Baza je ažurirana 20.07.2025.
zaključno sa NN 78/25
EU 2024/2679
1
Poslovni broj: 15 K-204/12-36
Republika Hrvatska Općinski sud u Čakovcu Čakovec, Ruđera Boškovića 18 |
Poslovni broj: 15 K-204/12-36
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Renati Marciuš, uz sudjelovanje zapisničarke Alice Dolenčić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika A.B., zbog kaznenog djela iz čl. 222. st. 1. Kaznenog zakona (NN br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08 i 57/11 dalje u tekstu KZ/97), a povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Čakovcu br. K-DO- 39/12 od 23. ožujka 2012., nakon održane i dovršene glavne i javne rasprave dana 30. listopada 2017., održane u nazočnosti državnoodvjetničke savjetnice Nikoline Matak Uglik i okrivljenika osobno uz branitelja N. S. iz OD S. i R. iz V. i oštećenice kao svjedoka T. T., dana 2. studeni 2017., je izrekao, objavio i
p r e s u d i o j e
Temeljem čl. 544. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ( NN br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12- Odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17dalje u tekstu ZKP/08) presuda o kaznenom nalogu ovoga suda br. K 105/12 od 29. ožujka 2012. g. stavlja se izvan snage.
Okrivljenik, A. B., OIB …, sin M. i Lj. B., rođen … u V., s prebivalištem u V., Hrvat, državljanin R. Hrvatske, po zanimanju informatičar, sa završenom VSS, zaposlen u zavodu, Područna služba ... na radnom mjestu inspektora, s mjesečnom plaćom od 4.500,00 kuna, neoženjen, bez djece, vlasnik osobnog automobila marke P. godište 2005., vojsku služio 1990/2000 u K., K. i Č., vodi se u VE V., neosuđivan, ne vodi se drugi kazneni postupak,
Temeljem čl. 453. toč. 3. ZKP/08
OSLOBAĐA SE OD OPTUŽBE
da bi dana 14. prosinca 2011. oko 11,55 sati u Č. na parkiralištu zavoda, Podružnica ... uporabom oštrog predmeta probušio prednju desnu i stražnju desnu gumu marke S. E. S 3 M + S dimenzija 185/65 R 14 na osobnom automobilu marke D. N. srebrne boje, registarske oznake ČK … vlasništvo T. T.,
dakle da bi uništio tuđu stvar,
pa da bi time počinio kazneno djelo protiv imovine – uništenjem i oštećenjem tuđe stvari – opisano u čl. 222. st. 1. KZ/97.
Temeljem članka 149. st. 1. ZKP/08 troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1.- 5. ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nužni izdaci i nagrada branitelja okrivljenika padaju na teret proračunskih sredstava suda.
Temeljem čl. 158. st. 3. ZKP/08 oštećena kao svjedok T. T. upućuje se s postavljenim imovinskopravnim zahtjevom za naknadu štete na ostvarivanje u parnici.
Temeljem čl. 270. ZKP/08 okrivljeniku A. B. ima se vratiti džepni nožić sa ukupno 7 sklopivih alata.
Obrazloženje
Općinsko državno odvjetništvo u Čakovcu podiglo je kod ovoga suda optužnicu protiv okrivljenog A. B. zbog počinjenja kaznenog djela uništenjem i oštećenjem tuđe stvari iz čl. 222. st. 1. KZ/97 u kojoj je predložilo da sud izda kazneni nalog kojim prihvaća zahtjev i okrivljeniku za počinjeno kazneno djelo izrekne kaznu zatvora u trajanju od 3 mjeseca uz primjenu uvjetne osude prema kojoj se kazna zatvora u trajanju od 3. mjeseca neće izvršiti ako okrivljenik u roku od 1 godine ne počini novo kazneno djelo.
Sud je prihvatio prijedlog ODO u Čakovcu i presudom o kaznenom nalogu br. K 105/12 od 29. ožujka 2012. za kazneno djelo iz čl. 222. st. 1. KZ/97 osudio okrivljenog temeljem istog zakonskog propisa na kaznu zatvora u trajanju od 3 mjeseca uvjetno na 1 godinu. Međutim okrivljenik je pravovremeno podnio putem svoga branitelja prigovor protiv presude o kaznenom nalogu pa je stoga spis dostavljen optužnom kaznenom vijeću radi odlučivanja o prigovoru. Rješenjem od 13. lipnja 2013. br. Kov 17/13, K 204/12 optužno vijeće ovoga suda potvrdilo je optužnicu ODO u Čakovcu podignutu protiv okrivljenika.
