1                     Poslovni broj: 2 UsI-446/17-17

Poslovni broj: 2 UsI-446/17-17

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

              Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Alenu Rajku, uz sudjelovanje zapisničarke Sofije Germovšek, u upravnom sporu tužitelja M. J. iz N. V., Z. 21b, kojeg zastupa opunomoćenik M. F., odvjetnik u R., J. ulica 5/I, protiv tuženika Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Odbora za upis, Zagreb, Ulica grada Vukovara 271, radi upisa u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije, 28. studenog 2017.,

p r e s u d i o   j e

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, Odbora za upis, KLASA: UP/I-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-02-02-17-3 od 20. siječnja 2017., radi usvajanja zahtjeva tužitelja za upis u Evidenciju vježbenika – kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, te radi nadoknade troškova ovoga upravnog spora.

Obrazloženje

              Rješenjem tuženika, KLASA: UP/I-936-27/16-01/52, URBROJ: 507-02-02-17-3 od 20. siječnja 2017. odbijen je zahtjev tužitelja (podnesen 20. prosinca 2016.) za upis u Evidenciju vježbenika – kandidata za upis u Imenik ovlaštenih inženjera geodezije Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije (u nastavku teksta: Evidencija), pozivom na utvrđenje da nije stekao odgovarajući stupanj formalnog obrazovanja, tj. da je nakon završenoga diplomskog studija stekao stručni naziv diplomirani inženjer brodogradnje, dok je propisana pretpostavka za upis u Evidenciju završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, odnosno stjecanje odgovarajućeg stupnja obrazovanja odgovarajuće struke na drugi način propisan posebnim propisom.

              Tužitelj u tužbi i u kasniji podnescima osporava zakonitost tuženikove odluke i tvrdi, u bitnome, da tužitelj udovoljava pretpostavci stjecanja odgovarajućeg stupnja obrazovanja odgovarajuće struke na drugi način propisan posebnim propisom jer je po završenome poslijediplomskom specijalističkom studiju geodezije i geoinformatike stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike (univ. spec. geod.) iz znanstvenog područja tehničke znanosti, polje geodezija. Smatra da je spomenuti akademski naziv, u smislu odredbe članka 6. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju, viši akademski naziv od akademskog zvanja magistar inženjer geodezije. Mišljenja je da ne bi bila propisana pretpostavka upisa u Evidenciju na temelju drugog načina stjecanja odgovarajućeg stupnja obrazovanja odgovarajuće struke kada bi isključivi način stjecanja odgovarajućeg stupnja obrazovanja za upis u Evidenciju bio završeni preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije. Dodaje da tuženik ne radi potrebnu distinkciju između akademskoga i strukovnog naziva. Poziva se i na zaštitu legitimnih očekivanja.

Tužitelj predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika, te da sam riješi stvar na način da usvoji zahtjev tužitelja za upis u Evidenciju. Potražuje i naknadu troškova ovoga upravnog spora, u nespecificiranom iznosu, uvećanu za pripadajuću zakonsku zateznu kamatu, koja teče od presuđenja do isplate.

              Tuženik u odgovoru na tužbu i u daljnjim podnescima ostaje, u bitnome, kod navoda osporenog rješenja, te predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev.

              Izvanraspravnim rješenjem, poslovni broj: 2 UsI-446/17-16 od 19. listopada 2017. odbijeni su dokazni prijedlozi tuženika koji se ne odnose na uvid u spis predmeta upravnog postupka ni na uvid u spis ovog spora, zbog razloga iznesenih u tom rješenju.

              Sud je pozvao stranke na izjašnjenje jesu li suglasne da ovaj spor bude riješen bez rasprave, sa čime se tužitelj suglasio, a tuženik se usprotivio. Eventualna suglasnost stranaka činila bi podlogu za rješavanje spora bez rasprave na temelju odredbe članka 36. točke 5. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, u nastavku teksta: ZUS). Sud je, pak, spor u konačnici odlučio riješiti bez rasprave primjenom točke 4. navedenoga članka, kao i načela učinkovitosti (čl. 8. ZUS-a).

Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.             

