Poslovni broj: Ref 30 P : P-4439/2017-5

REPUBLIKA HRVATSKA 

Općinski sud u Splitu

Ex. vojarna Sv. Križ, Dračevac

21000 Split                

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

 

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Ljiljani Mustapić  u pravnoj stvari tužitelja Z. O. iz S., …. OIB:….. ,zastupan po punomoćnicima V. L. i Ž. V., odvjetnicima u S., protiv tuženika G. S., ….. ,S.,OIB:….. radi naknade štete, nakon održane javne i glavne rasprave zaključene dana 06.listopada 2017.god. u nazočnosti punomoćnika tužiteljice i  punomoćnika tuženika, dana 10.studeni 2017.god. na ročištu za objavu presude,

 

p r e s u d i o   j e

             

                            " I Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužitelju iznos od 10.000,00 kn s zakonskom zateznom kamatom po stopi propisanoj odredbom čl.29 st.2 ZOO-a  počam od utuženja dana 13. veljače 2015.g. do isplate dok za više zatraženo u iznosu od 6.000,00 kn tužbeni zahtjev se odbija kao neosnovan, na ime imovinske štete iznos od 600,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja 10. listopada 2017 godine dok za više zatraženu zateznu kamatu za razdoblje od 13. veljače 2015 godine do 9. studeni 2017 godine zahtjev tužitelja se odbija kao neosnovan,   te mu istom roku naknaditi trošak spora u iznosu od 5.397,00 kn s zz kamatom  počam od dana presuđenja 10. studeni  2017 g. pa do isplate."

 

Obrazloženje

 

              U tužbi koja je kod ovog suda zaprimljena dana 13. veljače 2015.god. tužitelj navodi  kako je dana 09. veljače 2012 godine, doživio nezgodu u Splitu, na nogostupu Zagrebačke ulice na način da se poskliznio radi nepočišćenog i neposutog snijega i leda uslijed čega je zadobio teške tjelesne ozljede. Stanje nogostupa bilo je takvo da je bez ikakve sumnje predstavljao povećanu opasnost za sve pješake odnosno predstavljao opasnu stvar. Odnosne prigode tužitelj je zadobio tjelesne povrede odnosno povrijeđeno mu je pravo osobnosti pa težina ozljede i sve okolnosti slučaja opravdavaju priznati mu pravičnu novčanu naknadu, posebice imajući u vidu jačinu i trajanje povredom izazvanih tjelesnih bolova, duševnih bolova, naruženosti, straha, tegoba tijekom liječenja i sl., Na ročištu dana 17. veljače 2017 g. tužitelj je konačno uredio tužbeni zahtjev kada je zatražio isplatu iznosa od 16.000,00 kn  na ime neimovinske štete i 600,00 kn za tuđu njegu i pomoć sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe i trošak spora od dana presuđenja.

 

              U odgovoru na tužbu tuženi poriče navode tužbe i osporava tužbeni zahtjev u cijelosti glede osnova  i visine, ističe prigovor zastare. Tužitelj u tužbi navodi kako se dana 09. veljače 2012 godine poskliznuo na nogostupu Zagrebačke ulice u Splitu koji je bio pun nepočišćenog i neposutog snijega i leda, te je takav predstavljao za sve pješake opasnu stvar. Kritične prigode tužitelj je zadobio tešku tjelesnu ozljedu te ima pravo na naknadu imovinske i neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti, tužitelj nije dokazao uzročnu vezu između štete, štetnika i oštećene, odnosno postupanja ovog tuženika i nastanka navodne štete tužitelju, što znači kako ne postoji  protupravnost u postupanju  tuženika, odnosno tužitelj se nije na valjan način očitovao o ovoj temeljnoj pretpostavci za isplatu naknade na ime imovinske i neimovinske štete.Istodobno tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije budući je Grad Split i za takve slučajeve imao zaključen Ugovor o održavanju cesta sa poduzećem Cestar d.o.o. iz Splita, koje poduzeće je bilo obvezno čistiti eventualne naslage snijega i leda. Također se ističe i činjenica da su spomenutim putem prolazili i drugi građani, pa nije bilo povreda, a što upućuje na činjenicu da tužitelj nije upotrijebio dužnu pažnju prilikom hodanja, te je isključivo svojim ponašanjem odnosno vlastitom radnjom doveo do nastanka navodne predmetne štete. Nadalje, ne može se govoriti o odgovornosti ovog tuženika jer tužitelj nije dokazao niti točno identificirao mjesto nezgode, konkretno, ničim nije dokazao kako se štetni događaj zbio na pločniku kao javnoj površini, a ne na dijelu koji predstavlja zemljište za redovnu uporabu ispred okolnih objekata.Radi svega naprijed iznijetog, tuženik predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan, uz osudu tužitelja na podmiru parničnog troška.

