Baza je ažurirana 04.03.2026. zaključno sa NN 150/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 2665/16-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasenke Žabčić predsjednice vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Dragana Katića člana vijeća, Darka Milkovića člana vijeća i Mirjane Magud članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice i protutuženice N. Š. iz M. V., koju zastupaju punomoćnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Z. S. i B. B., odvjetnici u S., protiv tuženice i protutužiteljice K. V. iz J., koju zastupa punomoćnica A. Š., odvjetnica u V., radi pobijanja rješenja o nasljeđivanju, odlučujući o reviziji tuženice i protutužiteljice protiv presude Županijskog suda u Sisku poslovni broj Gž 1405/15-3 od 28. travnja 2016. kojom je djelomično potvrđena i djelomično preinačena presuda Općinskog suda u Sisku poslovni broj P-1483/2012-39 od 6. lipnja 2014., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-1483/2012- 45 od 4. kolovoza 2016. u sjednici održanoj 17. listopada 2017.,
r i j e š i o j e :
Revizija se odbacuje kao nedopuštena.
Obrazloženje
Presudom prvostupanjskog suda suđeno je:
"I./ Utvrđuje se da je tužiteljica N. Š., nasljednica temeljem Zakona iza pok. Đ. S. sa zadnjim prebivalištem u P., umrlog dana ... u cijelosti.
II./ Utvrđuje se da je tužiteljica N. Š., nasljednica temeljem Zakona iza pok. A. O., sa zadnjim prebivalištem u P., u 1/2 dijela.
III./ Utvrđuje se da je smrću pok. Đ. S. i pok. A. O. tužiteljica postala vlasnica nekretnine upisane u zk.ul. 3839 k.o. P. i to: kčbr. 4239/4 kuća i dvorište površine 511 m2, kčbr. 4239/5 oranica u Š. površine 514 m2 i kčbr. 4239/6 oranica u Š. površine 525 m2 u 3/4 dijela, što je tuženica K. V., J., dužna priznati tužiteljici N. Š., M. V., i izdati joj valjanu ispravu podobnu za upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u roku od 15 dana, što će u protivnom zamijeniti ova presuda.
IV./ Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Sisku, Stalna služba u Petrinji i Katastarskom uredu u Petrinji provedba odgovarajućih upisa u zemljišnoj knjizi i katastru.
V./ Utvrđuje se da je smrću pok. Đ. S. tužiteljice N. Š., M. V., postala vlasnik sljedećih pokretnina:
- osobni automobil marke Citroen Saxo broj šasije ..., reg. oznake SK-... sa knjižicom vozila broj ... od ... PP P.,
- puška s glatkom cijevi marke "CZ" tvornički br. ...,
- puška s užlijebljenom cijevi marke "CZ" call.8x57 mm, tvornički br. ...,
- pištolj marke "Beretta" call. 7,65 mm, tvornički br.: ... s jednim nabojnikom,
- oružani list za držanje i nošenje oružja serijskog broja ...
- oružani list za držanje oružja serijskog broja ...,
u cijelosti, te se nalaže tuženici K. V., J., da navedene pokretnine preda tužiteljici u roku od 15 dana.
VI./ Nalaže se tuženici K. V., J., da isplati tužiteljici N. Š., M. V.,
- s osnove zaostatka mirovine pok. Đ. S. iznos od 1.345,46 kn (tisućutristočetrdesetpet kuna i četrdesetšest lipa) uvećano za zakonske zatezne kamate, po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 % poena godišnje koje teku od 09. travnja 2008.g. do isplate
- iznos sa osnove novčanog depozita pok. Đ. S. u H. p. b. d.d. od 15.485,03 kune (petnaesttisuća četristoosamdesetpet kuna i tri lipe) uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 % poena godišnje koje teku od 09. travnja.2008.g. do isplate,
- iznos od 31.838,77 kn (tridesetjednutisućuosamstotridesetosam kuna i sedamdesetssedam lipa) uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 % poena godišnje koje teku od 09. travnja 2008.g. do isplate,
- iznos od 11.156,24 kn (jedanaesttisućastopedesetšest kuna i dvadesetčetiri lipe) na ime novčanog depozita pok. Đ. S. u O. b. d.d. uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 % poena godišnje od 09. travnja 2008.g. do isplate,
- te iznos od 685,14 kn (šestoosamdesetčetiri kune i četranaest lipa) s osnova zaostataka mirovine pok. A. O. uvećano za zakonske zatezne kamate po stopi u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećano za 5 % poena godišnje koje teku od 09. travnja 2008.g. do isplate,
kao i da joj naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 36.727,50 kuna (tridesetšesttisućasedamstodvadesetsedam kuna i pedeset lipa), sve u roku od 15 dana."
