- 1 -              Rev 2817/13-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2817/13-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja u zemljišnoknjižnom predmetu predlagatelja Republike Hrvatske zastupane po Općinskom državnom odvjetništvom u Rijeci, radi zabilježbe postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra, odlučujući o reviziji predlagatelja protiv rješenja Županijskog suda u Rijeci posl. broj Gž-1218/08-2 od 6. travnja 2009. kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Krku posl. broj Z-3458/06 od 2. siječnja 2008., u sjednici održanoj 7. studenoga 2017.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se rješenje Županijskog suda u Rijeci posl. broj Gž-1218/08-2 od 6. travnja 2009. i rješenje Općinskog suda u Krku posl. broj Z-3458/06 od 2. siječnja 2008. u dijelu pod st. II. izreke te se predmet u tom dijelu vraća prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem dozvoljava se zabilježba postojanja spora – upravnog postupka na z.č. 768 u g.t. 3, zk.ul. 2009 k.o. V., postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra, a sve temeljem Uredbe o određivanju granice pomorskog dobra na dijelu Plaža S. M. (NN br. 158/03) (st. I. izreke). Nadalje, tim rješenjem odbija se zabilježba postojanja spora – upravnog postupka na z.č. 9240 u g.t. 4, zk.ul. 9 iz razloga što je ista upisana kao općenarodna imovina – opća poljoprivredna zadruga V., zatim odbije se zabilježba postojanja spora – upravnog postupka na z.č. 9237/1 u g.t. 6, z.č. 9239/1 u g.t. 5 u zk.ul. 9 što iste u vlasništvu Župa ..., V., K. b. V. iz razloga što je ista upisana kao općenarodna imovina – opća poljoprivredna zadruga V. (st. II. izreke).

 

Drugostupanjskim rješenjem odbijena je kao neosnovana žalba predlagatelja te je potvrđeno prvostupanjsko rješenje u dijelu pod st. II. izreke (st. I. izreke drugostupanjskog rješenja). Nadalje, tim rješenjem određeno je brisanje odbijenog prijedloga (st. II. izreke drugostupanjskog rješenja).

 

Protiv drugostupanjskog rješenja reviziju je, u smislu odredbe čl. 382. st. 2. .Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 i 84/08 – dalje: ZPP), a koja se odredba u ovom slučaju primjenjuje na temelju odredbe čl. 52. st. 4. u vezi s odredbom čl. 29. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 84/08), podnio predlagatelj.

 

Na reviziju nije odgovoreno.

 

Revizija predlagatelja je osnovana.

 

Prema odredbi čl. 382. st. 2. i 3. ZPP u slučajevima u kojima je ne mogu podnijeti prema odredbi st. 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, s time da u revizije stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana.

 

Iz revizije predlagatelja za prepoznati je sljedeće postupovnopravno pitanje:

 

"Ima li mjesta upisu zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra u zemljišnim knjigama?".

 

Važnost postavljenog pitanja u smislu odredbe čl. 382. st. 2. ZPP predlagatelj obrazlaže navodeći da su o tom pitanju Županijski sud u Koprivnici u rješenju posl. broj Gž-1377/07-2 od 11. veljače 2008. i Županijski sud u Karlovcu u rješenju posl. broj Gž-1682/07-2 od 12. prosinca 2008. zauzeli pravno shvaćanje te potvrdno odgovorili na to pitanje, a da je pobijano drugostupanjsko rješenje utemeljeno na shvaćanju koje je u suprotnosti s tim shvaćanjima.

 

Ne samo da su Županijski sud u Koprivnici i Županijski sud u Karlovcu (u prije navedenim rješenjima) o predmetnom pravnom pitanju zauzeli shvaćanje koje je suprotno shvaćanju drugostupanjskog suda iz pobijanog drugostupanjskog rješenja, već je ovaj revizijski sud o predmetnom postupovnopravnom pitanju – ima li mjesta upisa zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granica pomorskog dobra u zemljišnim knjigama – već zauzeo pravno shvaćanje u brojnim odlukama (Rev-1167/09, Rev-996/09, Rev-994/09 i dr.).

