- 1 -              Kžzd 7/2017-4

 

 

 

 

 

 

Broj: Kžzd 7/2017-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnog suda Lidije Grubić Radaković, kao predsjednice vijeća, te Melite Božičević-Grbić i Ranka Marijana, kao članova vijeća uz sudjelovanje više sudske savjetnice Maje Ivanović Stilinović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv opt. M. R. zbog kaznenog djela iz čl. 192. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11, 125/11, 143/12; dalje u tekstu: KZ/97) i dr., odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 27. lipnja 2017. broj Kzd-1/17, u sjednici održanoj 19. listopada 2017.,

 

 

r i j e š i o   j e:

 

I. Prihvaća se djelomično žalba opt. M. R., preinačuje se prvostupanjsko rješenje pod toč. III. izreke na način da se iz spisa predmeta izdvaja zapisnik o ispitivanju ošt. M. S. od 8. travnja 2010. (list 183 spisa).

 

II. U ostalom dijelu žalba opt. M. R. odbija se kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

Prvostupanjskim rješenjem raspravnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu, na temelju čl. 431. st. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13 i 152/14; dalje u tekstu: ZKP/08) iz spisa predmeta izdvojeni su: pod toč. I. pismeno ošt. M. S. sa lista 19-20 spisa koje je sačinjeno u policiji i smatra se obavijesnim razgovorom te pod toč. II. nalaz i mišljenje vještaka M. A. od 22. ožujka 2010. sa lista 148-171 spisa. Pod toč. III. rješenja odbijen je „dokazni prijedlog branitelja da se iz spisa izdvoje: nalaz i mišljenje psihologa od 20 kolovoza 2009. (list 67), cd obavljenog vještačenja i izvađenih slika iz fotoaparata (list 120), zapisnik o ispitivanju svjedoka i oštećenice“ pojedinačno navedenih u izreci rješenja.

 

Protiv odluke pod toč. III. tog rješenja žalbu je podnio optuženik putem braniteljice J. N., odvjetnice iz Z., zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, uz prijedlog da se u tom dijelu pobijano rješenje ukine.

 

Na temelju čl. 495. u vezi s čl. 474. st. 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12-odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17; dalje u tekstu: ZKP/08) spis je bio dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

Žalba je djelomično osnovana.

 

Optuženik u žalbi prigovara da prvostupanjski sud nije utvrđivao „osnovno pitanje, a to je da li sva saznanja ispitanih svjedoka …odnosno …nalaz i mišljenje psihologa…se temelje na sadržaju pod prisilom napisane izjave oštećenice odnosno na temelju nezakonito provedene radnje.“ Ističe da je „Nalaz i mišljenje psihologa…sačinjeno po zamolbi MUP-a i to u trenutku kada je spisu priležala i rukom pisana izjava oštećenice“ pa se po mišljenju obrane „ima smatrati da je Nalaz i mišljenje psihologa proizašao iz pismene izjave oštećenice“ i da isti zaključak „vrijedi i za izjave taksativno imenovanih svjedoka.“ Zaključno navodi kako  je „bitna okolnost da se za svjedoke odnosno pismena saznalo iz pismene izjave oštećene koji je ista dala pod prisilom“ odnosno da „sva saznanja svjedoka kao i nalaz se u svojoj suštini temelje na nezakonitoj pribavljenoj pismenoj izjavi oštećenice.“

 

Žalbeni prigovori optuženika samo su dijelom osnovani.

 

Prije svega valja istaknuti da je prvostupanjski sud izdvojio kao nezakoniti dokaz pismeno oštećenice sa lista 19 i 20 spisa jer se radi o „pisanoj izjavi oštećenice koja se treba smatrati obaviješću u smislu članka 68. stavak 3. ZKP/97“ (ispravno čl. 78. st. 3. ZKP/97), dakle nastala je u pisanoj formi na traženje, inicijativu policije (oštećenica „o navedenom nije željela razgovarati već je rukom napisala izjavu koja se nalazi u prilogu službene zabilješke“- list 5 spisa).

