Baza je ažurirana 08.05.2025. 

zaključno sa NN 72/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              I 474/2017-4

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: I 474/2017-4

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Vrhovnoga suda Vesne Vrbetić kao predsjednice vijeća te Žarka Dundovića i Dražena Tripala kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marijane Kutnjak Ćaleta kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv opt. S. J. zbog kaznenog djela iz čl. 154. st. 2. toč. 2. i dr. Kaznenog zakona („Narodne novine“ broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući o žalbama branitelja opt. S. J., odvjetnika V. G. i odvjetnika M. M., podnesenim protiv rješenja Županijskog suda u Zadru od 17. srpnja 2017. broj K-17/15, u sjednici održanoj 11. listopada 2017.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaćaju se žalbe branitelja opt. S. J. odvjetnika V. G. i odvjetnika M. M., ukida se pobijano rješenje te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

 

Obrazloženje

 

Uvodno citiranim rješenjem raspravno vijeće Županijskog suda u Zadru je odlukama pod toč. II. i III. izreke na temelju čl. 403. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. i 70/17. – dalje u tekstu: ZKP/08.), kaznilo branitelje opt. S. J., V. G. (toč. II.) i M. M. (toč. III.), novčanom kaznom u iznosu od po 7.000,00 kn svakog branitelja koji iznos su dužni platiti u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana računajući od pravomoćnosti rješenje, pod prijetnjom ovrhe, dok je odlukama pod toč. IV. i V. izreke na temelju čl. 403. i čl. 147. st. 1. ZKP/08. odlučeno da su odvjetnici V. G. (toč. IV.) i M. M. (toč. V.) dužni naknaditi troškove odgode rasprave od 17. srpnja 2017. u paušalnom iznosu od po 3.000,00 kn svaki koji su iznos dužni platiti u korist proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana računajući od pravomoćnosti rješenja, pod prijetnjom ovrhe.

 

Protiv tog rješenja žalbe su podnijeli branitelji V. G. (dvije žalbe) zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o novčanoj kazni, s prijedlogom „da se u cijelosti usvoji žalba te preinači pobijano rješenje Županijskog suda u Zadru“ i branitelj M. M., zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i da ga se „...oslobodi od plaćanja novčane kazne i troškova kaznenog postupka...“

 

Žalbe su osnovane.

 

Iako žalitelji u uvodu žalbi ističu bitne povrede odredaba kaznenog postupka, kao osnovu iz kojih pobijaju prvostupanjsko rješenje, iz obrazloženja žalbi slijedi da se oni u biti niti ne žale zbog postupovnih povreda jer ne konkretiziraju o kojoj se to bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka iz čl. 468. ZKP/08 radi. Stoga je Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao sud drugog stupnja, pobijano rješenje ispitao na temelju čl. 494. st. 4. ZKP/08 te je utvrdio da niti jedna od povreda navedena u ovom propisu nije počinjena.

 

Međutim, osnovano se branitelji V. G. i M. M. žale zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, jer se pravilnost činjeničnih utvrđenja suda prvog stupnja ukazuje pogrešnom, odnosno činjenično stanje se ukazuje nepotpuno utvrđenim.

 

Naime, odlučna činjenica u ovom postupku u kojem su odvjetnici novčano kažnjeni zbog toga što u smislu odredbe čl. 403. ZKP/08 nisu na vrijeme izvijestili sud prvog stupnja o razlogu spriječenosti pristupa na raspravu zakazanu za 17. i 18. srpnja 2017. je pitanje kada su branitelji saznali za razloge zbog kojih su spriječeni pristupiti, a u pogledu obveze branitelja da naknade troškove odgode rasprave u smislu odredbe čl. 147. ZKP/08 odlučno je pitanje je li do odgode rasprave došlo njihovom krivnjom.

