- 1 -   

Broj: Jž-2410/2015

 

 

 

                                      

 

 

  U  I M E  R EP U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Mirjane Margetić kao predsjednice vijeća, te Anđe Ćorluka i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Katarine Perjanec Prstec kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene pravne osobe S. J. D. u P. sa sjedištem u P. i 2. okrivljenog A.B. kao odgovorne osobe zbog prekršaja iz članka 65. stavka 1. podstavka 2. u  svezi stavka 2. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj: 92/10), odlučujući o žalbi 1. okrivljene pravne osobe S. J. D. u P. sa sjedištem u P.  i 2. okrivljene odgovorne osobe A. B. kao odgovorne osobe podnesenoj po braniteljici Ž. Č. odvjetnici iz P. protiv presude Prekršajnog suda u Puli-Pola broj: 6.J-65/15 od  5. lipnja 2015. godine, na sjednici vijeća održanoj dana 1. rujna  2018. godine

 

p r e s u d i o    j e:

 

1. Odbija se kao neosnovana žalba 1. okrivljene pravne osobe S. J. D. u P. sa sjedištem u P.  i 2. okrivljene odgovorne osobe A. B. i prvostupanjska presuda  potvrđuje. 

 

2. Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15 i 70/17), 1. okrivljena pravna osoba S. J. D. u P. sa sjedištem u P. i 2. okrivljena odgovorna osoba A. B. su obvezni naknaditi trošak žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 kuna svaki u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom proglašeni su krivima 1. okrivljena pravna osoba S.J.D. u P. sa sjedištem u P.  i 2. okrivljena odgovorna osoba A. B. te su na temelju odredbe članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobođeni od kazne zbog prekršaja iz članka 65. stavka 1. podstavka 2. u svezi stavka 2. Zakona o zaštiti od požara, činjenično pobliže opisanog u izreci te presude.

 

Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3. te članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona okrivljeni su obvezani na naknadu troška prekršajnog postupka platiti iznos od 200,00 kuna svaki.

 

Protiv te presude 1. okrivljena pravna osoba S. J. D. u P. sa sjedištem u P.  i 2. okrivljena odgovorna osoba A. B. su pravodobno po braniteljici podnijeli žalbu zbog svih žalbenih razloga kako se to  navodi u žalbi, dakle bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava.

 

Žalitelji u bitnom ističu da njihovim postupanjem nisu ostvarena obilježja prekršajnog djela koji im se stavlja na teret, jer da je tijekom postupka nesporno utvrđeno da su poduzeli sve radnje o čemu u spisu prileže dokazi o pribavljanju potrebnog atesta te da nisu ostvareni elementi koji su propisani odredbama Zakona o zaštiti od požara i posebnim propisima te stoga ne postoji njihova krivnja.

 

Ističu da iz rezultata provedenog dokaznog postupka jasno proizlazi da su postupili po rješenju nadležne inspekcije da su u ostavljenom roku od 30 dana centralu sustava za dojavu požara smjestili u zaseban požarni sektor (kako im je naređeno) i to vodootporni ormarić o čemu su dostavili nadležnoj inspekciji atest o vodootpornosti i potvrdu o sukladnosti proizvoda no pokazalo se da predmetne isprave nisu odgovarajuće.

 

Jednako tako navode da je počinjena bitna  povreda odredaba prekršajnog postupka jer činjenični opis prekršajnog djela koji se okrivljenicima stavlja na teret ne proizlazi iz dokaza koji prileže spisu te je dakle počinjena bitna povreda iz članka 195. stavka 1. točke 11. jer je izreka proturječna razlozima presude.

 

Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak odnosno podredno da se preinači pobijana presuda na način da se okrivljenici oslobode od optužbe.

 

Žalba nije osnovana.