 

Nadalje, kada je već sud prvog stupnja pod toč. II. izreke pobijanog rješenja iz spisa predmeta izdvojio kao nezakoniti dokaz nalaz i mišljenje vještaka M. A. od 22. ožujka 2010., list 148-171 spisa, trebao je prema doktrini „plodova otrovne voćke“ sadržanoj u čl. 10. st. 2. toč. 4. ZKP/07, iz spisa predmeta izdvojiti i iskaz ošt. M. S. sa zapisnika od 8. travnja 2010. Radi se o ispitivanju i odgovorima oštećenice po predočavanju  fotografija sa listova 153, 154 i 161 spisa koje su sastavni dio spomenutog nalaza i mišljenja vještaka. Sadržaj ovako pribavljenog iskaza oštećenice pokazuje da taj iskaz nije izvorni dokaz već usko povezan, oslonjen odnosno proizašao iz nezakonitog dokaza (prema odluci suda pod toč. II. koja nije pobijana žalbama stranaka) te ga je stoga trebalo izdvojiti iz spisa predmeta.

 

Nasuprot tome, osnovano je sud prvog stupnja ocijenio da ostali dokazi ne ulaze u kategoriju „plodova otrovne voćke“ jer nisu izvedeni odnosno proizašli iz pismena oštećenice već predstavljaju izvorno samostalne, zakonite dokaze, kako implicira koncizno obrazloženje prvostupanjskog suda da „se radi o postupku tijekom provođenja istrage kao i postupku kriminalističkog istraživanja temeljem podnesene prijave od strane Caritasa ... o sumnji na seksualno zlostavljanje štićenice maloljetnice M. S.“.

 

Žalbena je teza da su pobrojani dokazi „kontaminirani“ izvorno nezakonitim dokazom, pisanim tekstom oštećenice sa lista 19 i 20 spisa. Nema dvojbe da je pisani tekst sačinjen po oštećenici nezakonit dokaz ex lege jer predstavlja obavijesni razgovor kojeg je policija obavila sa oštećenicom u okviru izvida kaznenih djela. Istovremeno, svrha je izvida kaznenih djela pa tako i obavijesnih razgovora sa građanima, doći do saznanja o mogućim dokazima koje će trebati pribaviti tijekom kaznenog postupka u zakonom propisanoj formi.

 

Iz podataka u spisu proizlazi da je po primitku obavijesti Caritasa ... o sumnji na seksualno zlostavljanje njihove štićenice ovdje ošt. M. S. policija postupala sukladno ovlastima iz čl. 177. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02, 143/02,62/03-pročišćeni tekst i 115/06; dalje u tekstu: ZKP/97) koji je u vrijeme poduzimanja radnji bio na snazi. Tako je policija u okviru izvida kaznenih djela, osim obavijesnog razgovora sa oštećenicom (koji je obavljen u pisanoj formi zbog njenog odbijanja za usmenim razgovorom sa policijom)  obavila i druge radnje pa tako i obavijesne razgovore sa građanima M. Đ., S. Ž. B., D. R., A. K. C., T. J. itd. o čemu su sačinjene službene zabilješke.

 

Pored toga, u okviru provedenih izvida policija je kao materijal koji može biti koristan za uspješno vođenje postupka od Centra za socijalnu skrb Z., Ured N. Z. (dalje u tekstu: CZSS) zatražila i pribavila dokumentaciju o psihologijskoj obradi oštećenice koja je provedena po psihologu CZSS u kolovozu 2009. Dokumentacija naslovljena kao „nalaz i mišljenje psihologa“ (list 67 i 68 spisa) sadrži navod da je „zbog sumnje na seksualno zlostavljanje  mlt. M. S. od strane poočima …po uputi socijalne radnice i zamolbe MUP-a“ oštećenica došla na psihologijsku obradu. Ovaj navod pojašnjava kako je povod psihologijske obrade saznanje policije o postojanju osnova sumnje da je počinjeno kazneno djelo za koje se progoni po službenoj dužnosti. Dokumentacija sačinjena po obavljenoj obradi („nalaz i mišljenje psihologa“) rezultat je izvorno provedene psihologijske analize kroz neposredni intervju sa oštećenicom uz psihologijsko testiranje. Prema tome, spomenuta se dokumentacija ne oslanja na „pismeno oštećenice“ izdvojeno pod toč. I. prvostupanjskog rješenja odnosno  na sadržaj obavijesnog razgovora koji je sa oštećenicom obavila policija.

