Gž-1544/17-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

RJEŠENJE

Županijski sud u Splitu, po sucu toga suda Nediljki Radić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja N. B. iz V., S. I. ..., zastupanog po punomoćniku I. G., odvjetniku u Z., radi utvrđenja samogradnje brodice, rješavajući žalbu predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-279/16 od 27. travnja 2017., 18. listopada 2017.

riješio je

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zadru poslovni broj R1-279/16 od 27. travnja 2017.

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem sud se oglasio nenadležnim, ukinuo sve provedene radnje i prijedlog odbacio.

Protiv tog rješenja žali se predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. i stavak 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, dalje u tekstu: ZPP) te predlaže da sud drugog stupnja pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na nadležno postupanje i meritorno odlučivanje.

Žalba je neosnovana.

Prvostupanjski sud se oglasio nenadležnim za odlučivanje o prijedlogu na utvrđenje samogradnje brodice pozivom na odredbu članka 16. ZPP-a.

Naime, prvostupanjski sud je zaključio kako ne spada u sudsku nadležnost utvrditi samogradnju brodice već da se radi o postupku za koji je nadležno upravno tijelo, a temeljem Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj 33/91 i 103/96).

Zaključak prvostupanjskog suda kao pravilan prihvaća i ovaj sud.

Pravna pravila sadržana u Zakonu o sudskom vanparničnom postupku daje inicijativu za pokretanje vanparničnog postupka s jedne strane, a s druge strane strankama što znači da postoje dvije strane u izvanparničnom postupku tzv. oficiozni, službeni izvanparnični postupak ili s druge strane kontenciozni, odnosno sporni izvanparnični postupak.

U kontencioznom, odnosno u spornom ili predloženom izvanparničnom postupku imaju se riješiti pravni sporovi koji su po svojoj materijalnoj i pravnoj osnovi sasvim jednaki sporovima u parničnom postupku ali su samo zbog razloga svrsishodnosti razvrstani u izvanparnični postupak.

Stoga, zaista vrijedi načelo dispozicije stranaka, te su stranke u materijalnom pogledu ovlaštene da potpuno i slobodno disponiraju s predmetom spora.

Sud, ne smije niti započeti niti nastaviti postupak bez prijedloga stranaka. Međutim i na prijedlog stranaka ima sud postupati samo onda, kada i ukoliko to zakon određuje. Stoga sud treba "a limine" odbaciti prijedlog stranke ako je ovaj po zakonu neprikladan za sudsku intervenciju.

Stoga je pravilno prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju sud nema ovlasti za postupanje, već je ovlast za postupanje u djelokrugu upravnog tijela, pa je i pravilno prvostupanjski sud odbacio prijedlog.

Ispitujući prvostupanjsko rješenje u smislu odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a u smislu pravnih pravila iz paragrafa 21. Zakona o vanparničnom postupku, ovaj sud nije našao da bi bile počinjene bitne povrede odredaba na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

Stoga, sukladno odredbi članka 380. točka 2. ZPP-a valjalo je odbiti žalbu predlagatelja, kao neosnovan i potvrditi pobijano rješenje te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Splitu 18. listopada 2017.