Presudom drugostupanjskog suda u stavku I. izreke djelomično je odbijena kao neosnovana žalba tuženice protutužiteljice te je potvrđena prvostupanjska presuda u odnosu na glasnu stvar, dok je u stavku II. izreke djelomično uvažena žalba tuženice i protutužiteljice i preinačena prvostupanjska presuda u dijelu odluke o parničnim troškovima te je riješeno da svaka stranka snosi svoje troškove. Ujedno je u stavku III. odbijen zahtjev tuženice i protutužiteljice za naknadu troškova žalbenog postupka.
Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnijela tuženica protutužiteljica (dalje u tekstu: tuženica) pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP), postavljajući pritom pravna pitanja, koja su po njezinom mišljenju, važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da se revizija usvoji. Potražuje trošak revizije.
Tužiteljica protutuženica (dalje u tekstu: tužiteljica) nije odgovorila na reviziju.
Revizija nije dopuštena.
U ovom predmetu riječ je o reviziji podnesenoj na temelju odredbe čl. 382. st. 2. ZPP.
Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz st. 2. ovog članka, stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose
U konkretnom slučaju tuženica u naprijed navedenom pravcu navodi slijedeća pravna pitanja:
1. Da li sud donošenjem rješenja kojim odbija opravdan prijedlog stranke za odgodom ročišta na kojem je stranka trebala biti saslušana, uz obrazloženje da nazočnost stranke nije nužna jer saslušanje nije predviđeno, čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 3. ZPP ako na tom istom ročištu koje je odbio odgoditi sasluša drugu, nazočnu stranku?
2. Ukoliko sud bez opravdanog razloga (čl. 265. ZPP) sasluša samo stranku koja je pristupila ročištu, vrijeđa li tim postupkom načelo saslušanja stranaka iz čl. 5. st. 2. ZPP?
3. Da li sud odbijanjem "kao nepotrebnih" svih dokaznih prijedloga jedne strane u postupku i prihvaćanjem svih dokaznih prijedloga druge strane (čak i onih koji su predloženih nakon što su po zaključku suda odlučne činjenice utvrđene) onemogućuje stranci raspravljanje pred sudom i pristup sudu u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP i sprječava li je time u nastojanju da dobije razumnu priliku dokazati činjenice na koje se poziva?
4. Da li je parnični sud kod utvrđivanja prava na nasljedstvo neopozivo vezan činjenicama upisanim u maticu rođenih i u slučaju ako postoje neoborivi dokazi koji nedvojbeno upućuju na zaključak da ostavitelj nije biološki otac osobe koja traži nasljedstvo?
5. Može li strana koja za to ima pravni interes (nasljednik) protutužbom u sporu oko nasljedstva zahtijevati utvrđenje da je životna zajednica ostavitelja i majke osobe koja zahtijeva nasljedstvo, pozivom na činjenicu da je muž majke upisan u maticu rođenih njezinim ocem, prestala znatno prije nego što je ta osoba rođena i da ta osoba nije njegov zakonski nasljednik?
Što se tiče razloga važnosti u odnosu na 1. i 2. postavljeno pitanje tuženica se poziva na odluke ovog suda poslovni broj Rev 588/86 i Rev 1496/97, u odnosu na pitanje pod 3. poziva se na presudu Europskog suda za ljudska prava Perić protiv Republike Hrvatske i odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-1128/10, dok u odnosu na 4. i 5. postavljeno pitanje ističe da nije našla sudsku praksu u sličnim predmetima pa o tom pitanju revizijski sud još nije zauzeo pravno shvaćanje. Smatra da su postavljena pitanja važna za donošenje odluke u ovom predmetu.
U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je ocijenio da nije učinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP jer tuženici nije onemogućeno raspravljanje pred sudom time što sud nije prihvatio prijedlog da se tijekom postupka saslušaju svjedoci D. H., I. Č. i V. V. jer je izvođenje predloženih dokaza bilo suvišno u kontekstu svih izvedenih dokaza, budući je i bez izvođenja predloženih dokaza prvostupanjski sud utvrdio sve odlučne činjenice važne za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.
