1

Poslovni broj: Gž Zk-865/2016-2

 

                       

   Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Zk-865/2016-2

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

 

              Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, kao sud drugog stupnja, po sucu ovog suda Amari Trgo kao sucu pojedincu, u zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari predlagatelja F. d.o.o. Z., …, radi uknjižbe prijenosa založnog prava, odlučujući o žalbi zainteresirane osobe H. Ž., OIB: …, iz Z., …, koga zastupa punomoćnik Z. R., odvjetnik u Z., …, protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel od 5. rujna 2016., pod poslovnim brojem Z-16591/16 (Z-51540/12), dana 3. siječnja 2018.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              Odbija se žalba zainteresirane osobe H. Ž. kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel od 5. rujna 2016., pod poslovnim brojem Z-16591/16 (Z-51540/12).

 

 

Obrazloženje

 

              Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prigovor zainteresirane osobe kao neosnovan i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta prvostupanjskog suda od 23. ožujka 2016., pod brojem Z-51540/12.

 

              Žalbu protiv ovog rješenja podnosi zainteresirana osoba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava te bitnih povreda odredaba zemljišnoknjižnog postupka. Predlaže da ovaj sud usvoji žalbu, pobijano rješenje u cijelosti preinači u smislu žalbenih navoda.

 

              Žalba nije osnovana.

 

              Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka jeste prijenos založnog prava prijenosom hipotekarne tražbine koja je osigurana zalogom na nekretnini zainteresirane osobe, upisana u podulošku br. …k.o. …, a koja se sastoji od stana broj 12, u prizemlju, površine 110,52 m2, anagrafske oznake …., Z., sagrađen na čest. br. …, po novoj izmjeri čest. br. …k.o. ….

 

 

Rješenjem zemljišnoknjižnog referenta dopušten je prijenos založnog prava prijenosom hipotekarne tražbine i to temeljem ugovora od 29. ožujka 2000., Izjave o suglasnosti od 22. svibnja 2000., potvrde od 6. rujna 2001. i punomoći od 29. rujna 2000., broj 43100 i hipotekarne tražbine Z. banke d.d. Z. u iznosu od 3,200.000,00 kuna, koja je osigurana založnim pravom upisanim pod poslovnim brojem Zs-6024/99 za korist F. d.o.o. Z., ….

 

Ugovorom temeljem kojeg je izvršen ovaj prijenos hipotekarne tražbine, odnosno prijenos hipoteke jeste ugovor između Z. banke d.d. Z. i F. d.o.o. Z., …, sklopljen u Z. 29. ožujka 2000., kojim Z. banka d.d. prenosi sve svoje tražbine koje ima prema trgovačkom društvu S. promet d.o.o. M. G., …, a osiguranje kojih tražbina je izvršeno zasnivanjem založnih prava u korist banke u zemljišnim knjigama.

 

Upravo u korist banke bilo je upisano radi njenog potraživanja prema S. promet d.o.o. iz M. G. založno pravo na nekretnini koja je vlasništvo zainteresirane osobe.

 

Prema odredbi iz članka 35. stavak 3. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08 126/10, 55/13 i 60/13 – dalje: ZZK), kojom su stipulirane posebne odredbe glede založenog prava (hipoteke), prijenos hipotekarne tražbine i stjecanje podzaložnog prava (nadhipoteke) dopušteni su glede cijele tražbine kao i pojedinog dijela tražbine određenog razlomkom ili iznosom.

 

Suprotno odredbi članka 319. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - u daljnjem tekstu: ZV) prijeđe li na bilo kojem pravnom temelju tražbina osigurana založnim pravom na drugu osobu na nju je time ujedno prešlo i to založno pravo bez posebnog pravnog temelja za to i bez posebnog načina stjecanja, osim ako je što drugo bilo određeno.

