Poslovni broj: Kž-123/2017-14

Poslovni broj: Kž-123/2017-14

                                                                                                                          

                                                                                                                                         

 

                                                                     

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                           

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugoga stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda: Željka Marina, kao predsjednika vijeća, Gorana Miličevića i Vesne Vrkić Perak, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Melite Tandara, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika S. L. i M. Č., zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.– nastavno: Kazneni zakon/11),  odlučujući o žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Vukovaru, protiv presude Općinskog suda u Vukovaru broj: 10-K-74/2015 od 27. ožujka 2017., na sjednici vijeća održanoj dana 16. siječnja 2018.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

              Prihvaća se žalba Općinskog državnog odvjetnika, ukida se prvostupanjska presuda, i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

 

Obrazloženje

 

 

              Pobijanom presudom Općinskog suda u Vukovaru broj: 10-K-74/2015 od 27. ožujka 2017., oslobođeni su od optužbe, S. L. i M. Č., zbog kaznenog djela iz članka 247. stavak 1. i 2. Kaznenog zakona.

              Temeljem članka 149. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine“ broj: 152/2008., 76/2009., 80/2011., 91/2012.- odluka Ustavnog suda 121/2011., 143/2012., 56/2013., 145/2013., 152/2014. i 70/17. –nastavno Zakon o kaznenom postupku/08) troškovi kaznenog postupka padali su na teret proračunskih sredstava.

              Protiv ove presude žalbu je podnio općinski državni odvjetnik zbog povrede Kaznenog zakona, te zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom pobijenu presudu preinačiti i optuženike osuditi po zakonu ili vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

              Odgovor na žalbu podnio je okrivljenik S. L. putem branitelja M. B., odvjetnika iz Z. i okrivljenik M. Č. putem branitelja N. S. K., odvjetnika iz Z., s prijedlogom odbiti žalbu državnog odvjetnika i potvrditi presudu prvostupanjskog suda.

              Prije održavanja sjednice vijeća spis je, na temelju članka 474. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku/08, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru.

              Žalba državnog odvjetnika zbog povrede odredaba Kaznenog zakona iz članka 469. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku je osnovana.

              Sud prvog stupnja obrazlažući svoju odluku iznosi stav prema kojem ne postoji pravni kontinuitet kaznenog djela koje se izmijenjenim pravnim opisom i pravnom kvalifikacijom stavlja na teret optuženiku.

              Sud je donio odluku na osnovi članka 453. točka 1. Zakona o kaznenom postupku/08, da se optuženici oslobađaju od optužbe, jer djelo za koje se optužuju u izmijenjenoj optužnici (16.02.2016.) po Zakonu nije kazneno djelo obzirom da djelo iz članka 247. Kaznenog zakona/11 nema kontinuiteta u načinu napada na zaštićeno dobro – akceptni nalozi, mjenice odnosno nema pravnog kontinuitet u odnosu na ranije kazneno djelo prijevare u gospodarskom poslovanju iz članka 293. Kaznenog zakona ("Narodne novine“ broj: 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. – nastavno Kazneni zakon/97), koje više ne postoji u novom Kaznenom zakonu/11, te im se stoga to ne može više stavljati na teret.,isto tako da kazneno djelo po čl.247 Kaznenog zakona /11 može samo počiniti ona osoba koja zastupa pravnu osobu, a ne više odgovorna osoba.

              Općinski državni odvjetnik u svojoj žalbi pobija navode suda prvog stupnja, navodeći da je sud prvog stupnja pogrešno zaključio da ne postoji pravni kontinuitet  između kaznenog djela iz članka 293. Kaznenog zakona/97 i članka 247. Kaznenog zakona/11., te je stava da činjenični opis izmijenjene optužnice sadrži sva bitna subjektivna i objektivna obilježja počinitelja prema djelu kao osoba za koje je tijekom postupka utvrđeno da su bile ovlaštene zastupati društvo "D. v. " d.o.o. Z. u inkriminiranom poslovnom odnosu sa C. b. Način počinjenja kaznenog djela uporabom nenaplativih instrumenata osiguranja plaćanja (akceptnih nalog i mjenica) za koje je sud pogrešno zaključio da se okrivljenicima upravo to stavlja na teret, u pravnom opisu predmetnog kaznenog djela iz članka 247. stavak 2. Kaznenog zakona/11 samo je jedan od oblika lažnog prikazivanja, dakle opisani način počinjenja kaznenog djela iz članka 293. stavak 2. Kaznenog zakona/97, sada se može podvesti pod načine lažnog prikazivanja iz zakonskog opisa kaznenog djela iz članka 247. stavak 2. Kaznenog zakona/11.

              Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku/08, ovaj sud, kao sud drugoga stupnja nalazi da je prvostupanjski sud ostvario povredu odredaba Kaznenog zakona iz članka 469. stavak 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku/08.

              U pravu je državni odvjetnik da postoji pravni kontinuitet između kaznenog djela iz članka 293. Kaznenog zakona/97 i članka 247. Kaznenog zakona/11, u konkretnoj izmijenjenoj optužnici.

              Određenim korekcijama u kaznenom djelu iz članka 247. Kaznenog zakona/11 zadržana je inkriminacija iz članka 293. Kaznenog zakona/97, te je ispuštanjem teksta "uporabom nenaplativih instrumenata osiguranja plaćanja ili na drugi način" postala konvergentna dispoziciji općeg kaznenog djela prijevare (članka 236. stavak 1). Novim opisom kazneno djelo se odnosi na različite oblike prijevarnog postupanja s ciljem navedenim u subjektivnom obilježju djela i tako se omogućuje njegova šira primjena i bez prijašnje generalne klauzule" ili na drugi način".

              Dovođenje ili održavanje oštećenika u zabludu moguće je ostvariti na različite načine, pa i u slučaju kada kod oštećenika postoji ozbiljna sumnja u poštene poslovne namjere   počinitelja kaznenog djela, koji uvjeravanjem i tvrdnjama kod njega uspije otkloniti postojanje sumnje, da bi potom polučio svoj unaprijed planirani kriminalni cilj.

              Gore opisanom izmjenom članka 293. Kaznenog zakona/97 u članak 247. Kaznenog zakona/11 izmijenjena su samo obilježja kaznenog djela, ali ne i njihov smisao, ratio, njegova suština. Djelo nije nestalo, radnja nije dekriminalizirana, kontinuitet je očuvan tako što je kazneno djelo iz članka 293. Kaznenog zakona/97 modificirano i smješteno u novi članka 247. Kaznenog zakona/11. Ono što je zajedničko i posebno povezuje kaznena djela jeste zaštita istog pravnog dobra i ono izravno ili neizravno štiti imovinu pravne osobe koju zastupa počinitelj, te druge pravne osobe.

                   Posebnost prijevare u gospodarskom poslovanju ogleda se u tome što počinitelj kaznenog dijela može biti samo odgovorna osoba(fizička osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je izričito ili stvarno povjereno obavljanje poslova iz područja  djelovanja pravne osobe).      

              S obzirom na izloženo u pravu je državni odvjetnik kada tvrdi da je presudom povrijeđen Kazneni zakon u pogledu pitanja je li djelo za koje se okrivljenici progone kazneno djelo.

              U ponovljenom postupku sud treba otkloniti ukazanu povredu, izvesti sve potrebne dokaze, te savjesno ocijeniti svaki dokaz zasebno i u sve s ostalim dokazima, na temelju takve ocjene izložit će sve nesporne činjenice, te određeno i potpuno izložiti koje sporne činjenice i iz kojih razloga uzima dokazane ili nedokazane, pritom osobito treba cijeniti vjerodostojnost proturječnih dokaza navodeći jasno i razumljive razloge o odlučnim činjenicama, uz potpuno harmoniziranje izreke i razloga presude koju treba obrazložiti u skladu s odredbom članka 459. Zakona o kaznenom postupku/08.

              Temeljem članka 483. stavak 1. Zakona o kaznenom postupku/08 odlučeno je kao u izreci.

 

 

Vukovar, 16. siječnja 2018. 

 

 

     Zapisničar                                                                                                          Predsjednik vijeća

Melita Tandara,v.r.                                                                                                   Željko Marin, v.r.

                                         

 

                                                                                           Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

                                                                                                               Rada Mitrović