U odnosu na rješenje kojim odbija prijedlog za odgodu ročišta od 7. lipnja 2013. sud je ocijenio da sudjelovanje tuženice na tom ročištu osobno nije nužno jer nije zakazano njeno saslušanje. Iz stanja spisa proizlazi da je rješenjem suda prvog stupnja od 19. ožujka 2013. (list 107 spisa) zakazano ročište za 7. lipnja 2013. na kojem će se izvesti dokaz dopunskim saslušanjem tužiteljice, a kako tuženica u reviziji polazi od toga da je navedeno ročište zakazano radi saslušanja stranaka, to o odgovoru na prva dva postavljena pitanja ne ovisi odluka u konkretnom sporu.
Stoga u odnosu na ta postavljena pitanja nema pretpostavki za dopustivost revizije, te je u odnosu na njih reviziju valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 392.b st. 3. ZPP.
Obrazlažući važnost 3. postavljenog pitanja revidentica upućuje na odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-1128/10 od 27. svibnja 2010. u kojoj je izraženo shvaćanje da su sudovi onemogućili podnositelja dokazivanje svoje tvrdnje o prividnosti ostvarenog ugovora a time u konačnici o neutemeljenosti tužbenog zahtjeva tužitelja. Naime, u konkretnom slučaju Ustavni sud primjećuje da sudovi nisu utvrdili odlučne činjenice postoji li na strani potpisnika spornog ugovora (predloženog svjedoka, a tadašnjeg direktora stranaka) svjestan nesklad između volje i očitovanja odnosno o čemu postoji suglasnost volja – o sklapanju pobijanog ugovora o kupoprodaji ili o stvaranju privida o njegovom sklapanju, a upravo o tom utvrđenju ovisi odluka suda o osnovanosti ili pak neosnovanosti tužbenog zahtjeva.
Kako iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je izvođenje predloženih dokaza bilo suvišno u kontekstu svih izvedenih dokaza nižestupanjski sud smatra da je i bez izvođenja predloženih dokaza potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje važno za presuđenje u ovoj pravnoj stvari.
Pravno shvaćanje izraženo u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske odnosi se na činjeničnu i pravnu situaciju sklapanja ugovora o kupoprodaji ili o stvaranju privida o njegovom sklapanju, a ne utvrđenju ništavim rješenja o nasljeđivanju, dakle, radi se o različitoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.
Stoga postavljeno procesnopravno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, pa revizija nije dopuštena (čl. 382. st. 2. ZPP).
U odnosu na 4. i 5. postavljeno pitanje valja primijetiti da su izostali razlozi važnosti, a koji bi opravdavali dopuštenost revizije u smislu osiguranja jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Zato je i u odnosu na ta postavljena pitanja reviziju trebalo odbaciti na temelju odredbi čl. 392.b st. 2. ZPP.
Također, ovaj sud revizijski sud smatra korisnim uputiti na pravno shvaćanje Ustavnog suda Republike Hrvatske (Odluka broj U-III-3859/2012 od 4. studenoga 2014., objavljenoj u "Narodnim novinama" broj 146/14.) u kojem je, u odnosu na podnošenje izvanredne revizije, navedeno:
„(…) Ustavni sud u tom smislu naglašava kako nije prihvatljivo da se izvanrednom revizijom stranke koriste pokušavajući pred najvišim sudom u zemlji dokazati da su nadležni sudovi u pojedinom konkretnom slučaju pogrešno protumačili ili primijenili pravo, ili povrijedili pravila postupka, ili učinili druge povrede zakona protiv kojih postoje i za koje su namijenjena druga pravna sredstva, ili jednostavno još jednom iskazati svoje nezadovoljstvo pravomoćnim ishodom sudskog postupka, sve pod plaštom brige za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana. Ponašanje stranaka u parničnim postupcima mora biti odgovorno, uz strogo poštovanje svrhe i smisla zakonom priznatih pravnih sredstava zaštite.“
Slijedom izloženog, revizija tuženice ne udovoljava pretpostavkama propisanim odredbama čl. 382. st. 2. i 3. ZPP za dopuštenost izvanredne revizije, pa je valjalo podnesenu reviziju protiv presude drugostupanjskog suda odbaciti i odlučiti kao u izreci ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392b. st. 2. i 3. ZPP).
Radi navedenog odlučeno je kao u izreci ove odluke.
Jasenka Žabčić, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.