 

Rješavajući predmet u granicama navoda žalbe te ispitujući prvostupanjsku presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ovaj Sud ne nalazi da bi u prvostupanjskom postupku bile počinjene povrede odredaba prekršajnog materijalnog prava na štetu žalitelja, a na koje povrede ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Nadalje, nasuprot tvrdnjama žalitelja u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz članka  195. stavka 1. točke 11. Prekršajnog zakona jer da izreka proturječi razlozima presude odnosno da je rok do kojeg su bili dužni postupiti po rješenju i izvršiti naređene mjere istekao dana 1. siječnja 2015. godine, a ne dana 18. prosinca 2014. godine kako im se stavlja na teret pa da je iz tih razloga izreka proturječi razlozima presude i ne proizlazi iz dokaza koji prileže spisu.

 

Naime, odredbom članka 133. Zakona o općem upravnom postupku je propisano u stavku 1. da rješenje doneseno u upravnom postupku izvršava se nakon što postane izvršno. Stavak 2. propisuje, prvostupanjsko rješenje postaje izvršno istekom roka za žalbu ako žalba nije izjavljena, dostavom rješenja stranci, ako žalba nije dopuštena, dostavom rješenja stranci ako žalba nema odgodni rok, dostavom stranci rješenja ako se žalba odbacuje ili odbija, danom odricanja stranke od prava na žalbu te dostavom stranci rješenja o obustavi postupka u povodu žalbe. Stavkom 3. je propisano drugostupanjsko rješenje kojim se rješava upravna stvar postaje izvršno dostavom stranci, a stavkom 4. je propisano kad je u rješenju određeno da se radnje koje su predmet izvršenja može izvršiti u ostavljenom roku, rješenje postaje izvršno istekom tog roka.

 

Slijedom navedenog kako je u rješenju Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave istarske Sektora upravnih i inspekcijskih poslova Inspektorat unutarnjih poslova, broj: 511-08-19/1-UP/I-12/62-14.AN od 6. studenog 2014. godine određeno,  žalitelji su dužni provesti između ostalog mjere zaštite od požara i u točki 2. centralu sustava za dojavu požara smjestiti u zasebni požarni sektor a rok izvršenja je 30 dana iz obrazloženja rješenja je razvidno da je mjera iz točke 2. rješenja donijeta temeljem članka 39. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara iz razloga što smještaj centrale sustava za dojavu požara nije u skladu s odredbom članka 37. Pravilnika o sustavima za dojavu požara („Narodne novine“ broj 56/99) odnosno centrala sustava za dojavu požara nije smještena u zaseban požarni sektor. U rješenju je navedeno da rokovi za provođenje naređenih mjera određeni su sukladno odredbama članka 79. Zakona o općem upravnom postupku te da se navedene mjere moraju provesti u određenom roku u protivnom protiv pravne osobe protiv odgovorne osobe provesti će se prekršajni postupak temeljem članka 65. Zakona o zaštiti od požara.

 

Odredbom članka 80. Zakona o općem upravnom postupku je propisano kada je rok određen na dane, dan kad je dostavljeno pismeno od kojeg počinje teći rok odnosno dan koji pada događaj od kojeg se računa trajanje roka ne uračunava se u rok, jer početak roka se računa od prvog sljedećeg dana i slijedom navedenog kako je nesporno da je gore navedeno rješenje dostavljeno pravnoj i odgovornoj osobi dana 17. studenog 2014. godine, isto je postalo izvršno protekom roka od 30 dana to jest 18. prosinca 2014. godine a što je sukladno odredbi članka 133. stavka 4. Zakona o općem upravnom postupku.

 

Slijedom navedenog izreka prvostupanjske presude je razumljiva te nije počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka na koju žalitelji ukazuju.

 

Nadalje, činjenično stanje glede krivnje žalitelja u prvostupanjskom postupku je u potpunosti i pravilno utvrđeno i to na temelju provedenog dokaznog postupka odnosno analize i ocjene obrane okrivljene pravne i odgovorne osobe, ispitivanja svjedoka A. N. inspektora, uvida u rješenje od 7.11.2014. godine, zapisnik o inspekcijskom nalazu od 16.1.2015., izvadak iz sudskog registra, dokumentaciju za tehnički pregled građevine, atestnu dokumentaciju iz protupožarne konstrukcije, dopis okrivljenika od 12.11.2014. i 20.11.2014. godine, radni nalog od 28.11.2014. godine, dopis okrivljenika od 12.1.2015. i 20.1.2015., uvjerenje društva I. d.o.o. od 18.5.2015. godine i prvostupanjski sud je analizom i ocjenom kako svakog dokaza pojedinačno tako i u njihovoj međusobnoj svezi pravilno zaključio da su žalitelji ponašanjem navedenim u izreci iz prvostupanjske presude počinili prekršaj iz primijenjene odredbe Zakona.

 

Naime, odredbom članka 65. stavka 1. Zakona o zaštiti od požara je propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 150.000,00 kuna kazniti za prekršaj vlasnik, odnosno korisnik građevine, građevinskih dijelova i drugih nekretnina te prostora, odnosno upravitelji zgrada ako ne poduzmu mjere naložene rješenjem između ostalog inspektora Ministarstva, odnosno nadležne Policijske uprave (članak 54. stavak 1.) a novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 15.000,00 kuna kazniti će se za prekršaj iz stavka 3. ovog članka odgovorna osoba u pravnoj osobi i tijelu jedinice lokalne i područne regionalne samouprave.

 

Iz stanja spisa, ocjene i analize provedenih dokaza proizlazi kako žalitelji nisu postupili u potpunosti po rješenju Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave istarske broj gornji, a što je utvrđenom po obavljenom nadzoru inspektora od 6.11.2014. godine gdje je okrivljenima naloženo da centralu sustava za dojavu požara smjeste u zaseban požarni sektor u roku 30 dana te kako je na temelju iskaza službene osobe inspektora A.N. utvrđeno da okrivljeni prilikom inspekcijskog nadzora inspektoru nisu predočili odgovarajuću dokumentaciju koja bi se odnosila na predmetni ormarić, te stoga nisu dokazali njegovu odgovarajuću otpornost. Žalitelje ne može ekskulpirati navod da su o nepravilnostima utvrđenim tijekom inspekcijskog nadzora obavijestili obrt P., te dakle žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost utvrđenog činjeničnog stanja, a niti ih može od krivnje osloboditi navod da je iz iskaza ispitanog svjedoka proizlazi da su poduzimali niz radnji u cilju pribavljanja potrebnog atesta.

 

Nadalje, prvostupanjski sud je okrivljene na temelju odredbe članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona oslobodio od kazne, jer da su naknadno ispunili propisane obveze zbog čijeg neispunjenja je pokrenut prekršajni postupak jer je iz uvjerenja društva I. d.o.o. od dana 18.5.2015. te iskaza inspektora razvidno da isti potvrđuju vodootpornost ormarića u kojoj je smještena centrala za dojavu požara na dan 18.5.2015. godine te dakle da jedan od uvjeta za izdavanje tog uvjerenja su upravo smještanje u zaseban požarni sektor čija se izvedba u skladu s pravilima potvrđuje odgovarajućom dokumentacijom, i po ocjeni ovog Suda stekli su se uvjeti iz članka 38. stavka 2. točke 2. Prekršajnog zakona.

 

Nadalje, prvostupanjski sud na temelju odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona obvezao je okrivljene na naknadu troška prvostupanjskog  postupka u iznosu od 200,00 kuna, a ovaj Sud je na temelju odredbe članka  138. stavka 2. točke 3c. Prekršajnog zakona obvezao okrivljene na naknadu troška žalbenog postupka u iznosu od 300,00 kuna svaki, imajući u vidu trajanje i složenost žalbenog postupka te ovaj Sud zaključuje da su okrivljenima odmjereni primjereni troškovi postupka koji su propisani Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj 18/13) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna.

 

Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.

 

 

           U Zagrebu, 19. rujna 2018. godine

 

 

 

 

              Presuda se dostavlja Prekršajnom sudu u Puli u 6 otpravaka: za spis, okrivljene, braniteljicu i tužitelja.