 

Dakle, prema ovoj zakonskoj odredbi sasvim je jasno da je na predlagatelju u ovoj zemljišnoknjižnoj pravnoj stvari F. d.o.o. Z. temeljem zakona prenošenjem tražbine koja je osigurana založnim pravom ex lege prenio i založno pravo i novi predlagatelj u ovom zemljišnoknjižnom pravnom postupku kao novi vjerovnik tražbine osigurane hipotekom bez upisa u zemljišne knjige postao je hipotekarni vjerovnik, ali da bi novi hipotekarni vjerovik mogao ostvariti prava koja ima na temelju hipoteke koja su na njega prešla zajedno s tražbinom, hipoteka se u njegovu korist mora upisati u zemljišne knjige suglasno odredbi članka 320. stavak 2. ZV-a, što je sukladno i odredbi članka 35. ZZK-a.

 

Prilikom donošenja odluke o upisu promjene hipotekarnog vjerovnika, do kojeg je u konkretnom slučaju došlo temeljem ugovora o prijenosu tražbine prvostupanjski sud je pravilno primijenio odredbu iz članka 15. stavak 3. ZZK-a, prema kojoj se temeljem odluke suda, odluke drugog tijela, nasljeđivanjem ili na temelju zakona, stekne pravo bez upisa u zemljišne knjige, stjecatelj je ovlašten ishoditi upis stečenog prava u glavnu knjigu. Obzirom da se radi o upisu koje je deklaratorne naravi upisom novog hipotekarnog vjerovnika ne dolazi do promjene prvenstvenog reda već upisane hipoteke, nego upisana hipoteka ima ono mjesto u prvenstvenom redu koje je stekla u času osnivanja hipoteke, odnosno u času kada je zemljišnoknjižnom sudu stigao prijedlog za upis hipoteke u korist prvog hipotekarnog vjerovnika (članak 72. stavak 2. ZZK-a).

 

S obzirom na žalbeni prigovor zainteresirane stranke ponovno je za istaći da je prijedlog za upis zaprimljen kod suda prvog stupnja 30. lipnja 2000.

 

Ponoviti je već citiranu odredbu iz članka 107. ZZK po sudu prvog stupnja, prema kojoj za odlučivanje o prijedlogu za upis je mjerodavno stanje u času kada je taj prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

 

Prema odredbi iz članka 123. stavak 4. ZZK, u prigovoru i žalbi ne mogu se iznositi nove činjenice niti prilagati nove isprave, osim u slučajevima iz članka 109. stavak 7. ovoga Zakona, o kojem se ne radi u konkretnom predmetu.

 

Prema ovoj zakonskoj odredbi sud odlučuje o prigovoru i žalbi samo na temelju činjeničnog i pravnog stanja kakvo je bilo u času kada je zemljišnoknjižni prijedlog stigao zemljišnoknjižnom sudu.

 

S tog razloga, valjano je prvostupanjski sud prilikom donošenja odluke o prigovoru na rješenje zemljišnoknjižnog referenta razmatrao samo one činjenice i ono stanje koje je bilo relevantno u trenutku zaprimanja zemljišnoknjižnog prijedloga. Stoga, sve promjene kao i sve nove činjenice koje se iznose i u prigovoru i u žalbi ne mogu biti predmet razmatranja van konteksta odredbe članka 107. ZZK-a.

 

Iz izloženog, dakle, proizlazi da nisu ostvareni razlozi zbog kojih je žalba podnesena, a kako ovaj sud, ispitujući donesenu odluku kao i postupak koji je prethodio njenom donošenju, nije našao da bi bila počinjena bilo koja od povreda parničnog postupka na koje povrede ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP), a koja odredba se primjenjuje temeljem odredbe iz članka 91. ZZK-a.

 

Stoga je temeljem odredbe iz članka 128. stavak 3. ZZK-a valjalo odlučiti kao u izreci rješenja ovog žalbenog suda.

 

U Splitu, 3. siječnja 2018.

 

 

Sudac:

Amara Trgo, v.r.

 

 

 

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik