Baza je ažurirana 30.04.2025.
zaključno sa NN 70/25
EU 2024/2679
- 1 - Gž 4/18-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Glušića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Damira Kontreca člana vijeća i Jasenke Žabčić članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Sindikata iz Z., OIB: …, zastupanog po punomoćnici M. M., dipl. iur. iz Sindikata, protiv tuženika Radničkog vijeća S. D. d.d. S., OIB: …, radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj P-1/2017-8 od 28. prosinca 2017., u sjednici održanoj 31. siječnja 2018.,
p r e s u d i o j e:
I. Prihvaća se žalba tužitelja, preinačuje se presuda Županijskog suda u Splitu poslovni broj P-1/2017-8 od 28. prosinca 2017. i sudi:
Poništavaju se kao nezakoniti izbori za Radničko vijeće S. D. d.d. održani dana 6. rujna 2017.
II. Odbija se zahtjev punomoćnika tužitelja za naknadom troškova postupka u iznosu od 1.800,00 kn kao neosnovan.
Obrazloženje
Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje izbora za Radničko vijeće S. D. d.d. održani dana 6. rujna 2017.., kao i zahtjev za naknadu troškova postupka.
Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da Vrhovni sud prihvati žalbu, preinači presudu županijskog suda na način da u cijelosti prihvati tužbeni zahtjev, podredno istu ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
Odgovor na žalbu nije podnesen.
Žalba je osnovana.
Predmet spora je zahtjev za poništenje izbora za Radničko vijeće S. D. d.d. održanih dana 6. rujna 2017.
U postupku pred prvostupanjskim sudom je utvrđeno:
- da su 6. rujna 2017. provedeni izbori za Radničko vijeće S. D. d.d. u vremenu od 8,30 do 13,00 sati na biračkom mjestu u S., i u vremenu od 14,00 do 17,00 sati na biračkom mjestu u D., a sve u skladu s odlukom o provođenju izbora za radničko vijeće koju je donio Izborni odbor dana 19. lipnja 2017.;
- da je rad kod poslodavca u S. organiziran u dvije smjene a u D. tri smjene;
- da Izborni odbor nije imenovao biračke odbore za svako pojedino mjesto;
- da Izborni odbor prije glasovanja na biračkim mjestima, gdje se rad obavlja u smjenama nije, na oglasnim pločama poslodavca naznačio vrijeme početka i završetka glasovanja za svaku smjenu;
- da je Izborni odbor u zapisniku o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće utvrdio da je na glasanje izašlo 133 radnika od ukupno od 285;
- da je bilo 115 važećih glasova, 18 nevažećih i neupotrijebljenih 157;
- da je na temelju važećih listova utvrđeno da je ta lista br. 1 S. n. dobila 59 glasa, lista N. s. dobila 38 glasova, a da je S. g. dobio 18 glasova. Da je u radničko vijeće izabrano pet članova i to članovi S. n. i N. s., kao i pet zamjenika S. n. i N. s. Utvrđeno je da za članove radničkog vijeća nije izabran ni jedan predstavnik S. g., budući je lista S. g. dobila 18 glasova (nedostajala su dva glasa).
Sud prvog stupnja utvrdio je povredu odredbe čl. 7. st. 2. Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (dalje: Pravilnik - „Narodne novine“, broj 3/16), kojom je propisano da ako je rad organiziran u smjenama, a ne glasuje se tijekom čitave smjene, izborni odbor može odlučiti da se glasovanje obavi pri kraju jedne smjene i na početku iduće smjene, ali vrijeme glasovanja ne smije biti određeno kraće od jedne trećine trajanja svake smjene.
Iako je utvrđena povreda Pravilnika sud prvog stupnja je odbio tužbeni zahtjev zaključujući da te povrede izbornog postupka nisu utjecale na rezultat glasovanja s obzirom na to da je D. od S. udaljeno svega 15-tak kilometara te da je uz cestovnu povezanost i česte autobusne linije svaki od radnika mogao ostvariti pravo na glasanje, neovisno u kojoj smjeni rade.
Posljedično tome je primjenom odredbe čl. 162. st. 1. Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14 - dalje: ZR) odbio tužbeni zahtjev.
Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u granicama razloga navedenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 57/11 i 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13 - dalje: ZPP) i na pravilnu primjenu materijalnog prava (čl. 365. st. 2. ZPP).
Prema odredbi čl. 162. st. 1. ZR radničko vijeće, Izborni odbor, poslodavac, sindikati koji imaju svoje članove zaposlene kod određenog poslodavca ili kandidat za radničko vijeće mogu u roku od 90 dana od dana objave konačnih rezultata izbora, od nadležnog suda zahtijevati da u slučaju teške povrede obveze iz tog zakona o provođenju izbora za radničko vijeće, koji je utjecao na rezultate izbora, poništi provedene izbore.
U žalbenom stadiju postupka sporno je jesu li utvrđene povrede izbornog postupka utjecale na rezultate izbora.
Po ocjeni ovog suda po prvostupanjskom sudu utvrđene postupovne povrede utjecale su na rezultate izbora.
Naime, prema odredbi čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika ako je rad organiziran u smjenama, a ne glasuje se tijekom čitave smjene, Izborni odbor može odlučiti da se glasanje obavi pri kraju jedne smjene na početku iduće smjene, ali vrijeme glasovanje ne smije biti određeno kraće od jedne trećine trajanja svake smjene. U slučaju iz st. 2. tog članka, Izbor odbor dužan je najmanje pet radnih dana prije dana glasovanja, objaviti na oglasnim mjestima poslodavca vrijeme početka i završetka glasovanja za svaku od smjena.
Prema utvrđenjima prvostupanjskog suda Izborni odbor nije postupio u skladu s navedenim odredbama Pravilnika, budući nije omogućio radnicima u D. da glasuju u vrijeme prve i treće smjene, kao ni radnicima u S. da glasuju za vrijeme druge i treće smjene, a također nije na oglasnim pločama poslodavca naznačio vrijeme početka i završetka glasovanja za svaku smjenu.
Od ukupno 285 radnika upisanih u popis birača glasovalo je 133 radnika, dok glasovanju nije pristupilo 157 radnika. Razlika između dobivenih glasova pojedine liste znatno je manja od 157, što upućuje na zaključak da je onemogućavanje ostvarenja biračkog prava svim radnicima utjecalo na rezultate izbora.
Stoga je po ocjeni ovog suda kršenjem povrede obveza predviđenih odredbama čl. 7. st. 2. i 3. Pravilnika počinjena teška povreda obveze iz Zakona o radu koja je utjecala na rezultate izbora, jer se propusti u organizaciji i provedbi izbora ne mogu opravdati očekivanjem da će radnici izvan radnog vremena pristupiti glasovanju sve pod pretpostavkom da su se o vremenu glasovanja uspjeli obavijestiti.
Slijedom navedenog valjalo je pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 162. st. 1. ZR a na temelju odredbe čl. 373. toč. 3. ZPP preinačiti prvostupanjsku presudu, prihvatiti tužbeni zahtjev i poništiti izbore za radničko vijeće.
Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 164. st. 1. i 2. ZPP. Punomoćnik tužitelja je podnio zahtjev za naknadom troškova prijevoza od Z. do S. u iznosu od 1.800,00 kn no nije priložio dokaz o visini troškova pa je zbog toga odbijen zahtjev za naknadom tog parničnog troška.
Slijedom navedenog valjalo je presuditi kao u izreci.
Željko Glušić, v. r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.