Kako je povodom prigovora okrivljenog protiv citirane presude o kaznenom nalogu optužnica potvrđena i potom proveden postupak glavne rasprave to je presudu o kaznenom nalogu valjalo staviti izvan snage temeljem citirane odredbe ZKP/08 iz izreke ove presude.
Pozvan da se očituje o svom stavu prema optužnici okrivljenik je izjavo da se ne smatra krivim za počinjenje kaznenog djela koje mu je stavljeno na teret te je ujedno zahtijevao da se ispita na završetku dokaznog postupka.
U provedenom dokaznom postupku stoga je ispitana oštećena kao svjedok T. T., a potom je izvršen uvid u predstavku na listovima 14 – 17, te predstavku na listu 18, u potvrdu o privremenom oduzimanju predmeta na listu 28, u zapisnik o privremenom oduzimanju predmeta na listu 29 – 30, u službenu zabilješku o pregledu mjesta događaja na listu 31, te fotografije mjesta događaja na listovima 32 -34, izvršen uvid u džepni metalni nožić na listu 46, izvršen uvid u predstavku na listovima 41 – 51, te predstavke na listovima 52 i 53. Pročitan je iskaz svjedoka D. T. sa zapisnika na listovima 69 – 70, izvršen uvid u potvrdu na listu 71, te izvršen uvid u odgovor povodom predstavke na listovima 74 – 76, i uz suglasnost stranaka pročitan je nalaz i mišljenje strojarsko tehničkog vještaka A. M. od 16.10.2017. i izvršen uvid u njegov fotoelaborat (listovi 90 – 97). Na kraju dokaznog postupka ispitan je okrivljenik koji je iznio svoju obranu.
Iako je potom zastupnica optužbe predložila odgodu rasprave radi eventualne izmjene činjeničnog opisa kaznenog djela i eventualnog podnošenja daljnjih dokaznih prijedloga, čemu se usprotivio branitelj okrivljenog, sud je taj prijedlog optužbe odbio obzirom je državno odvjetništvo prema dostavnici u spisu poziv za raspravu koja je održana 30.10.2017. primilo 17.10.2017., te mu je stoga između poziva i rasprave bilo na raspolaganju vrijeme duže od 8 dana, dakle dovoljno vremena za eventualnu intervenciju u činjenični opis kaznenog djela i podnošenje dokaznih prijedloga.
Nema dvojbe da su kritične zgode okrivljenik i oštećenica radili u zavodu, Područna služba ... gdje je oštećenica bila nadređena okrivljeniku obnašajući dužnost predstojnice Područne službe u …. Okrivljenik iako je u međuvremenu završio studij i položio stručni ispit preskočen je na radnom mjestu inspektora doprinosa na koje je zaposlena druga osoba, a u vezi čega je podnio pritužbu odnosno predstavku putem e-maila dana 6. prosinca 2011. zavodu, Središnja služba u ... (listovi 53 – 54), upirući time na predstojnicu, ovdje oštećenicu kao odgovornu osobu, tražeći očitovanje po tome, dok su ranije osim okrivljenika još šestero djelatnika podnijeli predstavku protiv oštećenice zbog mobinga u službi u navedenoj Podružnici ravnatelju i ostalim instancama od 20. veljače 2008. te 10. veljače 2009. (predstavke na listovima 14 – 18, te istovjetne na listovima 47 – 52). Sud je od zavoda Središnje službe, Sektora pravnih, kadrovskih i općih poslova zatražio odluke povodom navedenih predstavki na koje je zatraženo očitovanje oštećenice kao predstojnice i prema zaključku zavoda, Središnje službe u ... u Područnoj službi u ... nema problema u međuljudskim odnosima koji bi ugrozili osnovnu namjenu zbog koje je Područna služba na tom području osnovana, time da Središnja služba u ... nije sudu odgovorila i na predstavku koju je okrivljenik osobno podnio putem e-maila s lista 53 od 6. prosinca 2011. pomoćnici ravnatelja u vezi upita vezanog za njegovo unapređenje na radno mjesto inspektora doprinosa.
Oštećenica je u svom iskazu potvrdila da je bila upoznata sa sadržajem tih predstavki protiv nje u cijelosti i potvrdila odluku Središnje službe u … da je po svim predstavkama riješeno u njezinu korist a inače se na funkciji predstojnika nalazila od 2005. do 1.12.2012. . No međutim iz sadržaja spomenutih predstavki sedmero zaposlenih a koja služba je i prema iskazu oštećenice brojila 13,5 zaposlenih jer je jedna djelatnica radila pola radnog vremena, ispada da su odnosi između podnositelja predstavki među kojima je bio i okrivljenik i predstojnice bili narušeni jer su oni bili nezadovoljni njezinim odnosom i ponašanjem spram njih i načinom na koji je oštećenica obavljala svoj posao te je između njih vladala loša poslovna atmosfera što se očito odrazilo na cjelokupni kolektiv.
Nema dvojbe da su kritične zgode na osobnom automobilu vlasništvo oštećenice reg. oznake ČK … koji je bio parkiran na parkiralištu za zaposlenike zavoda udaljen 10-tak metara od ulaznih vratiju zavoda probušene prednja i stražnja desna guma marke S. E. S 3 M+ S dimenzija 185/65 R 14, a što proizlazi kako iz službene zabilješke o pregledu mjesta događaja Policijske uprave …, tako i sačinjenih fotografija mjesta događaja sve na listovima 31 – 34 spisa. Prema podacima iz službene zabilješke policije vozilo oštećene nalazilo se udaljeno 11 metara od ulaznih vratiju zavoda, pa je tu činjenicu sud uzeo kao nesporno utvrđenu. Toga dana je na radnom mjestu od okrivljenog oduzet džepni nožić sa ukupno 7 sklopivih alata u vidu otvarača limenih čepova na bocama i ravnog odvijača, škarica, križnog odvijača, otvarača limenki, otvarača za plutene čepove i turpije (list 46), a što je popraćeno potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta od okrivljenog i zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta na listovima 28 – 30 spisa.
Okrivljenik je prilikom prvog ispitivanja naveo da on nije probušio gume na vozilu oštećenice a da posjeduje dokumentaciju u kojoj se vidi što je prethodilo tome da se njega okrivi aludirajući pri tom na predstavke koje je podnosio protiv oštećenice. Na raspravi je okrivljenik ponovio da on nije to napravio da nije na oštećenićinom automobilu probušio prednju i stražnju gumu i da praktički tome ne bi imao što posebno za dodati, da u spisu postoji dokumentacija u vidu predstavki u kojoj se vidi što je tome prethodilo, zbog čega je ona upravo njega kazneno prijavila da joj je nanio štetu na automobilu, budući je protiv nje podnosio predstavke kao njezine nadređene u Područnoj službi u ..., jer je naime ona u inkriminirano vrijeme bila predstojnica Područnog ureda zavoda, a da je iz predstavke vidljivo o čemu se zapravo radilo, jer je smatrao da je to jedini izlaz iz te situacije. Naime on je bio supotpisnik te predstavke a ne da bi jedini podnosio predstavku protiv oštećenice, tako da smatra da je upravo zbog događaja koji su se prethodno odvili došlo do toga da ga je ona kazneno prijavila da joj je probušio gume na autu i da je zbog toga nekoga na to nagovorila pri čemu misli na svjedoka T., a zašto je njega nagovorila okrivljenik to ne zna, čime želi reći da iskaz svjedoka T. nije točan.
