj žiga, ovdje tužitelj nije bio osnivač niti je mogao biti osnivač ... C. jer nikada nije bio člank KUD-a C.. Navodi se da je odredbom članka 53. Statuta KUD-a C. ovjerenog od strane naležnog tijela 23. veljače 1989.
definirano da su sekcije KUD-a muška pjevačka ..., ženska vokalna grupa i mješoviti komorni zbor (stavak 2.), te da sekcije formira i osniva Predsjedništvo (stavak 1.). Člankom
33. Statuta je definirano da je Predsjedništvo izvršni organ (stavak 1.), te da se sastoji
od 9 članova (stavak 2.), a koji Statut je izmijenjen 12. prosinca 1997. ( dalje:,.novi Statut") nakon što je KUD C. postao udruga, te je u novom Statutu u članku 15. definirano da udruga može osnivati sekcije, u članku 16.
da inicijativu za osnivanje sekcija treba dati najmanje 5. članova udruge, a odluku o
osnivanju sekcija donosi skuština. Iz navedenog jasno proizlazi da u osnivanju ... kao sekcije KUD-a mogu sudjelovati samo članovi KUD-a, a nositelj žiga T. K. nikada nije bio član KUD-a. Nadalje, navodi se da u periodu u kojem je nositelj žiga, ovdje tužitelj odnosno do rujna 2007., odnosno do trenutka podnošenja zahtjeva za registraciju žiga  od strane tužitelja, da ... C. izdaje albume i osvaja brojne nagrade, a što je utvrđeno uvidom u dokumentaciju dostavljenu uz predmetni zahtjev za proglašenje ništavim žiga. Slijedom navedenog tuženik u obrazloženju osporenog rješenja  navodi da je nostielj žiga, ovdje tužitelj u trenutku podnošenja prijave za registar osporavanog žiga (a) znao da naziv ... C. u višegodišnjem razdoblju koristila ... jer je on bio član te ..., a koja je ... povezana s KUD-om C. čiji on nije bio član; s tom istom ... je kao pjevač baritone snimio niz albuma na kojeima je on naveden kao član ...; s tom istom
... je ostvario zapažene rezultate kako na području Republikc Hrvatske tako
i u inozmestvu, (b) te je neposredno prije trenutka glazbeno umjetničkog razilaženja
koje se desilo medu članovima ... u drugoj polovici 2007. sudjelovao u
osnivanju udruge koja nosi ime UDRUGA “... C." sa sjedištem u S.
(osnivačka sjednica skupštine udruge je održana 06.09.2007.) u kojoj je u
trenutku upisa u Registar udruga on imao funciju tajnika (Prilog 2. Zahtjeva za
proglašenje žiga ništavim) i podnio prijavu za zaštitu osporavanog žiga na svoje ime
(prijava je podnesena 21.09.2007) iz čega jasno proizlazi namjera nositelja žiga da
spriječi, odnosno, onemogući sve treće osobe u korištenju naziva ,,... C.”, a koje postupanje se ne može okarakterizirati kao postupanje u dobroj vjeri, odnosno postupanje s pažnjom dobrog gospodarstvenika. Nadalje, da je značajno i postupanje nositelja žiga, ovdje tužitelja, da se je dopisom od 2. srpnja 2008., a koji priležei spisu upravnog tijela, obratio organizatoru Večeri … ... – K., a nakon što je prethodno 20. lipnja 2008. zaprimio rješenje o registraciji osporavanog žiga , obavještivši iste da je on onositelj žiga “... C.”, te da nudi mogućnost razrješenja nastale situacije mirnim putem na  način koji će zadovoljiti obostrane interese i to otkazivanjem nastupa spornoj ... te omogućavanje registiranoj ... C. da nastupi na manifestaciji na kojojsu pod istim imenom namjeravli angažirati spornu ..., a koje postupanje upućuje na zlonamjerne motive vezano za zaštitu osporavanog žiga,