              Među kumulativnim pretpostavkama za upis u Evidenciju jest i da je podnositelj uspješno završio preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekao odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke (čl. 53. st. 2. podst. 4. Statuta Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije, u nastavku teksta: Statut). Riječ je o alternativno formuliranoj odredbi, pa je za ispunjenje navedene pretpostavke dovoljno završiti preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe akademski naziv magistar inženjer geodezije, ili, pak, na drugi način propisan posebnim propisom steći odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke.

              Između stranaka ovoga upravnog spora nesporno je da tužitelj ne ispunjava pretpostavku stečenog stupnja i vrste obrazovanja u prvonavedenoj varijanti. Sporno je pravno pitanje ispunjava li tužitelj drugonavedenu varijantu time što je na poslijediplomskom specijalističkom studiju geodezije i geoinformatike stekao akademski naziv sveučilišni specijalist geodezije i geoinformatike.

              Odredba članka 53. stavka 2. podstavka 4. Statuta jednaka je normi članka 42. stavka 1. podstavka 4. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“, broj broj 152/08, 61/11 i 56/13). Radni materijali iz procedure donošenja navedenog Zakona ne daju nedvojben odgovor na pitanje interpretacije normativnog izričaja „odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke“. Po prirodi stvari, stupanj obrazovanja predviđen navedenim izričajem mora odgovarati vrsti studija, stupnju obrazovanja i struci, odnosno razini i sadržaju znanja na odgovarajućem području koji je propisan prvim dijelom navedene zakonske i statutarne odredbe.

              U okviru geodetske struke tužitelj je stekao akademski naziv sveučilišnog specijalista geodezije i geoinformatike, u smislu članka 6. stavka 1. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 107/07 i 118/12), ostvaren završetkom poslijediplomskoga sveučilišnoga specijalističkog studija (čl. 70. st. 1. t. 3. i čl. 73. st. 1. i 8. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, „Narodne novine“, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 i 60/15).

              Međutim, stupanj obrazovanja stečen na poslijediplomskome sveučilišnom specijalističkom studiju, mada je viši od stupnja obrazovanja stečenog na preddiplomskome i diplomskome sveučilišnom studiju ili integriranome preddiplomskom i diplomskom sveučilišni studij, ne jamči nužno usporedivi sadržaj i razinu znanja onoj koja se stječe na odnosnom području završetkom potonjeg studija, kada poslijediplomski studij nije uslijedio poslije diplomskog studija iste struke, kao u predmetnom slučaju. Zbog razlike u programima i ciljevima pojedinih vrsta studija, završetak poslijediplomskog studija ne razumijeva, sam po sebi, da osoba koja ga je završila nužno ima stručne kompetencije osobe koja je završila diplomski studij iste struke.

              To osobito dolazi do izražaja u reguliranim profesijama, poput profesije ovlaštenih inženjera geodezije, kod kojih profesija je bazični uvjet stupnja i vrste obrazovanja – zbog sadržaja i razine znanja potrebnih za obavljanje odnosnih poslova - propisan u pogledu završetka odgovarajućega preddiplomskoga i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija, odnosno, prema ranijem sustavu visokog obrazovanja, stjecanja visoke stručne spreme odgovarajuće struke. Usporedbe radi, poslijediplomski studij medicine ili prava mogu završiti i osobe koje nisu završile diplomski studij medicine odnosno prava, ali takve osobe ne mogu obavljati poslove u okviru reguliranih profesija liječnika, sudaca, odvjetnika i sl.

              K tome, mada pri prethodno iznesenom to nije odlučno, u konkretnom slučaju riječ je o upisu u Evidenciju vježbenika, a vježbenici su osobe koje se osposobljavaju za poslove u struci u kojoj su završili diplomski, a ne poslijediplomski studij.

              Sukladno prethodnom, Sud je stajališta da se zakonska i statutarna formulacija „odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke“ ne može tumačiti na način da ovu pretpostavku za upis u Evidenciju ispunjavaju osobe koje su završile poslijediplomski sveučilišni specijalistički studij odgovarajuće struke, a u odgovarajućoj struci nemaju završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij.

              Zbog toga je tuženik osnovano utvrdio da tužitelj ne ispunjava spomenutu kumulativnu pretpostavku za upis u Evidenciju.

              Uzevši u obzir navedeno, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom.

              Trebalo je stoga, na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a, tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan.

U Rijeci, 28. studenog 2017.

                                                                                                                            S u d a c

              dr. sc. Alen Rajko  

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u tri (3) primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.