Oštećenica pak je u svom iskazu navela da joj je u srpnju te iste godine netko probušio dvije gume na vozilu isto na navedenom parkiralištu dok je bila na poslu i da je tada sumnjala na okrivljenika s kojim je imala problema vezanih u obavljanu službe tako da je neko vrijeme hodala na posao pješice, dok je 2 tjedna prije kritične zgode krenula na posao automobilom. Zbog straha da će joj okrivljenik ponovno nešto učiniti na vozilu zamolila je zaštitara T. da malo prati okrivljenog kada ovaj izlazi iz službenih prostorija kako se ne bi ponovio događaj od ljeta. Kritične zgode oko podneva kada je bila u službenim prostorijama prišao joj je zaštitar T. i rekao da joj je okrivljenik probušio gume na vozilu, te je odmah izašla na parkiralište gdje je na svom vozilu uočila ispuštenu prednju i stražnju desnu gumu o čemu je izvijestila policiju. Smatra da su gume na njezinom autu zarezane nožem, ne zna s čime jer to nije vidjela, a toga dana parkirala se na jedno od parkirnih mjesta za djelatnike zavoda tako da se njezin automobil vidio s unutarnje strane ulaznih vratiju zavoda s kojega mjesta su bili vidljivi i ostali parkirani automobili time da je trebalo glavu malo pomjeriti lijevo – desno radi vidljivosti. Oštećenica je ponovila da joj se drugoga dana obratio okrivljenik koji je došao u njezinu kancelariju te je pitao da li će protiv njega voditi građansku parnicu zbog štete na vozilu, u koje vrijeme nitko drugi u njezinom uredu nije bio prisutan, jer je okrivljenik inače vodio računa o tome da nema prisutnih svjedoka, a da su i drugi zaposlenici sumnjali na njega da joj je u ljeti te godine probušio gume i da i njima oštećuje aute.
Bitno je za istači da niti jedna kancelarija zavoda nije okrenuta prema parkiralištu, već na suprotnu stranu, u što se sud uvjerio prilikom rekonstrukcije a spomenula je i oštećenica u svom iskazu.
Svjedok T. D. inače u zavodu radeći kao zaštitar u iskazu pred policijskim istražiteljem iznio je da je očevidac događaja. Naime njega je oštećenica zamolila da pripazi na okrivljenog na kojeg je sumnjala da oštećuje njezin automobil bušeći gume, kada okrivljenik izlazi iz službenih prostorija odnosno što radi vani na parkiralištu, posebice za vrijeme pauze između 11,30 do 12,00 sati. Kritične zgode prema iskazu svjedoka T. okrivljenik je u 11,30 otišao na pauzu, te se vratio za 10-tak minuta u zgradu a potom oko 11,55 obučen u jaknu sa telefonom na uhu kao da s nekim razgovara izašao iz zavoda pa se svjedok uputio za njime na način da je došao do ulaznih vratiju zavoda s unutarnje strane gledajući kroz staklo i vidio okrivljenog da odlazi u smjeru vozila oštećene, te stoji s desne strane tj prednjeg desnog kotača i da je tada pogledao lijevo i desno, s mobitelom u ruci kao da priča te se sagnuo jednom pored prednjeg desnog kotača i jednom pored desnog zadnjeg kotača, svaki puta kod saginjanja zamahnuo rukom time da nije vidio što točno okrivljenik radi pored vozila. Odmah po dolasku okrivljenog u zgradu otišao je do vozila oštećene gdje je najprije čuo da puštaju gume a potom i vidio da su prednja i stražnja guma ispuštene time da je kod vozila vidio samo okrivljenika i o događaju odmah izvijestio oštećenicu koja je pozvala policiju.
Svjedok je iskaz dopunio na raspravi kada je ponovio da se nalazio s unutarnje strane ulaznih staklenih vratiju zavoda kada je okrivljenik bio kod vozila oštećene koje vozilo je bilo udaljeno od ulaznih vratiju nekih 10 – 15 metara. Kako je okrivljenik prilikom saginjanja zamahnuo rukom svjedok pretpostavlja da je nešto imao u ruci, a kada se udaljio od auta i krenuo prema ulazu u zavod svjedok se maknuo od ulaznih vratiju tako da smatra da ga okrivljenik nije vidio dok ga je gledao na parkiralištu. U stvari je precizirao da se nalazio negdje na sredini s unutarnje strane ulaznih vratiju kada je okrivljenik bio s desne strane vozila oštećenice a pošto je hauba njezina vozila niža vidio je okrivljenikovo zamahivanje rukom kod desnog prednjeg i stražnjeg kotača vozila usput držeći mobitel na uhu gdje se po procjeni svjedoka zadržao nekih 1 – 2 minute, time da je svjedok pokazao kako je okrivljenik stajao najprije kod prednjeg desnog kotača njezina vozila lijevom rukom držeći mobitel na uhu da je potom glavom pogledao lijevo – desno nakon čega se sagnuo, savio koljena i desnom rukom zamahnuo prema kotaču, nakon čega se dignuo u uspravni položaj da bi to isto napravio kod zadnjeg desnog kotača vozila. Svjedok je pričekao da okrivljenik uđe u zavod i ode u svoju sobu, i potom otišao kod oštećenice. Svjedok je još napomenuo da su gume na vozilu počele ispuštati u vrijeme kad se on približio vozilu, da je čuo onaj poznati zvuk ispuštanja guma. Iskazao je da je inače pratio okrivljenika kada bi ovaj izašao iz zgrade stoga što su mu i oštećenica i kolega zaštitar rekli da sumnjaju da on buši gume na vozilu oštećenice.
Kako bi se utvrdio mehanizam nastanka oštećenja na gumama vozila oštećenice u smislu da li su gume na vozilu oštećene probušene džepnim nožićem ili pak eventualno nekim od sklopivih alata uz nožić, koji nožić sa alatima je oduzet od okrivljenika istoga dana a nakon inkriminiranog događaja, te kako bi se utvrdilo da li je svjedok T. s unutarnje strane ulaznih vratiju zavoda odakle je pratio okrivljenika kod vozila oštećenice, mogao vidjeti obzirom na visinu poklopca motora vozila oštećene okrivljenika kod prednje i stražnje desne gume vozila odnosno koji dio tijela okrivljenika obzirom na njegovu visinu (1,89 m), provedena je rekonstrukcija događaja na licu mjesta na parkiralištu zavoda nakon koje je prometno tehnički vještak i vještak za motore, cestovna vozila i opće strojarstvo dipl. ing. A. M. dao nalaz i mišljenje.
Vještak je u nalazu izvršio procjenu vidljivosti sa pozicije svjedoka postavljanjem vozila oštećene na isto parkirno mjesto na kojem je bilo kritične zgode te neposrednim promatranjem mjesta kod ulaznih vratiju na kojima je svjedok stajao te utvrdio slijedeće. Pogledom kroz lijeva ulazna vrata glede zone kotača prednjeg desnog postoji optička vidljivost između sredine lijevih ulaznih vratiju gledano iz hodnika zavoda prema van i prednje gotovo polovine vozila oštećene, time da se osoba koja stoji uz desni bok vozila u zoni kotača prednjeg desnog dobro može uočiti na djelu visine iznad poklopca motora, a osoba u prignutom ili čučećem položaju ne može se vidjeti jer zaklanja prednji dio vozila, time da se može uočiti samo dio tijela koji nadvisuje poklopac motora što je u ovom slučaju najviše cijela glava ili dio glave, te se ne može uočiti da li i što osoba radi oko desnog kotača jer se to nalazi na strani vozila koja je za promatrača s ulaznih vratiju nevidljiva.
Pogledom kroz lijeva ulazna vrata u zoni kotača zadnjeg desnog optička vidljivost je samo djelomična budući se središnji dio vozila (približno od polovine vrata prednjih desnih pa do osi kotača zadnjeg lijevog) ne uočava jer ga zaklanja zapadni stup ulaznog prostora te preglednost postoji zapravo samo kroz prostor između tog stupa i južnog zida zgrade čija širina je svega koja desetina centimetara. Osoba koja stoji uz zoni kotača zadnjeg desnog u najboljem slučaju se vidi samo djelomično i to kada je u uspravnom položaju, a osoba koja je sagnuta ili čuči uz kotač zadnji desni se uopće ne uočava.
Što se tiče pogleda kroz desna ulazna vrata prema nalazu vještaka ta su vrata fiksirana i u pravilu se ne otvaraju za prolaz osoba. Preglednost prema parkiranom vozilu kroz prozor tih vratiju još je lošija budući da zapadni stup ulaznog prostora gotovo u cijelosti pokriva vozilo. U vrijeme rekonstrukcije preglednost je bila dodatno ograničena isprintanim listovima formata A4 naljepljenima na staklo vratiju budući se ta vrata koriste i za postavljanje raznih obavijesti.
Od okrivljenog je istoga dana nakon kritičnog događaja oduzet metalni džepni nožić na preklapanje, sa ukupno 7 sklopivih alata i od tih alata prema nalazu vještaka, najpogodniji za prorezivanje gume je sam nož pogotovo za stvaranje proboja kakav se nalazi na oštećenim gumama, dok bi ostali alati osim vadičepa i škarica eventualno mogli napraviti probojnu rupu ali ne dužine onakve kakva je na oštećenim gumama i ne takvog oblika te uz upotrebu znatno veće sile. Međutim svjedok T. nije vidio što je točno okrivljenik imao u ruci kada se nalazio kod vozila oštećenice, on samo pretpostavlja da je nešto imao u ruci, osim naravno mobitela kojeg je prema navodu svjedoka okrivljenik držao na uhu lijevom rukom.
Iako je svjedok tvrdio da je okrivljenog s unutarnje strane ulaznih vratiju zavoda vidio kako je stajao kraj prednjeg desnog kotača vozila s mobitelom na uhu u lijevoj ruci, da se sagnuo, savinuo koljena i desnom rukom zamahnuo prema kotaču te se digao u uspravni položaj i to isto napravio kod zadnjeg desnog kotača, prema mišljenju vještaka M. svjedok je osobu – okrivljenika pokraj vozila oštećenice dobro mogao vidjeti samo kad je bila u zoni kotača prednjeg desnog i to samo gornji dio tijela, u zoni kotača zadnjeg desnog ju je u najboljem slučaju mogao vidjeti samo djelomično i to opet samo najgornji dio tijela, (glava, ramena), time da vještak naglašava da se osoba pokraj vozila mogla uočiti samo ako je stajala, a i tada se uočavala od pojasa pa na više, dok se u prignutom i čučećem položaju osoba mogla uočiti samo djelomično i to uglavnom glava samo u zoni kotača prednjeg desnog, dok u zoni kotača zadnjeg desnog osoba u prignutom ili čučećem položaju nije bila vidljiva, pa je stoga u tom dijelu iskaz svjedoka T. neuvjerljiv odnosno neobjektivan jer je svjedočio da je vidio okrivljenika na način i u položaju kod prednjeg odnosno stražnjeg desnog kotača vozila oštećenice u kojem ga nije mogao vidjeti, a kako je to utvrdio vještak. Ono što je također bitno a slijedi iz nalaza i mišljenja vještaka jest da svjedok obzirom na dio tijela okrivljenog koji je mogao vidjeti s mjesta na kojem se nalazio s unutarnje strane ulaznih vratiju nije nikako mogao vidjeti zamahivanje okrivljenog desnom rukom prema najprije prednjem a potom i stražnjem desnom kotaču vozila, a dakako niti njegovo saginjanje i savijanje koljena, iako je svjedok upravo to tvrdio.
Vještak je utvrdio da je sa džepnim nožićem okrivljenika koji je od njega oduzet tehnički moguće probiti gume kakve su bile na vozilu kritične zgode bilo da su bile prazne ili napumpane i da rez od probijanja nožićem ima izgled vrlo sličan rezu uočenom na oštećenim gumama, međutim da prorezivanje gume pomoću predmetnog džepnog nožića nije moguće zamahom i okomito, a što je upravo tvrdio svjedok T., da je okrivljenik desnom rukom nakon spuštanja u prignuti položaj zamahnuo prema kotaču i da se kod vozila zadržao sve skupa 1 – 2 minute, već je prema mišljenju vještaka prorezivanje gume pomoću predmetnog džepnog nožića moguće samo postepenim potiskanjem, prorezivanjem uz pridržavanje oštrice i poseban oprez da ne dođe do preklapanja oštrice i samoranjavanja, a u provedenom dokaznom postupku nje utvrđeno da bi se okrivljenik na bilo koji način te zgode ozlijedio porezivanjem po ruci. Vještak je sa sigurnošću naveo da probijanje gume samo zamahom nožem nije moguće, da se zapravo tim alatom na takav način gume uopće ne može probiti, a čime je vještak demantirao navode iskaza svjedoka T. kao i u djelu da bi čuo onaj poznati zvuk ispuštanja guma kada se približio vozilu oštećenice odmah po dolasku okrivljenog u zgradu. Naime prema nalazu vještaka ispuštanje zraka iz opterećene na vozilu ugrađene gume sigurno traje još kraće od vremena ispuštanja neopterećene gume, a put okrivljenog u dolasku do zgrade i put zaštitara do vozila mogao je ukupno iznositi oko 30 metara, dok je uz prosječnu brzinu pješaka od 1,5 m/sekundi vrijeme na tom putu moglo iznositi oko 20 sekundi, a stvarno vrijeme proteklo od prorezivanja gume do dolaska zaštitara moglo je biti samo više od toga. Zato vještak smatra d je svjedok – zaštitar mogao zateči samo ispražnjene gume a ne gume koje još ispuštaju zrak.
I iskaz svjedoka T. koji je tvrdio da je očevidac događaja u kojem je okrivljenik probušio gume na vozilu oštećenice nalazom i mišljenjem vještaka doveden je u ozbiljnu sumnju, obzirom je vještak odbacio mogućnost mehanizma nastanka bušenja guma na vozilu na način i u uvjetima kako je to iskazao i pokazao svjedok T.. Stoga je sud njegov iskaz ocjenio neuvjerljivim i iskonstruiranim, datim pristrano u korist oštećenice, odnosno nevjerodostojnim jer ga pobijaju rezultati provedenog vještačenja. S druge strane sud je nalaz i mišljenje vještaka ocjenio stručnim i objektivnim datim u skladu sa pravilima struke i znanosti i ničim dovedenim u sumnju, a također je prihvatio vjerodostojnom materijalnu dokumentaciju u spisu jer nije imao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost njezina sadržaja. Iskaz oštećene T. T. također je ocjenjen pristranim obzirom na dugotrajno narušene odnose na poslu između nje i okrivljenika zbog čega je sumnjala na okrivljenog da joj je kritične zgode upravo on nanio štetu na automobilu. Kako stoga iz vještačkog nalaza i mišljenja slijedi da u stvari okrivljenik na način i pod okolnostima kako ga je teretio svjedok T. nije mogao načiniti štetu na vozilu oštećene odnosno počiniti konkretno kazneno djelo, sud je njegovu obranu u kojoj poriče počinjenje kaznenog djela stoga ocjenio uvjerljivom. Iako je obrana okrivljenika najprije predlagala ispitivanje svjedoka M. A. na okolnost dolaska revoltiranih stranaka koje su prigovarale radu službe i same oštećenice uz izricanje neposrednih prijetnji u vrijeme inkriminiranog događaja, u kasnijem tijeku postupka nije inzistirala na ispitivanju spomenutog svjedoka slijedom čega je očito odustala od tog dokaznog prijedloga, dok sud po službenoj dužnosti nije odredio njezino saslušanje jer je u dokaznom postupku nesporno utvrdio na osnovu sadržaja predstavki polovice zaposlenika među kojima je bio i okrivljenik, da su kako djelatnici službe koji su podnosili predstavke protiv oštećenice tako očito i stranke imale primjedbe na način vođenja Područne službe od strane oštećenice.
Stoga je u nedostatku dokaza a primjenom načela "in dubio pro reo" sud okrivljenog oslobodio od optužbe da bi počinio ovo kazneno djelo na štetu oštećenice.
Obzirom na ishod postupka, donošenjem oslobađajuće presude spram okrivljenog valjalo je odlučiti da troškovi kaznenog postupka iz čl. 145. st. 2. toč. 1 – 5 ZKP/08 te nužni izdaci okrivljenika i nagrada njegova branitelja padaju na teret proračunskih sredstava suda, dok je oštećena sa postavljenim imovinskopravnim zahtjevom upućena na ostvarivanje u parnici.
Kako džepni nožić sa sklopivim alatima ne podliježe odredbama o obligatornom oduzimanju prema zakonu to je sud odlučio navedene privremeno oduzete predmete vratiti okrivljenom.
Čakovec, 2. studeni 2017.
ZAPISNIČARKA: SUTKINJA:
Alica Dolenčić v.r. Renata Marciuš v. r.
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe putem ovoga suda na Županijski sud, pismeno u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana po dostavi prijepisa presude. Žalbom se presuda može pobijati zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, zbog povrede kaznenog zakona , zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja , zbog odluke o kaznenopravnoj sankciji, troškovima kaznenog postupka i imovinsko pravnom zahtjevu.
O tom obavijest:
1. ODO Čakovec
2. okrivljenik A. B.
3. branitelj okr. N. S. odv. iz V.
4. oštećena T. T.
Rj.
U Čakovcu, 24.11.2017. Sudac:
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.