Gž-816/2016-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Šibeniku                                                                           Gž-816/2016-2

Šibenik, S. Radića 81

 

 

   R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

              Županijski sud u Šibeniku, kao drugostupanjski sud, po sucu Ljudevitu Zoričiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: 1. N. A., OIB; 2. O. A., OIB  i 3. Č. A., OIB, svi iz V., , koje zastupaju punomoćnici iz OD G. i G., odvjetnici u Z., protiv tuženika V. d.d. V., , OIB, kojeg po punomoći zastupa B. T., odvjetnica u V., radi brisanja, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Vukovaru broj 8 P-682/2015-12 od 13. srpnja 2016. godine, dana 8. studenog 2017. godine

 

 

r i j e š i o   j e

 

 

              Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Vukovaru broj 8 P-682/2015-12 od 13. srpnja 2016. godine.

              Trošak sastava odgovora na žalbu pada na teret tuženika.

 

 

Obrazloženje

 

 

              Protiv prvostupanjskog rješenja kojim je odbačena tužba kao nedopuštena, zbog već presuđene stvari, žalbu su izjavili tužitelji zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka s prijedlogom da ovaj sud kao drugostupanjski uvažavajući žalbene navode rješenje ukine i predmet vrati drugom sudu prvog stupnja na daljnji postupak.

              Tuženik u odgovoru na žalbu tužitelja predlaže istu kao neosnovanu odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje, zahtijevajući naknadu troška za sastav tog odgovora.

              Žalba je neosnovana.

              Neosnovano tužitelji pobijaju prvostupanjsko rješenje zbog žalbenog razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14; dalje ZPP) jer prema stanju spisa predmeta odgovor na tužbu tuženika uredno je uručen zamjeniku punomoćnika tužitelja na pripremnom ročištu održanom 29. lipnja 2016. godine (list 28. spisa) na kojem se ročištu isti i očitovao o navodima iz odgovora na tužbu, pa su neosnovani navodi tužitelja da im nije dostavljen odgovor na tužbu tuženika i da im nije dana mogućnost da se očituju na isti odnosno da raspravljaju pred sudom, čime da je prvostupanjski sud počinio navedenu bitnu povredu. Isto tako neosnovano se tužitelji pozivaju na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. t. 9. ZPP, jer upravo suprotno, prvostupanjski je sud pravilnom primjenom odredbe čl. 333. st. 2. ZPP tužbu odbacio, zbog već presuđene stvari, čime nije ni moguće počiniti navedenu povredu, već bi ista mogla biti počinjena jedino ukoliko je prvostupanjski sud meritorno odlučio o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno presuđeno. Kako nisu počinjene navedene bitne povrede postupka, a ovaj sud ispitujući pobijano rješenje ovlaštenjem iz čl. 365. st. 2. ZPP, na koje ovaj sud kao žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti, nije našao da je u prvostupanjskom rješenju kao ni u postupku koji je prethodio njegovom donošenju počinjena koja druga bitna postupovna povreda iz čl. 354. st. 2 ZPP,  to žalba tužitelja izjavljena zbog navedenog žalbenog razloga nije mogla biti prihvaćena.

              Pravilno je prvostupanjski sud, a kada je utvrdio da je između istih stranaka vođen postupak u kojem je pravomoćno presuđeno o identičnom zahtjevu koji se temelji na istom činjeničnom osnovu, primjenom odredbe čl. 333. st. 2. ZPP donio pobijano rješenje i tužbu zbog presuđene stvari odbacio.

              Neosnovani su žalbeni navodi tužitelja da se radi o drugom zahtjevu, različitom od onih zahtijeva o kojima je već presuđeno, a u pogledu iste nekretnine, jer da oni ovom tužbom zahtijevaju brisanje upisanog društvenog vlasništva s upisanim pravom korištenja u korist tuženika, odnosno da zahtijevaju da sud u ovom postupku naloži brisanje upisa u listu B zemljišne knjige (upisano nepravo etažiranje – posebni dio nekretnine) poradi „nesuglasja“ s upisom u listu A istog zemljišnoknjižnog uloška. Iako tužitelji nazivaju tužbu brisovnom, po svom sadržaju i zahtjevu ne radi se o brisovnoj tužbi iz čl. 129. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13), već o zahtjevu da se brisanjem upisanog prava vlasništva posebnog dijela nekretnine (nepravog etažiranja) da posebni dio nekretnine sjedini s osnovnom, čime se mijenja pravo vlasništva tog posebnog dijela nekretnine upravo u korist tužitelja koji su u zemljišnoj knjizi upisani kao suvlasnici preostale nekretnine upisane u listu A, čime je jasno da tužitelji zahtijevaju upis svog prava vlasništva na predmetnoj nekretnini – lokal s dvije poslovne prostorije u prizemlju zgrade br. 2. u ul. i skladišta u prizemlju dvorišne zgrade sa 162 m2 – u odnosu na koju još uvijek egzistira upis društvenog vlasništva s upisom prava korištenja V. V. d.d., V.,. Pa kod činjenice da su tužitelji pravomoćno odbijeni presudom Općinskog suda u Vukovaru broj 9 P-2552/08 od 26. svibnja 2009. godine s istovjetnim zahtjevom (brisanje nepravo upisanog etažiranja – vlasništvo posebnog točno određenog dijela nekretnine) te presudom istog suda broj 5 P-938/02-12 od 29. prosinca 2004. godine (utvrđenje prava vlasništva i uknjižba), svakako se radi o već presuđenoj stvari, istovjetnost predmeta spora, jer postoji i subjektivni i objektivni identitet.

              Poradi toga žalbu tužitelja kao neosnovanu valjalo je odbiti i potvrditi prvostupanjsko rješenje (čl. 380. t. 2. ZPP) te odlučiti kao u izreci.

              Tuženiku nije priznat zahtijevani trošak sastava odgovora na tužbu jer ta radnja nije neophodna za vođenje ovog postupka, pa je temeljem odredbe čl. 166. st. 1. u svezi čl. 155. st. 1. ZPP u pogledu troškova žalbenog postupka odlučeno kao u točci 2. izreke.

 

 

U Šibeniku, 8. studenog 2017. godine

 

                                                                                                                              S U D A C

 

                                                                                                                         Ljudevit Zoričić, v. r.