 

Prema pravnom shvaćanju ovog suda zauzetog u ranije navedenim odlukama ima mjesta zabilježbi ne samo kada je u tijeku neki parnični postupak, nego kada je u tijeku i neki drugi postupak pred nadležnim tijelom pa i kada se radi o upravnom postupku.

 

Iz podataka u spisu slijedi da je predlagatelj zatražio od nadležnog zemljišno-knjižnog suda upis zabilježbe pokretanja postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra na nekretninama kao u izreci rješenja suda prvog stupnja.

 

U ovom stadiju postupka nije sporno da je takav postupak pokrenut pred Povjerenstvom za granice pomorskog dobra Primorsko-goranske županije.

 

Iz odredbe čl. 30. st. 4. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07 i 152/08 – dalje: ZZK) proizlazi da je zabilježba vrsta upisa kojom se čini vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama i mogu se ostvarivati određeni pravni učinci kada je to zakonom predviđeno.

 

Iz odredbe čl. 70. ZZK proizlazi da se zabilježbe mogu odrediti ako je to predviđeno tim ili nekim drugim zakonom (st. 1.). Kada je zakonom predviđena mogućnost zabilježbe tada se taj upis provodi na temelju prijedloga ovlaštene osobe, prijedloga suda ili drugog tijela, a rješenje o određivanju donosi zemljišnoknjižni sud ako nije što drugo određeno (st. 2.).

 

Prema odredbi čl. 81. ZZK zabilježba spora je upis kojim se čini vidljivim da se glede knjižnog prava vodi pred sudom ili drugim nadležnim tijelom postupak čiji bi ishod mogao utjecati na uknjižbu, pripajanje, postanje, opseg, sadržaj ili opterećenje toga prava (st. 1.). Takva zabilježba spora ima učinak da pravomoćna presuda donesena povodom tužbe djeluje protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava pošto je prijedlog za zabilježbu spora došao zemljišnoknjižnom sudu. Isto vrijedi i kada je zabilježbom spora učinjeno vidljivim da se vodi postupak pred drugim nadležnim tijelom o čijem ishodu ovisi knjižno pravo (st. 2.).

 

Konačno, kada je zabilježeni spor dovršen odlukom po kojoj stranci pripada pravo, dosuđeno pravo dobiva ono mjesto u prvenstvenom redu koje mu je bilo osigurano zabilježbom spora (st. 3.).

 

Stoga, ima mjesta ovakvoj zabilježbi ne samo kada je u tijeku neki parnični postupak, nego kada je u tijeku i neki drugi postupak pred nadležnim tijelom pa i kada se radi o upravnom postupku.

 

Da bi se odgovorilo na pitanje kojim se odlučuje o ovom postupku valja u konkretnom slučaju odgovoriti na dva pitanja:

 

a) O kakvom se postupku radi kad se odlučuje o granicama pomorskog dobra?,

 

b) Je li utvrđivanje granice pomorskog dobra knjižno pravo?.

 

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine", broj 158/03 – dalje: ZPDML) određeno je da je pomorsko dobro opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se i koristi pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom (čl. 3. st. 1.), a njime upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara Republika Hrvatska neposredno ili putem jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno jedinica lokalne samouprave u skladu s odredbama toga Zakona (čl. 10. st. 1.).

 

Granice pomorskog dobra prema odredbi čl. 14. ZPDML utvrđuje Povjerenstvo za granice ministarstva nadležnog za poslove pomorstva (čl. 2. st. 1. toč. 10.), a na prijedlog Županijskog povjerenstva za granice, što znači da se postupak utvrđivanja granica pomorskog dobra pokreće prijedlogom Županijskog povjerenstva.

 

O granicama pomorskog dobra Povjerenstvo za granice odlučuje rješenjem protiv kojeg je dopuštena žalba ministarstvu sukladno odredbi čl. 14. st. 6. ZPDML.

 

Oblik akta kojim se utvrđuju granice pomorskog dobra proizlazi i iz Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra ("Narodne novine", broj 84/08 – dalje: Uredba) jer je čl. 9. Uredbe određeno da se granica pomorskog dobra utvrđuje rješenjem u upravnom postupku koje donosi Povjerenstvo ministarstva, s tim da u smislu čl. 3. Uredbe Povjerenstvo može predložiti granici pomorskog dobra i širu od zakonskog minimuma uz uvažavanje propisanih kriterija.