 

              Podneskom od 28. listopada 2015.god. tužitelj  navodi kako prigovor zastare nije osnovan, jer zastara ne počinje teči od dana štetnog događaja, već od završetka liječenja tužitelja, koje  nije završilo na dan nezgode, pa nema ni zastare. Tuženik spori osnov i visinu, spori i svoju pasivnu legitimaciju držeći kako bi za nastalu štetu bila odgovorna tvrtka "Cestar" s kojom tvrtkom da tuženik ima zaključen ugovor. Prigovori tuženika nisu osnovani. Naime, to što bi tuženik ugovorom prenio na tvrtku Cestar obvezu čišćenja snijega i leda s gradskih ulica ne oslobađa odgovornosti tuženika za nastalu štetu. Naime, Općina ili Grad koji su na javno poduzeće prenijeli upravljanje i održavanje objekata od općeg interesa nisu time oslobođeni od odgovornosti za nastalu štetu zbog propusta u izvršavanju tih obveza, što više njihova odgovornost je SOLIDARNA.Takav stav zauzela je i sudska praksa u čitavom nizu odluka. (Rev-2417/96 od dana 29.01.1997 godine, Izbor 2/97-63) (Rev-2417/96 od dana 29.1.1997.god. Izbor 2/97-64)Rev-1304/88.Kako se tuženik ne može osloboditi odgovornosti za štetu zbog propusta u vezi s uklanjanjem snijega i leda to treba reći i to da je tuženikova odgovornost OBJEKTIVNA. Nema nikakve dvojbe da je šteta koja je nastala zbog zaleđenih, a neposutih i neočišćenih ulica predstavlja štetu od OPASNE STVARI-jer zaleđene ulice to i jesu. Tuženik čitav niz dana od dana padanja snijega, zaleđivanja ulica nije učinio ništa-niti je čistio ulice, niti je omogućio sigurno kretanje vlastitih građana-pa razlog za koji tuženik drži da će ga osloboditi od odgovornosti-to da je do nastanka štete došlo više dana od dana zaleđivanja ulica, predstavlja upravo razlog da se utvrdi tuženik odgovornim-jer isti nije danima učinio ništa da ulice učini sigurnim za njihovu namjenu kretanja građana.

 

              Presudom posl. br. Pi-122/15 od dana 24. veljače 2015 g. djelomično je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, povodom žalbe tužitelja i tuženika Županijski sud u Splitu rješenjem Gž-961/2017-2 od dana 05.rujna 2017 g. ukinuo je navedenu presudu i vratio ovom sudu na ponovno suđenje.

 

              U daljnjem tijeku postupka tužitelj je ustrajao u tužbi i tužbenom zahtjevu.

 

              Tijekom postupka sud je u dokazne svrhe pregledao cjelokupnu pisanu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušao tužitelja i svjedoka B. O., te proveo dokaz medicinskim vještačenjem po spec. ortopedu dr. D. T..

 

              Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

 

              Predmet spora je naknada neimovinske i imovinske štete nastale zbog nezgode koja se dogodila tužitelju dana 09. veljače 2012 g. na način da se poskliznuo na zaleđenom nogostupu. Sporan je osnov i visina.

 

              Zakon o obveznim odnosima (N.N. br.35/05 i 41/08, u daljnjem tekstu ZOO), propisuje u odredbi čl.1045 st.1., da je onaj koji drugom prouzroči štetu, dužan naknaditi je,ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok u odredbi čl.1046, propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

 

              U odredbi čl.1063 ZOO-a, propisano je da šteta nastala u vezi s opasnom stvari, odnosno s opasnom djelatnošću, smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete, dok je u odredbi čl.1064 ZOO-a, propisano da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

 

                            Tužitelj u svom iskazu navodi kako je utužene prigode sa sinom Bojanom krenuo u nabavu namirnica. Kretali su se u pravcu pazara iz Glagoljaške ulice prema  istočnom dijelu nogostupa uz Realku kada je proklizao, odnosno pao na zaleđenom dijelu nogostupa u Zagrebačkoj ulici.Tom prigodom na sebi je imao gležnjače cipele za snijeg, osjetio je jaku bol, a uz pomoć sina se podigao, vratili su se doma gdje je ostao ležati sljedeća dva, tri dana mirovao je, ležao i koristio obloge međutim, došlo je velikog otoka i nakon toga je zatražio medicinsku pomoć. Na hitnom kirurškom prijemu dijagnosticiran mu je lom desne noge. Zbog zadobivene ozljede liječio  se do mjeseca svibnja a provodio je fizikalnu rehabilitaciju.

