- 1 -              Rev 1067/12-2

 

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1067/12-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Marine Paulić članice vijeća, Dragana Katića  člana vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područni ured S., zastupanog po punomoćniku V. Š., dipl. iur., protiv tuženika J. o. d.d. iz S., zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu G. & p. u S., radi isplate, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gžo-220/11 od 10. studenoga 2011., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu broj P1-9990/09 od 11. veljače 2011., u sjednici održanoj 5. prosinca 2017.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Odbacuje se revizija tužitelja kao nedopuštena.

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskom presudom u toč. I izreke odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim je tražio da mu tuženik plati iznos od 53.738,97 kn s pripadajućim kamatama u visini i od dospijeća kako je to pobliže navedeno pod toč. I izreke prvostupanjske presude. U toč. II izreke prvostupanjske presude naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 5.979,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom  na navedeni iznos u visini i od dospijeća kako je to navedeno pod toč. II izreke prvostupanjske presude.

 

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u cijelosti.

 

Protiv drugostupanjske presude reviziju je izjavio tužitelj temeljem odredbe čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – dalje: ZPP), predlažući da ovaj sud prihvati reviziju te preinači nižestupanjske presude na način da usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, a podredno da ukine nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

Tuženik je dostavio odgovor na reviziju u kojem predlaže da se revizija odbaci kao nedopuštena, a podredno da se odbije kao neosnovana.

 

Revizija nije dopuštena.

 

Sukladno odredbi čl. 382. st. 2. ZPP u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U smislu odredbe čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

Tužitelj je u podnesenoj reviziji podnio materijalnopravno pitanje koje se odnosi na to da li je za odluku u ovome sporu relevantan Zakon o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj 102/98) koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja 16. rujna 1999. ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete 10. siječnja 2007. kada je osiguraniku F. B. priznato pravo na invalidsku mirovinu. Tužitelj u biti postavlja materijalnopravno pitanje da li se u konkretnom slučaju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja ili zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno kada je donio rješenje o priznanju mirovine svojem osiguraniku i izvršio sporne isplate mirovine.

 

Tužitelj kao razlog važnosti navodi presudu ovoga suda broj Rev-889/01 od 30. ožujka 2004. u kojoj da je zauzeto pravno shvaćanje da se u ovakvom slučaju primjenjuje zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štetnog događaja, a ne pričinjene štete tužitelju.

 

U konkretnoj pravnoj stvari nižestupanjski sudovi zauzeli su pravno stajalište da je za odluku u ovome sporu relevantan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete kada je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu i kada su mu izvršene sporne isplate mirovine. Obzirom na takvo pravno stajalište nižestupanjski sudovi odbili su tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan obzirom na odredbu čl. 27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete. Ovaj sud je u svezi postavljenog materijalnopravnog pitanja u više svojih odluka već izrazio pravno shvaćanje koje je identično pravnom shvaćanju i stajalištu nižestupanjskih sudova u ovom predmetu, odnosno da je za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguravatelja štetnika radi povrata mirovine relevantan zakon koji je vrijedio u trenutku nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada je doneseno rješenje o mirovini i kada su izvršene isplate, a ne zakon koji je vrijedio i bio na snazi u trenutku nastanka štetnog događaja (npr. odluke ovoga suda broj Rev-1061/03 od 23. rujna 2004. i Rev-454/08 od 14. siječnja 2008.). Obzirom da su odluke ovoga suda u kojima je zauzeto navedeno shvaćanje donesene nakon odluke ovoga suda broj Rev-1889/01 od 30. ožujka 2004. odlučne su kasnije odluke ovoga suda, slijedom čega je pravno stajalište nižestupanjskih sudova u skladu s pravnim stajalištem i shvaćanjem ovoga suda te postavljeno pravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni obzirom da su nižestupanjske odluke u skladu s pravnim shvaćanjem i odlukama ovoga suda.

 

Obzirom na navedeno, ne radi se o važnom materijalnopravnom ili postupovnopravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, slijedom čega je reviziju tužitelja valjalo odbaciti temeljem odredbe čl. 392.b st. 3. ZPP i riješiti kao u izreci.

 

Zagreb, 5. prosinca 2017.

 

Predsjednica vijeća:

Jasenka Žabčić, v.r.