Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: -2039/2017-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: -2039/2017-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, po sucu ovog suda Svjetlani Vidović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatski Telekom d.d. iz Z., R. F. M. 9, OIB: 81793146560, zastupan po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva H. & partneri d.o.o., Z., protiv tuženog H. L. P. iz S., J. G. 14, OIB: 34651527421, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Povrv-3403/15-9 od 10. veljače 2017., 20. studenoga 2017.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalne službe u Samoboru poslovni broj Povrv-3403/15-9 od 10. veljače 2017., te se predmet vraća sudu prvoga stupnja na ponovno suđenje.

 

 

Obrazloženje

 

 

Pobijanom prvostupanjskom presudom ukinut je platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave broj Ovrv-1468/13 donesenom od javnog bilježnika L. Š.-S. iz Z., poslovni broj Ovrv-825/15 od 26. ožujka 2015., te je odbijen zahtjev tužitelja za nadoknadom parničnog troška.

 

Protiv navedene presude tužitelj je podnio dopuštenu i pravodobnu žalbu, iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, dakle razloga propisanih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13,89/14, dalje u tekstu: ZPP), uz prijedlog da se pobijana presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

 

Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

Žalba tužitelja je osnovana.

 

Iz stanja spisa u bitnom proizlazi da je da je tužitelj ustao sa prijedlogom za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave i to Izvoda iz poslovnih knjiga. Temeljem tog prijedloga javni bilježnik u Z. L. Š.-S. je dana 26. ožujka 2015. je donijela rješenje o ovrsi broj Ovrv-825/15, na koje je tuženik uložio prigovor, slijedom čega je sud prvog stupnja donio rješenje kojim je predmetno rješenje o ovrsi stavio izvan snage u dijelu u kojem je određena ovrha, ukinuo provedene radnje, a postupak nastavio kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

 

U predmetu je ročište zakazano za dan 17. siječnja 2017, da bi tužitelj dana 12. siječnja 2017. u predmet dostavio podnesak sa prilozima, a kojima dokazuje osnovanost tužbenog zahtjeva. Potom je održano ročište na kojem je tužitelj priložio dodatne dokaze, sud prvog stupnja zaključio je prethodni postupak, proveo glavnu raspravu, završio dokazni postupak, te zaključio glavnu raspravu.

 

Dana 10. veljače 2017. sud prvog stupnja je donio pobijanu presudu, kojom je odbio tužbeni zahtjev, obrazlažući istu da ne može prihvatiti dokaze dostavljene podneskom od 12. siječnja 2017., budući su isti dostavljeni u prekratkom roku da ih sud dostavi drugoj strani i da joj ostavi dovoljno vremena da se pripremi za raspravu, a što je minimalno 8 dana.

 

Takav pravni stav ovaj sud ne može prihvatiti.

 

Odredbom članka 461.a stavka 2. ZPP-a propisano je da su u postupku u sporovima male vrijednosti stranke dužne najkasnije u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze potrebne za utvrđenje iznijetih činjenica. Idućim stavkom propisano je da stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu. Stavkom 4. navedeno je da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile na pripremnom ročištu protivno stavku 3, sud neće uzeti u obzir.

 

Predmetni postupak je proizašao iz ovršnog postupka, isti je započeo prijedlogom za ovrhu. Ovršni postupak bi morao biti brz i efikasan, u prijedlogu za ovrhu ovrhovoditelj je dužan dostaviti samo vjerodostojnu ispravu na kojoj temelji svoje potraživanje, isti u toj fazi postupka nema obvezu dokazivati postojanje svoje tražbine. Kada bi se od ovrhovoditelja tražilo da već u prijedlogu za ovrhu prilaže dokaze na okolnost postojanja tražbine, time bi se suvišno opteretilo ovršni postupak, koji bi time izgubio na svojoj funkcionalnosti.

 

Stoga, prema stavu ovog suda valja uzeti da u pravnoj situaciji kada je parnični postupak proizašao iz ovršnog budući je ovršenik uložio prigovor na rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave, tada tužitelj ima mogućnost prilaganja dokaza sve do održavanja pripremnog ročišta, budući je i navedeno da se neće uzeti u obzir samo dokazi predloženi na pripremnom ročištu.

 

Slijedom svega navedenoga, sud prvog stupnja počinio je apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka predviđena člankom 354. stavkom 2. točke 11. ZPP-a.

 

Slijedom navedenoga, a kako je sud prvoga stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, to je temeljem odredbi članka 369. stavka 1. ZPP-a, valjalo odlučiti kao u izreci.

 

U nastavku postupka sud prvog stupnja će raspraviti sporne činjenice, te donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku.

 

U Splitu 20. studenoga 2017.

 

 

SUDAC

 

Svjetlana Vidović

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu