1              Poslovni broj: Gž Zk-832/2017-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V AT S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, OIB: 11748694684, po sucu pojedincu Mihi Mratoviću, u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja P. d.o.o. Z. iz Z., ..., OIB: ..., radi upisa zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zgrebu od 13. rujna 2017. pod poslovnim brojem Z-47306/17, 17. studenog 2017.

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se predlagateljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zgrebu od 13. rujna 2017. pod poslovnim brojem Z-47306/17.

 

 

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem odbijen je predlagateljev prigovor i potvrđeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta pod poslovnim brojem Z-28400/17 od 6. lipnja 2017.

 

Protiv prvostupanjskog rješenja pravovremeno se žali predlagatelj osporavajući rješenje u cijelosti, i to zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, dalje u tekstu: ZPP), koja odredba se primjenjuje na temelju odredbe članka 91. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13, u daljnjem tekstu: ZZK) s prijedlogom da se rješenje preinači i dopusti zahtijevani upis.

 

Žalba nije osnovana.

 

Ovlašteni zemljišnoknjižni referent je u rješenju naveo kako sukladno odredbi članka 348. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje u tekstu: ZVDSP) je propisano da vlasnik nekretnine može zahtijevati da se u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina opterećena upiše hipoteka za novu tražbinu, ali s ograničenjem da će nova hipoteka imati pravni učinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove, pa da stoga nije bilo moguće udovoljiti prijedlogu jer da navedena odredba propisuje istodobnu uknjižbu založnog prava uz ograničenje da će nova hipoteka imati pravni učinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od dana odobrenja upisa nove.

 

Povodom predlagateljevog prigovora prvostupanjski sudac je istaknuo kako je predlagatelj u predmetu pod poslovnim brojem Z-36718/16 u kojem je uknjiženo založno pravo kao glavna hipoteka u korist Kreditne banke Zagreb trebao podnijeti upis zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda, te odbio prigovor.

 

S obzirom na predlagateljeve žalbene navode, pozivanje na odredbu članka 79. stavka 4. ZZK-a, te s obzirom na njegove navode iz prigovora valja istači kako je odredbom članka 70. stavka 1. ZZK-a propisano da se zabilježbe mogu odrediti kad je to predviđeno ZZK-a ili drugim zakonom.

 

Odredbom članka 72. ZZK-a propisana je zabilježba prvenstvenog reda, po kojim je vlasnik ovlašten zahtijevati zabilježbu da namjerava svoje zemljište otuđiti ili osnovati založno pravo kako bi njome osnovao prvenstveni red za ona prava koja će upisati na temelju tih poslova. Zabilježbom se stvara prvenstveni red od časa kad je zemljišnoknjižni sud primio prijedlog za upis. Posebno je stavkom 3. citirane odredbe propisano da je zabilježba prvenstvenog reda moguća i za založno pravo za osiguranje tražbine uz naknadu najvišeg iznosa do kojega bi tim založnim pravom bila osigurana.

 

Odredbom članka 348. ZV-a propisana je zabilježba pridržaja prvenstvenog reda, a po kojoj odredbi u slučaju brisanja hipoteke može vlasnik istodobno ishoditi da se u zemljišnoj knjizi zabilježi da se za upis nove hipoteke do visine izbrisane pridržan prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabilježbe, dok je stavkom 2. citirane odredbe propisano da vlasnik nekretnine može zahtijevati da se u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina opterećena upiše hipoteka za novu tražbinu ali s ograničenjem da će nova hipoteka imati pravni učinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove.

 

Stoga kao prvo valja istaći da zabilježba prvenstvenog reda i zabilježba  pridržajnog prvenstva reda nisu iste zabilježbe, jer je zabilježba prvenstvenog reda upravo zabilježba koja je u smislu odredbe članka 70. stavka 1. ZZK-a propisana odredbama ZZK-a, dok je zabilježba pridržaja prvenstvenog reda zabilježba koju ne propisuje ZZK-a, ali je dopušta ZV-u, pa je kao takva moguća u smislu citirane odredbe članka 70. stavka 1. ZZK-a.

 

Učinak zabilježbe prvenstvenog reda i zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda je različit, jer zabilježbom prvenstvenog reda se stvara prvenstveni red od časa kada je zemljišnoknjižni sud primio prijedlog za upis, dok je kod zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda u smislu odredbe članka 348. ZV-a upisom nove hipoteke ista stupila praktična na mjesto stare hipoteke, naravno uz potrebni uvjet da se brisanje stare hipoteke uknjiži u roku od godine dana od odobrenja upisa nove.

 

Dakle, zabilježba prvenstvenog reda je bezuvjetna i djeluje ex nunc, dok je zabilježba pridržaja prvenstvenog reda uvjetna i djeluje retroaktivno od upisa stare hipoteke.

 

Kako je predlagatelj koncipirao svoj prijedlog za zabilježbu pridržaja prvenstvenog reda praktično bi predlagatelj tražio da se unatoč formulaciji po kojoj će postojati neko buduće pravo, u ovom konkretnom slučaju založno izbjegne učinak iz odredbe članka 72. stavak 1. ZZK-a, te da njegov prijedlog ne stvori prvenstveni red tek od trenutka kada je isti podnio ovakav prijedlog za upis, već da jednu buduću neizvjesnu tražbinu osigura kroz prijedlog za zabilježbu pridržaja prvenstvenog reda želeći stvoriti učinke iz odredbe članka 348. stavka 2. ZV-a, a što nije dopušteno.

 

Slijedom navedenog, ispravno je prvostupanjski sud zaključio kako nisu ostvarene pretpostavke za upis u smislu odredbe članka 109. i 111. ZZK-a, pa sud nije ovlašten odrediti neku drugu zabilježbu, odnosno zabilježbu prvenstvenog reda, jer se ne radi o takozvanom slabijem upisu, odnosno ne radi se o situaciji kada stranka zahtjeva uknjižbu, a ostvarene su pretpostavke za predbilježbu.

 

Slijedom navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 128. stavka 3. ZZK-a odbiti predlagateljevu žalbu kao neosnovanu i potvrditi rješenje prvostupanjskog suda.

 

 

U Splitu 17. studenog 2017.