 

Iz navedenog proizlazi da se postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra pokreće prijedlogom Županijskog povjerenstva (čl. 14. ZPDML) te da se o tome donosi rješenje u upravnom postupku koje može imati konstitutivni karakter.

 

Zbog svega rečenog može se navedeni postupak zabilježiti u zemljišnim knjigama na temelju odredbe čl. 81. ZZK.

 

Kao što je već prethodno rečeno pomorsko dobro je opće dobro (čl. 3. ZPDML), što znači da se radi o takvom dijelu prirode koji nije sposoban biti predmetom prava vlasništva i nalazi se u upotrebi svih sukladno odredbi čl. 3. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01 i 79/06 – dalje: ZVDSP)

 

Odredbom čl. 35. st. 3. ZVDSP određeno je da uređenja za javna dobra u općoj upotrebi koja su namijenjena upotrebi svih vrijede uređenja kao i za opća dobra.

 

Konačno, čl. 17. st. 4. ZZK određeno je da će se u zemljišnu knjigu upisati i opće dobro ako to zatraži osoba koja za to ima pravni interes.

 

U slučaju pomorskog dobra to je Republika Hrvatska putem Državnog odvjetništva jer se odredbom čl. 15. st. 2. ZPDML određuje da prijedlog za upis pomorskog dobra – dakle općeg dobra u zemljišnu knjigu, podnosi Državno odvjetništvo nakon što se rješenje o određivanju granice pomorskog dobra (koja se donosi u upravnom postupku) dostavi Ministarstvu.

 

To iz razloga što Republika Hrvatska na temelju citirane odredbe čl. 10. st. 1. ZPDML upravlja, vodi brigu o zaštiti i odgovara za pomorsko dobro kao opće dobro bilo neposredno bilo putem jedinice lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave.

 

Time je udovoljeno i uvjetima iz čl. 82. st. 2. ZZK temeljem kojeg zabilježbu postupka pred drugim nadležnim tijelom, a ne sudom, može tražiti svaki sudionik postupka ako dokaže da se postupak vodi.

 

Stoga, kako se opće dobro na zahtjev zainteresirane stranke upisuje u zemljišnu knjigu radi se o knjižnom pravu koje može utjecati na uknjižbu, pripajanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika nekretnine koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra.

 

Prema tome, riječ je u postupku zbog kojeg se može izvršiti zabilježba spora i kada se radi o postupku upisa knjižnog prava koje može utjecati na uknjižbu, pripajanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje knjižnog prava vlasnika nekretnine koji je u zemljišnim knjigama upisan kao vlasnik nekretnine na kojoj se pokreće postupak utvrđivanja granice pomorskog dobra, to nije prihvatljivo pravno shvaćanje nižestupanjskih sudova o tome da nema mjesta upisu zabilježbe postupka utvrđivanja granice pomorskog dobra.

 

Dakle, nižestupanjske odluke su utemeljene na pravnom shvaćanju koje nije podudarno sa pravnim shvaćanjem revizijskog suda povodom predmetnog postupovno pravnog pitanja.

 

Radi iznesenog valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 4. ZPP u vezi s odredbom čl. 91. st. 1. ZZK i u vezi čl. 400. st. 3. ZPP ukinuti pobijano drugostupanjsko rješenje te prvostupanjsko rješenje u dijelu u kojem je odbijen prijedlog za zabilježbu postojanja spora – upravnog postupka, te predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

 

U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će ispitati da li su u konkretnom slučaju ispunjene ostale zakonom propisane pretpostavke za zatraženu zabilježbu te će ponovno odlučiti o preostalom prijedlogu predlagatelja. U ponovnom postupku prvenstveno će biti potrebno pribaviti izvješće o zemljišnoknjižnom stanju za predmetne čestice (prijedlog je podnesen 2006., a rješenjem prvostupanjskog suda od 12. prosinca 2013. određena je zabilježba postojanja predmetne revizije i u zk. ul. 2009 k.o. V., iako u vrijeme podnošenja prijedloga nijedna od čestica na koje se odnosi predmetna revizija nije bila upisana u taj uložak).

 

Zagreb, 7. studenoga 2017.