 

U odnosu na branitelja G. sud prvog stupnja utvrđuje da je on tek u podnesku kojeg je dostavio putem e-maila od 14. srpnja 2017. (petak) izvijestio sud o operaciji očiju i da je zbog toga spriječen pristupiti na raspravu zakazanu za 17. i 18. srpnja 2017., ali da iz liječničkog nalaza poliklinike A. D. od 5. srpnja 2017. kojeg je dostavio uz podnesak, a u kojem se preporuča odgovarajuća terapija kroz narednih pet dana te kontrola kroz sedam dana, ne proizlazi da bi on zbog navedenih zdravstvenih poteškoća bio spriječen u radnim aktivnostima i u razdoblju nakon proteka navedenih rokova, odnosno od 10. srpnja, tj. od 12. ili 13. srpnja 2017. Sud prvog stupnja ukazuje da branitelj G. nije sudu dostavio nikakvu dokumentaciju o obavljenoj kontroli ili daljnjoj terapiji koja bi opravdavala nepristupanje na raspravu, a kako, prema službenom podatku Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u B. od 14. srpnja 2017. (list 693) branitelj G. nije u periodu od 14. srpnja 2017., pa nadalje bio na bolovanju, niti je u smislu odredbe čl. 8. Zakona o odvjetništvu ovlastio drugog odvjetnika da ga zamjeni na navedenoj raspravi, zaključuje da branitelj G. nije na vrijeme zatražio odgodu već je to učinio u zadnji trenutak, iako je to objektivno mogao učiniti kudikamo prije, te je zbog takvog neopravdanog nepristupanja rasprava odgođena.

 

U pogledu branitelja M. sud prvog stupnja utvrđuje da je on istoga dana kao i branitelj G., 14. srpnja 2017. zatražio odgodu zbog bolesti navodeći da je na bolovanju, ali da nije u tom pravcu dostavio nikakvu medicinsku dokumentaciju. Stoga, bez obzira što je branitelj M. uz podnesak od 18. srpnja 2017. dostavio dokumentaciju iz koje proizlazi da je zbog nesposobnosti za rad M. M. otvoreno bolovanje od 1. srpnja 2017. kroz daljnjih 30 dana, te činjenice da niti ovaj odvjetnik nije u smislu odredbe čl. 8. Zakona o odvjetništvu ovlastio drugog odvjetnika da ga zamjeni na raspravi, iako u Odvjetničkom društvu M. rade još dva odvjetnika (D. M. i L. V.), sud prvog stupnja nalazi utvrđenim da je i krivnjom ovog branitelja došlo do odgode rasprave.

 

Međutim, žalbenim navodima i medicinskom dokumentacijom koju su dostavili uz žalbe branitelji G. i M. dovode u ozbiljnu sumnju ispravnost i pouzdanost utvrđenja suda prvog stupnja, odnosno ukazuju da sve odlučne činjenice nisu utvrđene.

 

Naime, u pogledu utvrđenja suda prvog stupnja da je branitelj G. svojom krivnjom prouzrokovao odgodu rasprave jer je u zadnji trenutak tražio odgodu, potrebno je na nedvojben način ove okolnosti provjeriti jer branitelj u žalbi tvrdi, a to argumentira i medicinskom dokumentacijom, da je tek na liječničkoj kontroli koja je obavljena 14. srpnja 2017. saznao da neće biti radno sposoban jer mu je tek na toj kontroli određeno bolovanje u trajanju od dva tjedna. Dakle, ukoliko bi se potvrdili ovi navodi branitelja G., onda je upitno je li branitelj postupio protivno čl. 403. ZKP/08, jer bi iz navedenog proizlazilo da prije nego što je saznao za rezultate kontrole on nije niti mogao obavještavati sud o razlozima spriječenosti, kao što je tada upitan i zaključak o njegovoj krivnji za odgodu rasprave u smislu odredbe čl. 147. st. 1. ZKP/08.

