1              Poslovni broj: 1 UsI-305/17-9

 

 

 

 

 

 

Poslovni  broj: 1 UsI-305/17-9

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja I. H. iz R., …, kojega zastupa opunomoćenik F. M., odvjetnik u R., …, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, Zagreb, Gruška 20, radi promjene katastarskog upisa, 12. lipnja 2018.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I.              Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Središnjeg ureda, KLASA: UP-II-932-07/16-07/558, URBROJ: 541-03-04-01/6-17-2 od 17. siječnja 2017. i rješenja Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-07/16-03/229, URBROJ: 541-17-02/6-16-2 od 7. listopada 2016.

 

              II.              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška ovoga spora.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom rješenjem Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Područnog ureda za katastar Rijeka, KLASA: UP/I 932-07/16-03/229, URBROJ: 541-17-02/6-16-2 od 7. listopada 2016. odbijen je zahtjev tužitelja da se on upiše u katastru zemljišta kao vlasnik/ovlaštenik prava na z.č. … k.o. B. na temelju priloženog vlasničkog lista iz razloga što nije postupio po zaključku tog tijela od 14. travnja 2016. kojim je pozvan da dostavi geodetski elaborat radi usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja.

 

              Protiv navedenog rješenja tužitelj je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP-II-932-07/16-07/558, URBROJ: 541-03-04-01/6-17-2 od 17. siječnja 2017. odbijena kao neosnovana s obrazloženjem da se izvadak iz zemljišne knjige smatra odgovarajućom ispravom samo kada se identifikacijom može utvrditi da se radi o istoj nekretnini u katastru, pa da je stoga u ovom slučaju zakonito postupilo prvostupanjsko tijelo kada je navedenim zaključkom pozvalo tužitelja da dostavi geodetski elaborat radi usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja.

 

              Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu, a u tužbi i na raspravi održanoj u ovom sporu navodi, u bitnome, da se sukladno čl. 65. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 16/07, 152/08 i 124/10, dalje: ZDIKN) promjene posjedovnog stanja u katastarskom operatu vrše na temelju valjane isprave o vlasniku zemljišta, a da po njegovom stavu valjanu ispravu predstavlja izvadak iz zemljišne knjige, jer da je to javna isprava i da ne može imati nedostatke, a niti ju može ispitivati katastar. Navodi da nigdje u zakonu ne piše da se uz izvadak iz zemljišne knjige treba priložiti određeni elaborat da bi se on proveo u posjedovnom listu. Navodi da je to činjenica koju je izmislio tuženik. Ističe da je on vlasnik i da ne želi da u katastarskom operatu kao posjednik, korisnik ili bilo što drugo bude upisana treća osoba, a na koji način će to provesti katastar da se to njega ne tiče, nego da to ulazi u djelokrug rada tuženika. Navodi da nije njegov problem što tuženik nije uskladio oznake nekretnina u katastru sa oznakama iz zemljišnih knjiga. Smatra da je zakonska obveza prvostupanjskoga tijela i tuženika da se on upiše kao vlasnik nekretnina u katastru i da on ne bi trebao trošiti novce da bi olakšao rad tuženika. Navodi da u Republici Hrvatskoj postoje i neki drugi propisi osim obveznih uputa tuženika kao što je Ustav Republike Hrvatske, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnim knjigama itd. Navodi da su prvostupanjsko tijelo i tuženik uveli tzv. zemljišnoknjižnu identifikaciju, upravo kako bi se identificirale oznake nekretnina u zemljišnim knjigama s oznakama koje evidentira katastar, pa da stoga nije točno da se u konkretnom slučaju ne može izvršiti identifikacija, jer da je to učinilo samo prvostupanjsko tijelo, pa nema nikakvog razloga da stranka troši novce na izradu geodetskog elaborata koji bi vjerojatno nakon toga trebala potpisati i osoba koja je upisana kao posjednik, čija se promjena u katastarskom operatu traži – M. F., a što prvostupanjsko tijelo ne navodi u pobijanom rješenju. Navodi da bi M. F. pretpostavljeno odbila potpisati elaborat i da bi stoga prvostupanjsko tijelo opet odbilo njegov zahtjev, jer stranka nema važeću ispravu kojom bi se mogla izvršiti promjena posjedovnog stanja, a sve zato jer za prvostupanjsko tijelo izvadak iz zemljišne knjige takva isprava nije. Slijedom navedenoga tužitelj u tužbenom zahtjevu, predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika.

 

Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja, te je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja.

 

U tijeku spora održana je rasprava dana 5. lipnja 2018. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedenu raspravu pristupio je zamjenik opunomoćenika tužitelja, dok na istu nije pristupio nitko za tuženika koji je uredno pozvan. Rasprava je na temelju odredbe čl. 37. st. 3. ZUS u svezi s čl. 39. st. 2. ZUS održana u odsutnosti uredno pozvanoga tuženika.

