Poslovni broj Gž-439/2017-2

 

Poslovni broj Gž-439/2017-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji toga suda Nataši Babić, u ostavinskom postupku iza smrti M. M., umrlog ..., u pravnoj stvari predlagatelja A. M. iz Z.,  OIB:... zastupan po punomoćnici I. Ž. Š., odvjetnici iz Z., odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj poslovni broj SS38-O-1574/17 od 29. ožujka 2017.,16.siječnja 2018.,

 

r i j e š i o   j e

 

 

Prihvaća se žalba predlagatelja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Makarskoj poslovni broj SS38-O-1574/17 od 29. ožujka 2017. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na daljnji nadležni postupak.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine, koji je sadržan u podnesku zaprimljenom kod prvostupanjskog suda 7. ožujka 2017. kao nedopušten.

 

Protiv navedenog rješenja predlagatelj je podnio pravovremenu žalbu zbog pogrešne primjene postupovnih odredbi. U žalbi navodi da je prijedlog podnesen temeljem čl. 253. st. 1. Zakona o nasljeđivanju a tim člankom je propisano da će se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Postupovne odredbe tog zakona primjenjivat će se na sve slučajeve nasljeđivanja o kojima nije do časa početka primjene tog zakona doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju niti je nasljeđivanje sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno. Sud će povjeriti javnim bilježnicima ostavinske predmete u kojima do dana primjene tog zakona nije poduzeo niti jednu radnju. Sud je navedenu odredbu pogrešno primijenio jer se ista odnosi na materijalne odredbe koje su bile na snazi u trenutku otvaranja nasljedstva koje se dakle odnose na pitanja kao np. nasljedni redovi nedostojnost za nasljeđivanje i slično dok st. 2. tog članka jasno određuje mjerodavnost postupovnih odredaba Zakona o nasljeđivanju koji je na snazi od 2003. i koje se imaju primijeniti na sve slučajeve nasljeđivanja o kojima nije do časa primjene Zakona o nasljeđivanju doneseno pravomoćno rješenje. Kako u odnosu na naknadno pronađenu imovinu nije doneseno pravomoćno rješenje sud je morao primijeniti čl. 234. istog zakona koja odredba je postupovne prirode odnosno na temelju prije donesenog rješenja o nasljeđivanju provesti ostavinski postupak. Odlukom prvostupanjskog suda u potpunosti je strankama onemogućeno raspoređivanje naknadno pronađene imovine čime je narušeno ustavno pravo na sudsku zaštitu zajamčenu čl. 29. st. 1. Ustava RH. Nadalje prvostupanjski sud je neispravno kao mjerodavni propis citirao odredbe Općeg građanskog zakona dok je mjerodavan Zakon o vanparničnom postupku iz 1934. koji je u paragrafu 142. odredio postupanje u slučaju naknadno pronađene imovine, a koji je bio na snazi u trenutku smrti ostavitelja i koji se primjenjuje po čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Službeni list FNRJ 86/1946). Žalbeni je prijedlog da se prvostupanjsko rješenje preinači tako da se donese rješenje kojim se otvara ostavinski postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine iza pok. M. M. odnosno da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

 

Žalba predlagatelja je osnovana.

 

Predlagatelj je 7. ožujka 2017. podnio prijedlog kao nasljednik iza pok. A. M. u kojem je zatražio da se provede postupak radi raspoređivanja naknadno pronađene imovine iza pok. M. M., i to nekretnine k.č. br. 1507 upisane u zk.ul. br. 452 k.o. K. u 5/24 dijela a koja nekretnina nije raspoređena rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-208/53 Kotarskog suda Makarska.

Prvostupanjski sud odbacio je prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine sa obrazloženjem da je odredbom čl. 253. st. 1. Zakona o nasljeđivanju (NN br. 48/03, 163/03, 35/05, propisano da će se prava stranaka u vezi s nasljeđivanjem prosuđivati po zakonu koji se primjenjivao u času otvaranja nasljedstva. Kako se nasljedstvo otvara smrću ostavitelja, koji je preminuo 29. srpnja 1953. dakle prije stupanja na snagu Zakona o nasljeđivanju od 11. svibnja 1955. SL FNRJ 20/55, to se po stavu prvostupanjskog suda imaju primjenjivati odredbe Austrijskog Općeg građanskog zakonika koji nije predvidio ni regulirao donošenje rješenja o nasljeđivanju u pogledu naknadno pronađene imovine. Zbog navedenoga je prijedlog predlagatelja nedopušten, te je kao takav odbačen.

 

Takvu odluku prvostupanjskog suda osnovano žalitelj osporava žalbom.

 

Naime, nije sporno da je ostavitelj preminuo 29. srpnja 1953. Do donošenja Zakona o nasljeđivanju iz 1955. (SL FNRJ 20/55) nasljednopravni odnosi glede naknadno pronađene imovine bili su uređeni pravnim pravilima Zakona o sudskom vanparničnom postupku (Službene novine Kraljevine Jugoslavije broj 45 od 1. kolovoza 1934.) koji se primjenjivao na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (NN br. 73/91). Navedeni Zakon o sudskom vanparničnom postupku je propisivao u paragrafu 142. postupanje u slučaju naknadno pronađene imovine na način da u slučaju ukoliko se nađe naknadno pronađena imovina neće se tražiti nova nasljednička izjava niti se voditi nova rasprava ako ni jedan od nasljednika to ne zahtjeva već će se naknadno pronađena imovina rasporediti nasljednicima na osnovu ranije provedene rasprave a u ovom slučaju je provedena ostavinska rasprava u predmetu Kotarskog suda u Makarskoj poslovni broj O-208/53 te je doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj O-208/53 od 7. rujna 1954.

Odredbom čl. 239. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o nasljeđivanju (NN br. 47/78) od 28. studenog 1978. bilo je propisano da se taj zakon primjenjuje na sva nasljedstva u kojima do 11. svibnja 1955. kao dana objavljivanja Zakona o nasljeđivanju (Službeni list FNRJ br. 20/55) nije donesena pravomoćna odluka o nasljeđivanju ili nasljedstvo nije sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno. U konkretnom slučaju pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju konačno je uređeno nasljedstvo 7.rujna 1954., dakle prije stupanja na snagu Zakona o nasljeđivanju SL FNRJ 20/55 -11.svibanj 1955. pa se na pitanje naknadno pronađene imovine neće primjenjivati odredbe Zakona o nasljeđivanju ( SL FNRJ 20/55) već  pravna pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku, koji je u paragrafu 142. odredio postupanje u slučaju naknadno pronađene imovine.

 

Iz navedenog razloga žalba predlagatelja je osnovana jer je prvostupanjski sud neosnovano odbacio prijedlog za raspoređivanje naknadno pronađene imovine sa obrazloženjem da takav postupak nije bio propisan tada važećim Općim građanskim zakonikom koji se imao primjenjivati s obzirom na vrijeme smrti ostavitelja, što je točno jer je Opći građanski zakonik sadržavao materijalnopravne odredbe u pogledu prava na nasljeđivanje dok je postupovne odredbe pa tako i postupak po naknadno pronađenoj imovini regulirao Zakon o sudskom vanparničnom postupku koji je predviđao postupanje po naknadno pronađenoj imovini.

 

Iz navedenog razloga je prihvaćanjem žalbe predlagatelja prvostupanjsko rješenje ukinuto te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na daljnji nadležni postupak temeljem čl. 380. toč. 3. Zakona o parničnom postupku.

 

 

Pula-Pola,16.siječanj 2018.

 

Sutkinja

 

Nataša Babić, v.r.