 

Jednako tako, i u pogledu branitelja M. se zaključci suda prvog stupnja za sada ukazuju pogrešno utvrđenim.

 

Naime, kraj nesporne činjenice da je branitelj M., nakon prve operacije kuka koju je imao krajem 2016., zbog čega je i tijekom 2017. jedno vrijeme bio na bolovanju, prema uputnici od 11. svibnja 2017. br. ... bio upućen na kontrolni konzilijarni pregled u bolnicu B. radi obavljanja operacije i drugog kuka, koja je i obavljena te je prema podacima iz otpusnica br. ... branitelj M. liječen u navedenoj specijalističkoj bolnici od 15. svibnja do 21. lipnja 2017., nakon čega je bio na bolovanju od 1. srpnja 2017. u trajanju od 30 dana, postavlja se pitanje je li u navedenim okolnostima branitelj doista, s obzirom na sve ove objektivne zdravstvene probleme, kriv za odgodu rasprave i je li odgovoran što nije na vrijeme sud obavijestio o svim ovim okolnostima, a to poglavito s obzirom na žalbenu tvrdnju da je poziv za raspravu primio 12. svibnja 2017., istog dana kada se nalazio na dogovoru za operaciju kod anesteziologa i operatera A. P.

 

Ove okolnosti na koje se ukazuje sudu prvog stupnja su odlučne u kontekstu primjene odredbi čl. 403. i čl. 147. st. 1. ZKP/08, i u tom je pravcu sud prvog stupnja dužan na nedvojbeni način utvrditi pravo stanje stvari, dok pitanje mogućnosti angažiranja drugih branitelja u smislu supstitucije iz čl. 8. Zakona o odvjetništvu i pitanje kada su branitelji formalno imali otvoreno bolovanje, nemaju ta značenja koja im pridaje sud prvog stupnja. Naime, s pravom branitelj G. ističe da se radi samo o fakultativnoj mogućnosti branitelja da ovlasti drugog odvjetnika da ga u slučaju spriječenosti mijenja na raspravi. Međutim, to ne znači da je odvjetnik obvezan uvijek u slučaju spriječenosti tražiti zamjenu, jer bi se to moglo reflektirati na obranu okrivljenika, odnosno moglo bi doći do povrede prva na obranu. Nadalje, u pogledu otvaranja bolovanja, sudu prvog stupnja se ukazuje da, ukoliko bi se utvrdilo da je branitelj G. zbog nastavka liječenja bio spriječen pristupiti na raspravu, sam trenutak kada mu je formalno otvoreno bolovanje nije od presudne važnosti, s obzirom da do otvaranja bolovanja u pravilu dolazi nakon što ordinirajući liječnik za pacijenta proslijedi medicinsku dokumentaciju Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

 

Nadalje, niti okolnost da je Predsjednik suda prihvatio prijedlog predsjednika vijeća te je zbog nedolaska branitelja G. i M. optuženiku S. J. postavio branitelja po službenoj dužnosti nije odlučno, jer to nije argument koji bi bio značajan za ovaj postupak.

 

Iz naprijed navedenih razloga je prihvaćanjem žalbi branitelja G. i M. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pobijano rješenje ukinuto i predmet je upućen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će imati u vidu sve naprijed navedene sporne okolnosti te će radi utvrđivanja činjenice kada su branitelji objektivno bili u mogućnosti izvijestiti sud o svojoj spriječenosti da pristupe sudu, provesti dokaze koje predlažu branitelji u žalbama, a po potrebi i druge, te će donijeti novo na zakonu utemeljeno rješenje.

 

Iz naprijed navedenih razloga je na temelju čl. 494. st. 2. toč. 3. ZKP/08 odlučeno kao u izreci.

 

Zagreb, 11. listopada 2017.

 

Zapisničarka:                            Predsjednica vijeća:

Marijana Kutnjak Ćaleta, v.r.                            Vesna Vrbetić, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu