Poslovni broj: Gž Ob-223/17-2

Poslovni broj: Gž Ob-223/17-2

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R  J  E  Š  E  N  J  E

Županijski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj pravnoj stvari predlagatelja B. F., OIB: ..., iz Z., sa boravištem u Z., i S. Č., OIB: ..., iz B., sa boravištem u Z., radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda Zagrebu poslovni broj: R1 Ob-1414/17-2 od 23. kolovoza 2017., dana 30. listopada 2017.,

r i j e š i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda Zagrebu poslovni broj: R1 Ob-1414/17-2 od 23. kolovoza 2017.

Obrazloženje

              Pobijanim rješenjem prvostupanjskoga suda odbačen je kao nedopušten prijedlog predlagatelja kojim su zahtijevali da se utvrdi postojanje njihove izvanbračne zajednice.

              Protiv ovog rješenja žalbu, pravovremeno, podnose predlagatelji. Žalbu podnose zbog pogrešne primijene materijalnog prava. U žalbi, u bitnome, navode da su odredbom čl. 433. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/15 – dalje: ObZ) taksativno nabrojene vrste izvanparničnih postupaka, kao obveznih prema ovom Zakonu, ali činjenica što i postupak utvrđivanja izvanbračne zajednice nije taksativno naveden ne isključuje takvu zakonsku mogućnost kako to predlagatelji osnovano zahtijevaju, pa smatraju da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo kada je njihov prijedlog odbacio kao nedopušten.

Žalbeni je prijedlog pobijano rješenje preinačiti odnosno podredno ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Žalba nije osnovana.

              Tijekom ovog postupka utvrđeno je da su prijedlogom od 8. kolovoza 2017. predlagatelji zahtijevali da se u ovom izvanparničnom postupku utvrdi postojanje njihove izvanbračne zajednice i da je prvostupanjski sud, pobijanim rješenjem, takav njihov prijedlog odbacio kao nedopušten izražavajući pri tom pravno shvaćanje da prema odredbama ObZ nema zakonske odredbe kojom je propisan postupak utvrđenja izvanbračne zajednice po sporazumnom prijedlogu obje stranke, a da su odredbom čl. 433. ObZ taksativno nabrojene vrste izvanparničnih postupaka, ali ne i ovakav postupak utvrđivanja izvanbračne zajednice kakav u ovom postupku zahtijevaju predlagatelji.

              Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka, koje se u ovom postupku imaju primijeniti kao postupovnopravne odredbe i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je kao nedopušten odbacio ovaj prijedlog predlagatelja, iako je to, u konkretnom slučaju, trebalo učiniti iz nešto drugačijih materijalnopravnih razloga, koji međutim ne utječu na osnovanost prijedloga predlagatelja.   

              Prije svega, u ovom izvanparničnom postupku valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točke 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst 25/13, 28/13 i 89/14 – dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. u vezi odredbe čl. 381. ZPP, radi čega ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

Odredbom čl. 187. st. 1. ZPP propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave, dok je stavkom 2. ovog članka propisano da se takva tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe.

Cijeneći sadržaj ove zakonske odredbe proizlazi zaključak da se i određeni prijedlog u izvanparničnom postupku radi utvrđenja postojanja ili nepostojanja kakva prava ili pravnog odnosa može podnijeti samo kad je to posebnim propisima predviđeno i kad predlagatelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa.

Kako predlagatelji, u konkretnom slučaju, u svom prijedlogu nisu naveli nikakav razlog da imaju određeni pravni interes za utvrđenje njihove izvanbračne zajednice, a niti je posebnim propisom predviđen  zasebni izvanparnični postupak za takvo utvrđenje, to je prvostupanjski sud, i po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, pravilno odbacio ovaj njihov prijedlog kao nedopušten.

Slijedom navedenog, obzirom da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo kada je njegov prijedlog odbacio i da pri tome nije počinio niti one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je žalbu žalitelja odbiti kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP riješiti kao u izreci ovog rješenja.

Pula - Pola, 10. listopad 2017.

S u d a c:

Bruno Franković, v.r.