- 1 -

Broj: Jž- 4319/14

  

 

Broj: Jž-4319/14

 

 

             

U   I M E    R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

             

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Goranke Ratković kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Martine Bastić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. V.B. kojeg brani odvjetnici Zajedničkog odvjetničkog ureda K.F. i B.L., zbog prekršaja iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/2008.), odlučujući o žalbi okr. V.B. podnesenoj protiv presude Prekršajnog suda u Rijeci, Stalna služba u Senju od 31. listopada 2014. godine, broj: I-J-182/14, u sjednici vijeća održanoj 7. prosinca 2017. godine,

 

p r e s u d i o     j e:

 

 

I. Prihvaća se žalba okr. V.B., preinačuje se prvostupanjska presuda na način da se izriče:

 

            Na temelju članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona  („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.) okr. V.B. (osobni podaci kao u prvostupanjskoj presudi)

 

                                                  OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE

 

da bi :

 

dana 25. travnja 2014. godine oko 19,00 sati utvrđeno da je .dana 25. travnja 2014. godine oko 19,00 sati, utvrđeno da je putem društvene mreže „Facebook“ na svoj profil pod imenom V.B. javno objavio sliku pol. službenika PP S. M.T. i B.K. fotografiranu za vrijeme vršenja službe te postupanje s predmetnim uz koju je napisao uvredljiv sadržaj: „Vidi boga ti usra san se od ovih jakih snaga MUP-a, jedan iz K.P. upućen, drugi iz pizde moje mile majke i Geeeee još bi se i potuka dečko brate nemoj kravata ti je vezana krivo te da nemoran vezat pusti brate“, nakon čega je ponovno u više navrata objavio slijedeće uvredljive sadržaje: „Hahahaha zovu se a jedan čita a drugi piše mrs stoko jebo vam ja mater,“ „Glatko ali slatko vas nabijem na kurac i željno vas očekujem tata je vlasnik i gospodar a ovaj prostor se zove caffe bar Ante,“

 

-dakle, prouzročio ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju razlike u rodnom identitetu

 

pa da bi time počinio prekršaj iz članka 25. stavku 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije

 

II. Na temeljem članka 140. stavka 2. prekršajnog zakona troškovi postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2 do 4. i točke 5. i 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

 

 

 

Obrazloženje

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom Prekršajnog suda u Rijeci, Stalna služba u Senju od 31. listopada 2014. godine, broj: I-J-182/14 okr. V.B. proglašen je krivim da bi na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 25. stavka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, za koji mu je primjenom propisa o ublažavanju kazne izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000 kuna, koju je dužan platiti u roku od 15 dana od pravomoćnosti presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne, te je obvezan naknaditi trošak prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 250,00 kuna.

Protiv presude okr. V.B. po braniteljima je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova, s prijedlogom da se pobijana presuda preinači na način da se okrivljenik oslobodi od krivnje.

             

Žalba je osnovana.

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona, uz ocjenu navoda žalbe, utvrdio je da je prvostupanjski sud počinio povredu materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika iz članka 196. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona, jer djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak nije prekršaj, na što osnovano žalbom ukazuje žalitelj.

 

U pravu je žalitelj kada navodi da činjenični opis prekršaja koji mu se stavlja na teret ne predstavlja prekršaj iz članka 25. Zakona o diskriminaciji.

 

Optužnim prijedlogom okrivljeniku se u bitnom stavlja na teret da je na društvenoj mreži "Facebook" na svom profilu pod imenom V.B. objavom slike policijskih službenika PP S. M.T. i B.K. za vrijeme vršenja službe i postupanja s okrivljenikom i uz to napisanog uvredljivog sadržaja, prouzročio ponižavajuće i uvredljivo okruženje na temelju razlike u rodnom identitetu, te počinio terećeni prekršaj.

 

Članak 25. stavak 1. Zakona o diskriminaciji propisuje da će se kazniti za prekršaj tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo.

 

Kako se u smislu stavka 2. članka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije pod diskriminacijom smatra stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi iz stavka 1. toga članka (na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije), kao i osobe povezane s njom rodbinskim ili drugim vezama, neprijeporno se postupanje okrivljenika u opisanoj situaciji ne može sankcionirati na temelju odredbi Zakona o suzbijanju diskriminacije. 

 

Naime, u činjeničnom opisu prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret nije navedena niti jedna od gore navedenih zakonom propisanih razlika i osnova po kojima bi se imenovani službenici policije na način činjenično opisan u optužnom prijedlogu stavljali u nepovoljniji položaj, a najmanje na osnovu rodnog identiteta, što je termin koji opisuje osobni osjećaj svake osobe da se identificira kao muškarac ili žena, odnosno podrazumijeva vlastitu rodnu samokoncepciju, ne neophodno ovisnu o spolu koji je pripisan rođenjem.

 

Kako dakle, okrivljenik svojim postupanjem nije počinio prekršaj u smislu Zakona o suzbijanju diskriminacije, djelo za koje se okrivljenik optužuje po propisu nije prekršaj jer u konkretnom slučaju nema diskriminacije kao zakonskog obilježja navedenog prekršaja, uslijed koje odluke je žalba bespredmetna, a troškovi prekršajnog postupka navedeni pod točkom II. u izreci ove presude padaju na teret proračunskih sredstava.

 

Iz navedenih razloga ovaj sud je prihvaćanjem žalbe okrivljenika preinačio pobijanu presudu i izrekao presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe.

 

Slijedim navedenog temeljem članka 207. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                              

 

 

              Zagreb, 7. prosinca 2017. godine

 

 

Zapisničarka :                                                                                         Predsjednica vijeća:

                                                                                                            

Martina Bastić,v.r.                                                                            Anđa Ćorluka, v.r.            

 

 

              Presuda se dostavlja Prekršajnom sudu u Rijeci u 5 ovjerenih prijepisa: za spis, okrivljenika, branitelje i tužitelja.