 

Nakon što je policija prikupila sve korisne obavijesti uključujući i podatke o osobama koje imaju saznanja od važnosti za kazneni postupak iste je dostavila državnom odvjetniku na odluku uz kaznenu prijavu sukladno čl. 177. st. 6. ZKP/97. Državni odvjetnik je potom ocijenio kako iz podnesene kaznene prijave ( posebnog izviješća) i njenih priloga proizlazi osnovana sumnja da je M. R. počinio terećena kaznena djela, zatražio je provođenje istrage tijekom koje su, sukladno tada važećim procesnim odredbama, kao svjedoci ispitane osobe na koje je ukazala policija tijekom provedenih izvida  dok su službene zabilješke policije o obavijesnim razgovorima sa građanima izdvojene iz spisa predmeta kao nezakoniti dokazi (list 222-225 spisa). Drugim riječima, podaci iz kaznene prijave, uključujući i obavijesni razgovor sa oštećenicom, informacija su  državnom odvjetniku o mogućim presumptivnim svjedocima (osobama koje će vjerojatno moći dati obavijesti o kaznenom djelu i počinitelju) i drugim dokazima koje je trebalo pribaviti tijekom postupka. Kada su te osobe ispitane po istražnom sucu kao svjedoci u zakonom propisanoj formi, pozivom da iznesu sve što im je o predmetu poznato uz moguće postavljanje pitanja radi provjere, dopune i razjašnjenja iskaza, ali bez ikakve poveznice sa sadržajem obavijesnog razgovora obavljenog s policijom,  radi se o izvorno pribavljenim zakonitim dokazima. Stoga je osnovano sud prvog stupnja odbio izdvojiti kao nezakonite dokaze zapisnike o iskazima svjedoka pojedinačno navedenim pod toč. III. izreke prvostupanjskog rješenja, izuzev zapisnika o iskazu ošt. M. S. od 8. travnja 2010.

 

Jednako vrijedi i za „cd obavljenog vještačenja i izvađenih slika iz fotoaparata“. Nakon što je istražni sudac donio rješenje o provođenju istrage zbog osnovane sumnje da je okr. M. R. počinio kaznena djela iz čl. 192. st. 2., čl. 197. st. 1., čl. 197.a i čl. 196. st. 1. KZ/97, po prijedlogu državnog odvjetnika iz istražnog zahtjeva naložio je vještačenje uz pretragu fotoaparata „…koji se nalazi u stanu okrivljenika“  (list 103 spisa), koji fotoaparat je vještak preuzeo od supruge okrivljenika i po dovršenom vještačenju vratio istoj osobi priloživši pisanom nalazu CD sa pronađenim fotografijama (list 115-120 spisa).

 

Konačno, imajući na umu stanje stvari, da pismeno ošt. M. S. sa lista 19 i 20 spisa sadrži samo opis radnji seksualne zlostave kojima je bila izložena neutemeljen je žalbeni prigovor kako se „za svjedoke odnosno pismena saznalo iz pismene izjave oštećene“.  Stoga žalbenim navodima optuženika nije dovedena u sumnju pravilnost pobijanog rješenja u odnosu na osporene dokaze, ali će sud prvog stupnja i dalje voditi računa ima li u zapisnicima o dokazima koji su provedeni u raspravnoj fazi postupka dijelova iskaza svjedoka za koje se saznalo iz nezakonitog dokaza izdvojenog pod toč. I. prvostupanjskog rješenja i na koji se može primijeniti doktrina „plodova otrovne voćke“.

 

Slijedom navedenog, nakon što je pobijano rješenje ispitano sukladno čl. 494. st. 4. ZKP/08, na temelju čl. 494. st. 3. toč. 2. i 3. ZKP/08, odlučeno je kao u izreci.

 

Zagreb, 19. listopada 2017.