 

Iz navoda tužitelja iznijetih u ovom sporu slijedi da nije sporno da katastarsko i zemljišnoknjižno stanje za z.č. … k.o. B. nije usklađeno, odnosno da navedena čestica prema podacima nove katastarske izmjere k.o. M., koja se kao službena vodi u katastru zemljišta, ne odgovara podacima stare izmjere (k.o. B.) prema kojima evidenciju vodi zemljišna knjiga, a koja više nije službena u katastru. Dakle, nije sporno da z.č. … k.o. B. (livada površine 1205 m2) stare izmjere, odgovara dijelu k.č. … (šuma površine 1144 m2), dijelu k.č. … (šuma površine 806 m2) i dijelu k.č. … (šuma površine 2500 m2), sve k.o. M. nove izmjere. Nadalje, nije sporno da je u zemljišnim knjigama kao vlasnik z.č. … k.o. B. upisan tužitelj, a da su u katastru upisani na k.č. … (šuma površine 1144 m2), dijelu k.č. … (šuma površine 806 m2) i dijelu k.č. … (šuma površine 2500 m2), sve k.o. M., M. F., B. B. i M. B..

 

Sporno je, je li zakonito postupilo prvostupanjsko tijelo kada je pozvalo tužitelja da dostavi geodetski elaborat o usklađenju katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja za z.č. ... k.o. B., a kako bi se tužitelj upisao kao posjednik, odnosno vlasnik i ovlaštenik prava na toj čestici i u katastru zemljišta.

 

U cilju ocjene zakonitosti osporavanoga rješenja tuženika Sud je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovog spora.

 

Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan.

 

Odredbom čl. 63. st. 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj 16/07, 152/08 i 124/10, dalje: ZDIKN), koji Zakon se ima primijeniti u konkretnom slučaju jer je bio na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva tužitelja, propisano je da su nositelji prava na zemljištu dužni u roku od 30 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnome područnom uredu za katastar, odnosno uredu Grada Zagreba, svaku promjenu na zemljištima, koja utječe na podatke upisane u katastar zemljišta. U st. 2. istog članka propisano je da je fizička ili pravna osoba, nositelj prava na nekretninama, dužna uz prijavu iz st. 1. tog članka priložiti odgovarajući elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskome operatu katastra zemljišta.

 

Odredbom čl. 65. st. 3. ZDIKN propisano je da se upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi u katastru zemljišta na temelju pravomoćnog rješenja područnog ureda za katastar, odnosno ureda Grada Zagreba donesenog u upravnome postupku kada stranka podnese zahtjev kojem se prilaže odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili ako se, postupajući po obavijesti zemljišnoknjižnog suda, utvrdi da pravni prednici upisani u neki posjedovni list ne odgovaraju pravnim prednicima upisanim u zemljišnu knjigu. U st. 5. propisano je da se odgovarajućom ispravom iz stavka 3. tog članka smatra ugovor ili odluka suda odnosno druge nadležne vlasti. U st. 6. istoga članka propisano je da ako se postupajući po zahtjevu stranke utvrdi da isprava iz st. 5. tog članka ima nedostatke koji dovode u sumnju njezinu vjerodostojnost ili druge nedostatke koji priječe provedbu promjene u katastru zemljišta, da će se stranci pisano odrediti rok u kojem je dužna priložiti ispravu na temelju koje je moguće provesti upis u katastru zemljišta. U st. 7. istoga članka propisano je da ako podnositelj zahtjeva u određenom roku ne priloži valjanu ispravu, da će se zahtjev iz st. 1. tog članka odbiti.

 

Nadalje, odredbama Pravilnika o katastru zemljišta („Narodne novine,“ broj 84/07 i 148/09, dalje: Pravilnik), kojima je uređeno postupno prilagođavanje katastra zemljišta katastru nekretnina, propisano je u čl. 60. st. 1. da se upis vlasnika i ovlaštenika u posjedovne listove provodi sukladno čl. 65. ZDIKN, a u st. 2. da se taj postupak pokreće na zahtjev stranke kojem se prilaže odgovarajuća isprava o vlasniku i ovlašteniku zemljišta ili po službenoj dužnosti kada nadležni katastarski ured zaprimi obavijest o promjeni nositelja prava na zemljištu od zemljišnoknjižnog suda ili drugog tijela.

 

U čl. 63. st. 1. Pravilnika propisano je da katastarski uredi, prije započinjanja postupaka po službenoj dužnosti temeljem obavijesti, trebaju utvrditi da li je stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi odgovarajuće (identifikacija). U st. 2. istog članka propisano je da ukoliko stanje nije odgovarajuće da će se na obavijest staviti službena zabilježba da se po obavijesti ne može postupiti bez provođenja potrebnih izmjera. U st. 3. istog članka propisano je da katastarski uredi ustrojavaju evidenciju područja na kojima se, zbog razloga nemogućnosti postupanja po obavijestima, trebaju provesti katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije.

 

Dakle, sukladno citiranim odredbama, radi ujednačavanja katastarskih i zemljišnoknjižnih podataka, osoba koja uz zahtjev priloži valjanu ispravu kojom dokazuje svoje vlasništvo upisati će se u posjedovni list katastra zemljišta, s time da je prije provedbe upisa u katastru zemljišta potrebno utvrditi da li je stanje katastarskih čestica u katastru i zemljišnoj knjizi odgovarajuće (identifikacija), a ako nije odgovarajuće tada se ne može izvršiti upis promjene bez potrebnih izmjera.

 

Uvidom u spis predmeta upravnoga postupka utvrđeno je da je tužitelj dana 11. travnja 2016. podnio zahtjev prvostupanjskome tijelu da se izvrši njegov upis kao zemljišnoknjižnog vlasnika z.č. … k.o. B. u posjedovni list katastra zemljišta, te je uz zahtjev priložio kupoprodajni ugovor, presudu Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-451/2015 od 9. veljače 2016. i izvadak iz zemljišne knjige, sve za z.č. ... k.o. B..

 

Utvrđeno je da je prvostupanjsko tijelo zaključkom od 14. travnja 2016. pozvalo tužitelja da u roku od 30 dana od dana zaprimanja tog zaključka dostavi geodetski elaborat u cilju usklađenja oblika i površine navedene zemljišnoknjižne čestice s česticama iz katastra, koji zaključak je tužitelj uredno primio, ali u ostavljenom roku, kao i do dana donošenja prvostupanjskoga rješenja, nije dostavio zatraženi elaborat, iako je bio upozoren na posljedice neizvršavanja navedene radnje u zadanom roku.

 

Imajući u vidu navedene činjenice utvrđene u ovome sporu i citirane zakonske i podzakonske odredbe, to je po ocjeni Suda zakonito postupilo prvostupanjsko tijelo kada je zaključkom pozvalo tužitelja da dostavi u spis ispravu (odnosno navedeni geodetski elaborat) na temelju koje će se zajedno s zemljišnoknjižnim izvatkom za z.č. … k.o. B. moći provesti njegov upis u katastru zemljišta, a to iz razloga što ukoliko postoji razlika u podacima o nekretnini prema kojima se vodi evidencija zemljišne knjige i podacima prema kojima se vodi katastar zemljišta, izvod iz zemljišne knjige smatra se odgovarajućom ispravom za upis vlasnika u posjedovni list katastra zemljišta samo kada se identifikacijom može utvrditi da se radi o istoj nekretnini, a što ovdje nije slučaj budući da navedena zemljišnoknjižna čestica odgovara dijelovima triju drugih katastarskih čestica. Stoga je bilo potrebno pozvati tužitelja da dostavi odgovarajući geodetski elaborat kojim bi se uskladio oblik i površina navedenih katastarskih čestica i zemljišnoknjižne čestice.

 

Neosnovano smatra tužitelj da je na temelju identifikacije Područnog ureda za katastar Rijeka od 12. travnja 2016. trebalo izvršiti njegov upis u katastar zemljišta, a ovo iz razloga što se navedenom identifikacijom samo definira koje katastarske čestice odgovaraju kojoj zemljišnoknjižnoj čestici, međutim navedenom identifikacijom nisu izvršene potrebne izmjere i usklađenje oblika i površina k.č. …, k.č. … i k.č. …, sve k.o. M., sa zemljišnoknjižnom česticom oznake z.č. … k.o. B..

 

Nadalje, u odnosu na navode tužitelja da on nije dužan snositi troškove izrade geodetskog elaborata radi usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja, već da je te troškove dužan snositi tuženik, navodi se da prema citiranom čl. 63. st. 3. Pravilnika katastarski uredi ustrojavaju evidenciju područja na kojima se, zbog razloga nemogućnosti postupanja po obavijestima, trebaju provesti katastarske izmjere odnosno tehničke reambulacije. Stoga, u situaciji kada se navedeni postupak pokreće po službenoj dužnosti, što znači da se prije pokretanja tog postupka moraju osigurati sredstva za podmirenje troškova tog postupka, tada tužitelj ne bi snosio troškove usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja. Međutim, u situaciji kada taj postupak još nije pokrenut po službenoj dužnosti, a stranka na svoj zahtjev pokrene postupak usklađenja katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja za pojedinu česticu (odnosno kada je potrebno provesti taj postupak kako bi se proveo određeni upis u katastru zemljišta), tada stranka sama snosi troškove tog usklađenja.

 

Slijedom navedenog zakonito je postupilo prvostupanjsko tijelo kada je sukladno odredbi čl. 63. st. 2. i čl. 65. st. 6. ZDIKN, u svezi s čl. 63. st. 2. Pravilnika, pozvalo tužitelja da dostavi odgovarajući elaborat, a kako tužitelj isti nije dostavio u ostavljenom roku, to je zakonito odbijen predmetni zahtjev tužitelja kao neosnovan pozivom na odredbu čl. 65. st. 7. ZDIKN.

 

Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim, radi čega je valjalo na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

 

Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

 

U Rijeci 12. lipnja 2018.

 

                                                                                                  Sutkinja

 

                                                                                                  Vesna Perić, v.r.

 

 

 

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).