 

                                          Svjedok B. O. u svom iskazu navodi kako je utužene prigode krenuo sa ocem u nabavku namirnica. Kretali su se iz Glagoljaške ulice prema Realki put Pazara, na nogostupu Zagrebačke ulice otac  je pokliznuo i pao. Na tom dijelu gdje je otac pao bio je led a ostali dio je bio neprohodan,pomogao mu je da se podigne. On se žalio na bol u desnoj nozi pa ga je odveo doma.Otac nije mogao hodati, tada je zatražio medicinsku pomoć i na hitnom kirurškom prijemu utvrđen mu je lom desne noge. Tom prigodom mu je postavljen gips a liječio se je sveukupno tri do četiri mjeseca sa fizikalnom rehabilitacijom.

 

                                          Odredbom članka 2 stavak 1 Zakona o komunalnom gospodarstvu („Narodne novine“ br.36/95,70/97,128/99,57/00,129/00,59/01,26/03,82/04,110/04,178/04,38/09,79/09,153/09,

49/11,84/11,90/11),dalje ZOKG;koji je zakon vrijeme štetnog događaja bio na snazi kao i nakon njegovih izmjena i dopuna („Narodne novine“ br.144/12,95/13,153/13 i 147/14), propisano je kako su jedinice lokalne samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost obvezne na temelju ovog zakona i posebnih propisa, pored ostalog, osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti.

 

                                          Nadalje, odredbom članka 3 stavak 1 točka 6 ZOKG-a određeno je kako su komunalne djelatnosti u smislu ovog zakona i održavanje javnih površina.Odredbom članka 3 stavak 7 ZOKG-a propisano je kako se pod održavanjem javnih površina naročito razumijevaju, održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješačkih  zona, otvorenih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu. Kako je nesporno kako se predmetni  nogostup nalazi u Gradu Splitu, te se istim svakodnevno kreću brojni pješaci, u smislu citiranih odredbi ZOKG-a, postoji zakonska obveza tuženika za njegovo održavanje.

 

                                          Nogostup sam po sebi nije opasna stvar tuženik ne odgovara niti bi mogao odgovarati po načelu objektivne odgovornosti, ali odgovara po načelu krivnje iz razloga propuštanja svoje dužnosti da se nogostup održava u stanju koje omogućava nesmetano i sigurno kretanje ljudi-pješaka.Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor nedostatka pasivne legitimacije jer je imao zaključen ugovor sa „Cestar„ d.o.o. koji je bio u obvezi održavati nogostup, međutim isti je dužan osigurati da komunalne i druge službe od općeg interesa djeluju na području Grada Splita tako da se zaštite zdravlje i imovina građana te spriječe nanošenje štete.Prenošenjem dijela te obveze koja bi uključivala i održavanja i čišćenja nogostupa na trgovačko društvo, tuženik se ne oslobađa obveze.Tuženik je mogao preko inspekcijskih i drugih tijela nadzirati da li se javne površine pa tako i one predviđene za kretanje pješaka na primjeren način održavaju.Kako je štetni događaj uzrokovan ledom koji je trebao biti uklonjen to je propuštanjem uklanjanja leda sa javne površine došlo do nastanka štetnog događaja, a s time i do odgovornosti tuženika za nastalu štetu tužiteljici i to temeljem odredbi članka 1045 u svezi s odredbom članka 1049 Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br.33/05,41/08 i 125/11 dalje:ZOO).