Nadalje, osporeno rješenje tuženika u pogledu osnove za proglašenje ništavim osporavanog žiga temeljem odredbe članka 49. stavka 2. točke 1. u svezi odredbe članka 6. stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 4. Zakona o žigu se u bitnom obrazlaže da je prilikom procjene dokaza o_dobro poznatim žigovima potrebno uzeti u obzir
kriterije koji su utvrdeni u Zajedničkim preporukama Svjetske organizacije za
intelektualno vlasništvo (World Intellectual Property Organization - WIPO) vezano
uz odredbe o zaštiti dobro poznatih znakova (WIPO Joint Recommendations
Concerning Provisions on the Protection of Well-Known Marks). Navedene
Zajedničke preporuke WIPO definiraju osnovne smjernice (kriterije) prilikom
procjenjivanja dokaza o dobro poznatim žigovima dok će relevantnost navedenih
kriterija ili nekih drugih dodatnih kriterija biti procijenjena u odnosu na svaki
pojedini slučaj, te da procjena dokaza o dobro poznatim žigovima u svakom pojedinačnom
slučaju ovisi o specifičnim okolnostima slučaja. U konkretnom slučaju se radi o nazivu “... C.” za koji iz dostavljene dokumentacije jasno proizlazi da je isti bio, u trenutku podnošenja prijave za zaštitu osporavanog žiga u
upotrebi više od 20 godina i to na teritoriju Hrvatske i u inozemstvu za izvođenje
… pjevanja. U trenutku podnošenja prijave za registraciju osporavanog žiga ... C. u kategorijama vezanim za … izvođenje folklorne pjeseme je osvojila nekoliko nagrada … 2000., 2002., 2005., te je iz dostavljene dokumentacije razvidno da je ... C. osvojila brojne nagrade i struke i publike na festivalima natjecateljskog karaktera na kojima se izvode isključivo … i/ili ... pjesme (kao što je Festival … ... O., Večeri … šansone Š. i dr.). Iz navedenog da jasno proizlazi da je tijekom dvadestogodišnjeg korištenja naziva “... C.” postao dobro poznat i prihvaćen od strane struke i od strane široke javnosti kao žig za označavanje podrijetla i usluga koje povezuju upravo s njim. Stoga je mišljenje  tuženika da žalitelj, ovdje zainteresirana osoba, u žalbi osnovano ukazuje na činjenicu da su suprotstavljeni žigovi vizualno, verbalno i adutivno istovjetni, sastoje se od dvije riječi i to riječi ,..." i riječi “C.") i da je neregistrirani žig “... C.”u Hrvatskoj postao dobro poznati žig za slijedeće proizvode i usluge: … pjevanje, … pjesma kao specifična vrsta pjesme, sudjelovanje i nastupanje na domaćim i inozemnim festivalima, smotrama i natjecanjima,
zajednički pjevački nastupi i priredbe, vokalna suradnja s drugim
glazbenim djelatnicima i umjetnicima, snimanje i izdavanje nosača zvuka i video zapisa.
Usporedujući navedene proizvode i usluge s proizvodima i uslugama za koje
je registriran osporavani žig tuženik zaključuje da se radi dijelom o istovjetnim, a dijelom o vrlo sličnim proizvodima i uslugama. Stoga tuženik smatra kako  između suprostavljenih zakova postoji sličnost u mjeri dovoljnoj za postojanje vjerojatnosti dovodenja javnosti u zabludu. Vjerojatnost dovođenja u zabludu pretpostavlja u isto vrijeme istovjetnost ili sličnost
između suprotstavljenih žigova i istovjetnost ili sličnost proizvoda ili usluga koje oni
obuhvaćaju, odnosno riječ je o kumulativnim uvjetima. U predmetnom slučaju javnost čine prosječni potrošači, kao i struka (skladatelji, izvođači, glazbeni producenti, glazbeni pisci, glazbeni urednici, tonski snimatelji), te će isti percipirati suprotstavljene znakove kroz njihove vizualne i auditivne identičnost proizvoda, a koji elementi imaju ključnu ulogu prilikom odluke o postojanu vjerojatnosti dovođenja u zabludu, u smislu odredbe članka 49. stavka 2. točke 1. u svezi članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona o žigu.

Ovakvo obrazloženje osporenog rješenja tuženika kojim se utvrđuje osnovanost  predmetnog zahtjeva zainteresirane osobe za oglašavanjem ništavim osporavanog žiga  s osnova članka 49. stavka 3.  i članka 49. stavka 2. točke 1. u svezi odredbe članka 6. stavka 1. točke 2. i stavka 2. točke 4. Zakona o žigu , u cijelosti kao pravilno i zakonito prihvaća i ovaj sud, ocjenjujući da su osporenim rješenjem tuženika dani jasni, valjani i potpuni razlozi za rješavanje konkretne upravne stvari, a kojim je dakle, dano detaljno i iscrpno obrazloženje i ocjena dokaza sadržanih u spisu upravnog tijela, a koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, te se na isto ovdje poziva. Tužbenim prigovorima, a koji su u bitnom istvojetni navodima tužitelja iznesenih tijekom upravnog postupka, po ocijeni ovog suda, nije dovedena u sumnju  pravilnost utvrđenja tuženika iznesena u obrazloženju osporenog rješenja, te iste  (prigovore tužitelja) ovaj sud ne nalazi osnovanim niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.

Pri tome, vezano uz navode tužitelja odnosno pozivanje na presude Trgovačkog suda u S., odnosno Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, a koje je tužitelj dostavio tijekom ovog spora, za navesti je da iste nisu od utjecaja na donošenje odluke u ovom sporu.

U svemu izloženom, osporeno rješenje tuženika je zakonito, u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, te je pravilno primijenjen materijalni propis, pri čemu nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 47/09), na koje sud pazi po službenoj dužnosti.

Stoga, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao pod točkom 1. izreke.

S obzirom da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev, to je valjalo pozivom na odredbu članka 79. stavka 4. ZUS-a odbiti kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, a kako je i riješeno pod točkom 2. izreke.

S obzirom na uspjeh zainteresirane osobe u ovom sporu, valjalo je na temelju  odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a kao opravdan trošak upravnog spora priznati popisani trošak i to trošak zastupanja na ročištu od 13. prosinca 2018. po opunomoćeniku odvjetniku u iznosu od 2.500,00 kuna uvećano za 25% PDV (625,00 kuna) što iznosi ukupno 3.125,00 kuna  (Tbr. 23. točka 2., Tbr. 42. i Tbr. 50. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, „Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15; dalje: OT).

Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom 3. izreke.

 

U Splitu 13. prosinca 2018.

 

     S U T K I NJ A

 

        Danijela Čipčić Buzov, v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.  (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

 

 

Za točnost otpravka ovlašteni službenik

Matea Feracina