 

                            Vještak dr. D. T. u vještvu  navodi  kako je pregledala  priloženu medicinsku dokumentaciju i osobni zdravstveni karton tužitelja. Tužitelj je dana 09.veljače 2012.god. poskliznuo na snijegu a dana se 12.veljače 2012.god. javio na HKP te mu je ustanovljen prijelom lisne kosti desnog nožnog zgloba bez pomaka. Postavljena je potkoljenična sadrena longeta. Odlazio je redovito na kontrole a longeta je skinuta 20.ožujka 2012.god. i nakon toga je upućen na fizikalnu terapiju koju je obavljao kroz mjesec travnja 2012.god. U  zdravstvenom kartonu nije pronašla da je imao sličnu ozljedu prije štetnog događaja. Mišljenja je da se radi o jednostavnoj težoj tjelesnoj ozljedi koja je ostavila umanjenje životnih aktivnosti u iznosu od 3 % što znači da će ulagati pojačane napore kod dužeg hodanja, trčanja, te kod hodanja po neravnom terenu. Bolove jakog intenziteta je imao jedan dan, srednjeg intenziteta pet dana i slabog intenziteta  mjesec dana. Tuđa njega i pomoć je bila potrebna mjesec dana 1 sat dnevno kao pomoć kod obavljanja osobne higijene. Strah je imao u jakom intenzitetu primarni prvu minutu a nakon toga još 10-tak sati sekundarni strah jakog intenziteta zatim još četiri dana srednjeg intenziteta i tri tjedna slabog intenziteta.

 

                            Odredbom članka 1100 stavak 1 ZOO-a, propisano je kako će u slučaju povrede prava osobnosti sud ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Odredbom stavka drugog istog članka određeno je kako pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

 

                            Slijedom navedenog, temeljem nalaza i mišljenja vještaka medicinske struke a vodeći računa o sadržaju članka 1100 ZOO-a kao i o drugim okolnostima predmetnog slučaja, tužitelju radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pripada pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 10.000,00 kuna, za više zatraženi iznos od 6.000,00 kn tužbeni zahtjev je odbijen. Na dosuđeni iznos naknade neimovinske štete tužitelju pripadaju i zakonske zatezne kamate, temeljem odredbe čl.1103 ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja zahtjeva ili tužbe, osim tako je šteta nastala nakon toga. Tužitelju zakonsku zateznu kamatu na neimovinsku štetu odnosno na zatraženi iznos neimovinske štete pripada temeljem citiranog čl.ZOO-a od dana ( podnošenja tužbe) 13.veljače 2015 godine, kako je zatražio.Nije osnovan prigovor zastare tuženika iz razloga što je prema vještvu vještaka liječenje tužitelja završeno u mjesecu travnju 2012 godine, a tužba je podnijeta dana 13. veljače 2015 g. dakle van zastarnog roka pozivom na odredbu čl.230 st.1 Zakona o obveznim odnosima.

 

                            Što se tiče naknade imovinske štete s naslova tuđe njege i pomoći, tužitelju je sukladno nalazu i mišljenju sudskog vještaka specijaliste ortopeda, s naslova naknade imovinske štete na ime tuđe njege i pomoći zatražio iznos od 600,00 kn sa kamatom od utuženja do isplate.Prema nalazu vještaka tužitelju je bilo potrebno trideset sati tuđe njege i pomoći. Kako cijena sata tuđe njege i pomoći prema podacima Mirovnog doma L. iznosi 35,00 kn tužitelju je dosuđen zatraženi iznos od 600,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate. Odluka o kamati temelji za neimovinsku štetu  na odredbi čl.1103 ZOO za imovinsku temelji se na odredbi čl. 1089 st. 2 ZOO-a.

 

                            Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154 st.2 ZPP-a pa je tužitelju priznat trošak sastava tužbe, žalbe i zastupanja na ročištu 18. siječnja 2017 god., 17. veljače 2017 god., 06.listopada 2017 god., po 100 bodova, pristupa na ročište 08. studeni 2016 god. po 50 bodova,sastava podneska od dana 27. listopada 2015 god. po 25 bodova, što pomnoženo s vrijednošću boda i uvećano za 25 % PDV-a iznosi 6.900,00 kn. Kako je tužitelj uspio sa 63% svog zahtjeva njegov trošak iznosi 4.347,00 kn. Ovom iznosu je dodan trošak vještačenja u iznosu od 1.050,00 kn tako da ukupan trošak tužitelja iznosi 5.397,00 kn koliko je tužitelju dosuđeno.

             

                              U Splitu, 10.studeni 2017.godine

 

 

                                                                                                                              S U D A C

 

                                                                                                                   LJILJANA MUSTAPIĆ v.r.

 

PRAVNA POUKA: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu na Županijski sud u Splitu  putem ovog suda u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste, u tri primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

 

DNA:

-pun.tužitelja,tuženika

Rj:             

1. odluka nepravomoćna

2. pisarnica – vidi upisnik     

3. kal .._.._.._.._.._.._.._..  dana

U Splitu, 10. studenog 2017..godine.

 

 

1